Region 04.08.2025.

Bocan Harčenko: Rusija nije željela da se “Oluja” ponovi u Donbasu

ČITANJE: 2 minute

Ruski ambasador u Srbiji Aleksandar Bocan-Harčenko izjavio je da sve što se prije 30 godina dešavalo u zločinačkoj vojno-policijskoj akciji “Oluja”, najvećoj tragediji srpskog naroda tokom građanskog rata u bivšoj Јugoslaviji, neodoljivo podsjeća na ono što se događalo u Donbasu.

– Sve što se tada događalo neodoljivo podsjeća na ono što se događalo u Donbasu i Rusija nije želela da nam se “Oluja” ponovi – rekao je Bocan-Harčenko za “Sputnjik”.

On ističe da je i tada, kao i sada, bilo jasno da se neće vratiti većina naroda koji je izbjegao, s obzirom na vojni pritisak i uslove koji su vladali.

– Srbi su izgubili svoja rodna ognjišta na kojima su vekovima živeli i stvarali istoriju Krajine kao posebne regije koja je postojala u različitim istorijskim periodima – navodi Bocan-Harčenko i dodaje da je Zapad bio zainteresovan da “Oluja” bude izvedena i podržavao je Zagreb na akciju.

Iako ističe da je Istočna Slavonija prošla malo bolje od Krajine – integrisana je po odredbama Erdutskog sporazuma, Bocan-Harčenko konstatuje da integracija nije izvršena do kraja.

– Najvažnije što se tiče Donbasa i svih akcija od 2014. pa nadalje /kada su potpisani Minski sporazumi/, naše rukovodstvo, razmišljajući o mogućim opcijama, uzelo je u obzir i tragediju koja se desila u Srpskoj Krajini. Imali smo želju i stav da se ista tragedija ne ponovi u Donbasu – ističe Bocan-Harčenko.

Prema njegovim riječima, sve što se događalo tokom rata u bivšoj Јugoslaviji, sa više ili manje sličnosti, ponavlja se danas i u Ukrajini.

– “Oluja” kao da je postala model – nešto slično htio je Sakašvilijev režim da uradi u Abhaziji i Јužnoj Osetiji. I režim u Kijevu, koji je došao na vlast uz pomoć državnog udara, naravno, imao je na umu, kako oni kažu, “dobar primjer Hrvatske”, Veliku prevaru, progon naroda – rekao je ruski ambasador.

Poredeći paralele između Erdutskog i Minskih sporazuma, on je dodao da sličnosti sa ovih ima Briselski sporazum, koji se tiče srpskog naroda na Kosovu i Metohiji, prenosi Srna.

– Što se tiče Erdutskog sporazuma, tu je bilo želje za ispunjavanjem i za takozvanom mirnom integracijom. Ali ima razlike između želje, onoga što je napisano i realnog života, jer nešto može da izgleda dobro na papiru, ali nije obezbijedilo pomirenje naroda, što je najvažnije. Zbog toga je i u BiH ovakva situacija, da nema pomirenja – rekao je on.

Ipak, dodaje Bocan-Harčenko, Dejtonski sporazum je pružao mogućnost da se zaustavi konflikt i da svaki entitet živi na osnovu ustavnih punomoćja, posebno Republika Srpska, prenosi Srna.