BiH nema volje da prevaziđe podjele

U BiH postoji etnička segregacija, a zemlja pokazuje trajno protivljenje da prevaziđe etničke podjele i razvije inkluzivno društvo, navedeno je u Četvrtom mišljenju Savjetodavnog komiteta Savjeta Evrope za Okvirnu konvenciju o zaštiti nacionalnih manjina, koje bi danas trebalo da bude objavljeno, a koje je u posjedu “Nezavisnih”.

U Mišljenju upozoravaju da BiH i dalje nije ostvarila napredak u sprovođenju odluke Evropskog suda za ljudska prava u predmetu “Sejdić i Finci”, kojom se traži pasivno biračko pravo ostalima, kao i da se omogući njihova aktivna participacija u Domu naroda. Takođe, primjedbe se odnose i na nesprovođenje odluke u predmetu “Zornić”, koja traži da konstitutivni narodi na cijeloj teritoriji BiH mogu učestvovati na izborima za bh. organe bez obzira na etničku identifikaciju.

U mišljenju se, takođe, ističe da je BiH duboko podijeljeno društvo između tri konstitutivna naroda, a da ne postoji politička volja da se te podjele istinski prevaziđu.

“Oni koji ne žele da se identifikuju kao Srbi, Hrvati i Bošnjaci potpadaju pod kategoriju ostalih i institucionalno ih se diskriminiše na način da im nije omogućeno da u potpunosti učestvuju u političkim procesima u zemlji”, navodi se u dokumentu. Tvrdi se da u svim sferama javnog života postoji osjećaj segregacije između konstitutivnih naroda.

“Iako su proteklih godina ozbiljni međuetnički incidenti uspješno izbjegnuti, kontinuirana segregacija samo prividno maskira tinjajuće neprijateljstvo bez stvarnog napretka prema suštinskom prihvatanju drugih etničkih grupa”, istaknuto je.

Sa žaljenjem se konstatuje da politički lideri nisu pružili opipljive dokaze da se radi na promjeni Ustava i izbornog zakonodavstva, uprkos tome što je, kako ističu, Savjet Evrope izdao tri međurezolucije.

Kao mjeru koju treba odmah ispuniti, u Mišljenju se preporučuje promjena Ustava i usvajanje drugih zakonskih mjera kako bi se eliminisale odredbe koje onemogućuju ostale da se kandiduju za pojedine državne funkcije, kao i konstitutivne narode koji ne mogu da iskoriste svoje biračko pravo zbog mjesta prebivališta.

“Pozivamo na kategoričnu osudu svih javnih izjava koje podstiču etničku mržnju i pozivamo na međukulturni, međuetnčki i međureligijski dijalog. Pozivamo na prestanak segregacije u obrazovanju i da se Romima obezbijede smještaj, zaposlenje, pristup zdravstvenoj njezi i obrazovnim institucijama”, navedeno je u dokumentu. U izvještaju je, takođe, istaknuto da nacionalne manjine ne uživaju efektivnu zaštitu njihovih ljudskih prava, uz napomenu da je njihova diskriminacija institucionalne prirode. Takođe, upozoreno je da se vrlo malo napora ulaže kako bi manjine mogle učiti svoj jezik, a istaknuto je da ne postoje medijski kanali na kojima bi se emitovalo na jezicima manjina.

“Romi su i dalje suočeni s ozbiljnom diskriminacijom. Mnogi od njih žive u segregacionim zajednicama, često u lošim životnim uslovima. Uprkos tome što je opažen napredak u obezbjeđivanju Romima ličnih dokumenata i upisa u školu, Komitet ukazuje na veoma visok procenat napuštanja škole, posebno romskih djevojčica”, istaknuto je.

Jedna od preporuka u izvještaju je, kako je naglašeno, da se objavi etnička struktura iz popisa stanovništva populacije koja pripada kategoriji ostalih, ali i da se više uradi na prevenciji zločina motivisanih vjerskom ili rasnom mržnjom, kao i da se takvi zločini efikasnije istražuju i strože sankcionišu.

Takođe, eksperti Savjeta Evrope preporučuju da se dozvoli manjinama da same određuju ko će ih predstavljati u Savjetu nacionalnih manjina BiH, kao i da budu dublje involvirani u odluke koje se tiču njihovih prava.

(Nezavisne)