BOGATA KOLEKCIJA: U Ledenicama na Manjači, Radenko Čubrilović stvorio porodični muzej starina

Sjekire planjkače, konjski praporci, vagiri, kalupi za ciglu, fenjeri i lampe, kovane kose, alatke i kućanski predmeti čine samo dio bogate kolekcije starina Radenka Čubrilovića u selu Ledenice na Manjači.

U Radenkovom porodičnom muzeju je stotine eksponata koji podsjećaju na davnu prošlost ovog kraja u blizini Krupe na Vrbasu, način života, obradu zemljišta, pripremu hrane, zanatstvo, na svakodnevicu.

– Svaka alatka, torba od kože poznata u narodu kao šarpek, stare brave, ključaonice, tesana šindra i zakrivljena sjekira, bradve, preslice, vretena, volovski jaram i teljig, svaki od ovih predmeta ima svoju istoriju i svoju priču – objašnjava Radenko Čubrilović, koji predmetima koji odavno nisu u upotrebi želi sačuvati tragove pređašnjeg načina života u ovom pitomom mjestu koje se, visoko u brdima uzdiže iznad plahovitog Vrbasa.

Htio je ovim starinama, kaže Radenko, takođe oživjeti uspomenu na djeda Peru Čubrilovića, koji je na daleko bio čuven majstor za drvenarije.

– Mnogo je ovdje Perinih alatki, vagira za vuču klada, sjekira za tesanje greda i dasaka, praporci za konje i fenjeri bez kojih se nije moglo noću na putovanje. Praporcima je oglašavano da neko dolazi, a fenjer je osvjetljavao put konjima i ljudima – pripovijeda Radenko pokazujući i kese s duvanom, lulu, čakmak ili kresivo za pripalu lule, drvene kašike i zdjele u kojima je čuvan kajmak od ovčijeg mlijeka.

Jedan od malobrojnih svjedoka vremena u kojem su ovi predmeti uveliko korišteni je starina Veljko Čubrilović, koji hrabro i odlučno gazi devetu deceniju. On često dolazi u Radenkov muzej.

– Najslađi kajmak bio je iz drvenih zdjelica. Preko njega je mačka mogla prijeći, a da ne propadne. Sir iz kablića opletenih ljeskovim motkama je isto tako bio ukusan i zdrav. Narodu je domaća hrana darivala zdravlje i vitalnost. Žene su preko dva brda, sa velike udaljenosti, koliko pogled može da obuhvati, donosile pitu radnicima koja se još pušila od vreline, tako su brzo hodale i dugo živjele – ispričao nam je Veljko, koji i sada svakodnevno pješači po pet kilometara.

Drveni kalup za ciglu sjeća ga na velike i teške poslove od kojih se, veli, nije umorio.

– U drvenim kalupima ručno sam napravio 70.000 cigli. To je velika brojka zbog dugog i primitivnog procesa rada. Prvo je potrebno prekopati zemlju, ostaviti neko vrijeme da izmrezne, potom pregaziti nogama dolijevajući vodu. Blato se zatim trpa u kalupe posute pijeskom, onda slijedi sušenje na ledini, pa u takozvanim gričama. Kada se sasvim osuši, neizbježno je novo preslagivanje u improvizovane peći i loženje vatre 7 dana i noći bez prestanka, da bi se cigla ispekla – opisao nam je Veljko proces proizvodnje cigle na šta ga je podsjetio drveni kalup iz nesvakidašnjeg porodičnog muzeja u Ledenicama.

Radenkova strina Dosta, rođena Stančević, emotivno je vezana za sjekiru planjkaču kojom je njen svekar Ranko tesao drvenu građu.

– Namakao je špagu u razmućeni garež iz dimnjaka, zatezao dužinom drvene grede na kojoj se ocrtavala linija i precizno, strpljivo tesao. Pravio je grede, rogove za kuće, dasku i podumijente ili velike drvene grede koje su imale funkciju temelja za magaze i za kuće. Pridarila sam njegovu sjekiru i još neke alatke u Radenkov muzej – ispričala je Dosta grupi znatiželjnika koji su se raspitivali o svakom predmetu, nastojali saznati ko ih je koristio, koliko godina je prošlo od izrade i upotrebe.

Pohvalila se gostima Dosta Čubrilović da nema njive u Ledenicama na kojoj nije sejala i žela, šume u kojoj nije drva sekla i iznosila niti puta kojim nije pješačila.

Čubrilovići

Najviše starinskih predmeta sakupljeno je u Čubrilovićima, koji su jedna od najbrojnijih porodica u Ledenicama.

– Istražujem i njihovo porijeklo, porodične loze, srodnike, prepisujem sa starih spomenika na grobljima, tragam u arhivama… Naprimjer, zaključio sam da su ubjedljivo najčešća imena Veljko, Nedeljko i Branko, kao i druge zanimljive pojedinosti – kazao je Radenko Čubrilović pokazujući reljef od drvenih kockica i letvica, na zidu porodičnog muzeja, gdje je ugostio istoričara Bojana Vujčića i arheologa Bojana Vujinovića iz „Zavičajnog muzeja“ Gradiška, ustanove koja producira film o Veljku Čubriloviću, važnoj istorijskoj ličnosti i učesniku sarajevskog atentata uoči Prvog svjetskog rata.

(Srpskainfo)

VIŠKOVIĆ: Evropski brendovi sve više zainteresovani za otvaranje fabrika u Srpskoj

Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković ocijenio je da je Vlada u prvoj godini mandata imala dobre rezultate što potvrđuju i podaci o najvećem broju zaposlenih od nastanka Republike, rastu prosječne plate koja je prvi put izjednačena sa zaradom u Federaciji BiH, većoj pokrivenosti uvoza izvozom i povećanju budžeta koje je omogućilo rast plata, penzija

Servisne informacije za 15. decembar

Servisne informacije za subotu, 14. decembar 2019. godine: Policijska uprava Prema podacima sa kojima raspolaže ovo Područno odjeljenje za posljednja 24 časa u Banjaluci se dogodilo jedno krivično djelo, a javni red i mir je narušen dva puta. Dogodilo se 10 saobraćajnih nezgoda u kojima su tri lica lakše povrijeđena. Služba hitne pomoći U službi

PAROVIMA TREBA VIŠE OD 2.500 KM U najavi veća finansijska pomoć za vantjelesnu oplodnju

Grad Banjaluka trebalo bi da poveća pojedinačne iznose za sufinansiranje procesa vantjelesne oplodnje koje dodjeljuje parovima na javnom konkursu. Iz gradskog budžeta godinama se sufinansira pokušaj vantelesne oplodnje, a parovima koji prirodnim putem ne mogu dobiti bebu dodjeljuje se jednokratna pomoć od 2.500 KM. Prijaviti se mogu žene do 42 godine starosti sa prebivalištem na

ANALIZA: Kako su po izbornim jedinicama raspoređene Nešićeve i Pavićeve pristalice u DNS-u?

Godinu dana nakon posljednjih opštih izbora, DNS preživljava najteže trenutke od osnivanja. Nekad čuvena “šestorka” unutar ove stranke, redom miljenici Marka Pavića, podijelila se u dva tabora, s dobrim izgledima da Nenad Nešić preuzme vođenje stranke, i pored svih protivljenja. Ako se desi suprotno, postaviće se pitanje daljeg opstanka DNS-a na politićkoj mapi RS. Krenimo