Bojan Benić iz Laktaša njeguje vijekovima staru tehniku!
Bojan Benić, filigranista iz Laktaša, jedan je od rijetkih majstora koji njeguje ovu juvelirsku tehniku u Bosni i Hercegovini.
Obuku je završio u Makedoniji kod poznatog makedonskog majstora novije generacije Elene Popovske, pri Zanatskoj komori Skoplje. Jedno vrijeme ovim poslom se bavio u Makedoniji, gdje je uglavnom radio sakralne predmete, krstove, kandila, okove za manje knjižice, upaljače, ali i nakit.
Prošle godine se vratio iz Makedonije u Laktaše. Mir potreban za ovaj precizni posao pronašao je u jednom od Laktaških sela gdje ga je u ateljeu posjetila ekipa Anadolije.
“Filigran je stara juvelirska tehnika. Arheološki nalazi datiraju čak iz vremena Mesopotamije, pronalaženi su komadi nakita u zlatu, srebru, i nekim drugim legurama. Naravno, tada je to bilo dosta primitivnije tada bilo, međutim nastavlja svoju istoriju sve do današnjih dana. Bilo je uspona i padova, jedno vrijeme je filigran potpuno nestao sa svjetske scene. Na našim prostorima filigran doživljava ekspanziju za vrijeme kralja Milutina (1282-1321), koji je dosta polagao na umjetnost i kulturu i dovodio je svjetske majstore, pogotovo sa osmanskih prostora, jer je zastupljen istočni filigran, odnosno došao je sa tih prostora i u novije vrijeme doživio ekspanziju u čitavoj Evropi”, objasnio je Bojan Benić.
– Predmete izrađuje od srebra, zlato preskupo za rad –
Riječ filigran, kaže, sastoji se od dvije latinske riječi: filum i granum, što znači niti ili žica i granula.
“To samo po sebi govori šta je pravi filigran ili takozvani vazdušasti filigran, da se radi sa takim nitima srebrne ili zlatne žice, rjeđe platine, još rjeđe bakra, a zna se i sa njim raditi, kombinovanjem motiva sa debljom i tanjim žicama, sa srebrnim granulama raznih dimenzija. Kao juvelirska tehnika dozvoljava ugradnju i dragog i poludragog kamenja i nekih drugih materijala, što zavisi od onog ko radi”, rekao je Benić.
Anadolija
