Bojana Kondić Panić: Pariz pažljivo prati političku situaciju u BiH, podržava unutrašnji dijalog VIDEO

Francuska pažljivo prati razvoj političke situacije u Bosni i Hercegovini, posebno u kontekstu šire evropske bezbjednosti i stabilnosti. Kao jedna od ključnih zemalja Evropske unije, Francuska se zalaže za očuvanje mira na Zapadnom Balkanu, poštovanje ustavnog poretka i vođenje unutrašnjeg dijaloga kroz konsenzus tri konstitutivna naroda.

Istovremeno, sve veći fokus stavlja i na ekonomske potencijale regiona, tražeći nove partnere i tržišta u okolnostima globalnih promjena.

O političkim porukama iz Pariza, razumijevanju specifičnosti BiH, ali i konkretnim prilikama za unapređenje bilateralne saradnje razgovarali smo s Nj.E. Bojanom Kondić Panić, ambasadorkom Bosne i Hercegovine u Francuskoj. Njena diplomatska misija u Parizu svjedoči o tome da se prostor za nove inicijative i saradnju i te kako otvara.

Kondić Panić u intervjuu za portal Banjaluka.net govori o tome kako francuske institucije vide BiH danas, gdje postoji najveći prostor za ekonomski rast i kako izgleda predstavljanje BiH u jednom od najvažnijih evropskih centara odlučivanja.

Razgovarala Aldijana Mirković

Politička situacija u BiH trenutno je veoma izazovna. Presuda Suda BiH u slučaju Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske i sve što je uslijedilo nakon nje stvorilo je tenzije. Mnogi se plaše do čega bi moglo doći. Kako se u Francuskoj gleda na ovu situaciju?

KONDIĆ PANIĆ: U Francuskoj se prati situacija u Bosni i Hercegovini. Francuskoj je veoma važno da održi stabilnost i mir u ovom regionu Evrope, imajući u vidu tenzije i konflikte koji se dešavaju u drugom dijelu Evrope i u tom smislu oni prate. Posljednjih godina se sve više čuje glas Republike Srpske u Francuskoj. Francuska dobro razumije ustavnu poziciju entiteta i u tom smislu poziciju Republike Srpske. Od samog početka se zalaže za uravnoteženu politiku prema BiH, u smislu pozivanja na unutrašnji dijalog i donošenje odluka putem konsenzusa tri konstitutivna naroda. Napomenula bih da je nekad ranije Francuska bila jedan od zagovarača ukidanja kancelarije OHR u BiH. Francuska poziva na unutrašnji dijalog, poštovanje demokratskih principa i volje naroda.

Francuski poslanici u Evropskom parlamentu, Tijeri Marijani i Paskal Pijera boravili su nedavno u Banjaluci, gdje su podržali nastojanja Republike Srpske da odbrani Ustav i naglasili da su odluke Kristijana Šmita suprotne zakonima i međunarodnom pravu. Kakvo je Vaše mišljenje po pitanju ovih izjava i kako komentarišete odnos Francuske prema aktuelnoj političkoj situaciji u BiH?

KONDIĆ PANIĆ: Treba napraviti razliku između zvaničnih stavova Ministarstva spoljnih poslova Francuske u odnosu na određene političke partije u Francuskoj. Predstavnici Evropskog parlamenta koji su bili u posjeti u Banjaluci su ljudi koji dolaze iz krajnje desničarske partije Nacionalno okupljanje i oni imaju bolje razumijevanje kada je u pitanju zaštita nacionalnog interesa i suvereniteta jedne zemlje. Nećete pronaći nekog ko je dobro upoznat sa prilikama i ko će reći da je karakteristika demokratskih principa jedne zemlje da neko sa strane nameće zakone, a ne da to radi nacionalni parlament. U tom smislu oni nisu jedini, postoji dosta francuskih političara koji glasno ističu podršku Republici Srpskoj i ustavnim principima, govoreći da nije uredu da  se jedan politički predstavnik koji je izabran od strane naroda u jednom političkom procesu diskredituje i da mu se onemogući političko djelovanje. To je svakako sve samo ne oličenje demokratije i poštovanje ustava i principa jednog sistema.

Foto: A.Stupar/banjaluka.net

Kakva je situacija u Francuskoj u kontekstu najnovijih dešavanja vezano za presudu protiv Marine Le Pen. Čini se da je ova presuda izazvala brojne reakcije u Francuskoj, ali i širom svijeta. Kako mislite da će presuda uticati na političku klimu u zemlji?

KONDIĆ PANIĆ: Francuska politika je već ranije bila polarizovana i podijeljena. Ovo je još dodatno usijalo tu situaciju. Treba reći da je stranka Nacionalno okupljanje koju vodi Marine Le Pen na posljednjim izborima prošle godine ostvarila istorijski uspjeh. Trenutno imaju oko 125 poslanika u nacionalnoj skupštini Francuske, u odnosu na 89 koliko su imali ranije, dakle vidi se njen rast. Pored toga oni su osvojili najviše mandata iz Francuske u Evroparlamentu, što dovoljno govori o tome da je san koji su ranije imali, da jedna desničarska partija ima svog kandidata, odnosno svog pobjednika na izborima za predsjednika konačno da dođe do realizacije, imajući u vidu da je Marine Le Pen trebala biti jedan od kandidata. Ova presuda ju diskredituje i izbacuje iz političke utakmice. To je sasvim sigurno izazvalo veliko ogorčenje kod njenih pristalica i uopšte u francuskom narodu. O tome govori i činjenica da je čak francuski premijer pozvao na što hitnije provođenje procedure žalbenog postupka da bi se on što prije okončao i da bi se situacija raščistila, te da se vidi da li će Marine Le Pen zaista moći da bude kandidat na predsjedničkim izborima 2027. godine ili ne. Po nekim procjenama očekuje se da će presuda biti oslobađajuća. Ukoliko bi bilo suprotno to ne bi išlo u korist vladajućoj koaliciji predsjednika Emanuela Makrona jer bi izgubio podršku. Prati se situacija, ona je sigurno još produbila jazove između različitih političkih struktura u Francuskoj.

Iako su mnogi političari ostali suzdržani u javnim kritikama, nezadovoljstvo presudom, posebno gubitkom biračkog prava čini se da je itekako primjetno, naročito ako se uzme u obzir to da ova političarka vodi u svim anketama. Da li bi presuda mogla izazvati preispitivanje uloga političkih lidera u Francuskoj?

KONDIĆ PANIĆ: Naravno,  ukoliko se jedan politički lider diskredituje političkim procesom koji može i ne mora biti ovakav ili onakav. Ovdje se ne radi o nekakvom kriminalnom djelu visokog nivoa, pa da je neko zaista s razlogom izbačen iz političke utakmice i političkog života, pogotovo u tom smislu. Ukoliko se na takav način obračunava sa jednim političkim liderom sigurno da bi se to negativno odrazilo i na ostale.

Kako biste ocijenili trenutne političke i ekonomske odnose između BiH i Francuske? U kojim oblastima je saradnja najizraženija, a koji sektori imaju najviše potencijala za rast?

KONDIĆ PANIĆ: Politički odnosi su dobri, stabilni, bilateralni odnosi bez otvorenih pitanja, a što se tiče ekonomske saradnje, tu zaista postoji mnogo potencijala i prostora za napredak i razvoj. Prošle sedmice sam prisustvovala konferenciji koju je otvorio ministar za spoljnu trgovinu Francuske i koja je organizovana u namjeri da se prezentuju potencijali za ulaganja u zemlje Zapadnog Balkana, gdje sam pored Srbije, Bugarske, Grčke, Hrvatske i nekih drugih zemalja predstavila ulaganja u BiH i sigurno da u ovim globalnim okolnostima u kojima neka tržišta postaju teže dostupna imajući u vidu zatvaranje određenog dijela afričkog tržišta za Francusku koje je ranije bilo jedno od primarnih interesnih sfera Francuske. Oni traže da njihove kompanije pronađu alternativu, a budući da se mi nalazimo na evrpskom kontitentu sigurno se tu otvara veliki prostor za saradnju. Francuska je vodeća nuklearna sila, zemlja koja u mnogim industrijama dominira, kao što je automobilska industrija, oduvijek je bila primjer zaštite svoje poljoprivredne proizvodnje, tako da postoji zaista mnogo prostora i mogućnosti za saradnju. Ono što je važno je da mi kroz neke aktivnosti prikažemo te potencijale za saradnju, da šaljemo neke druge poruke i slike, ne samo za političku krizu, nego možda i za primjere dobre prakse i dobrih projekata koji mogu da budu od interesa za jednu i drugu zemlju. Pomenula bih takođe mogućnost ulaganja u geotermalne izvore gdje je već jedna francuska kompanija potpisala određene memorandume o saradnji tako da postoje različite oblasti u kojima ima mnogo mogućnosti za saradnju, budući da ona nije razvijena, ali se u narednom periodu može očekivati možda intenzivnija saradnja.

Nedavno je delegacija Područne privredne komore Banjaluka i privrednika iz Republike Srpske boravila u posjeti Francuskoj. Da li su ostvareni ciljevi ove posjete, postoji li interes sa francuske strane za ulaganja u BiH?

KONDIĆ PANIĆ: Mi smo od ranije uspostavili neku saradnju sa regijom Valdoaz koja je jedna od vodećih industrijskih regija Francuske. To je okrug u blizini Pariza koji je veoma razvijen u različitim domenima industrijske proizvodnje i upravo je Privredna komora, predvođena predsjednikom Goranom Račićem u pratnji nekoliko kompanija prisustvovala sajmu unutar te regije, gdje su se privrednici i predstavnici Privredne komore  mogli upoznati sa njihovim privrednicima i razmijeniti informacije sa predstavnicima i direktorima razvojnih agencija. To je put kojim treba dalje ići. U okviru ove posjete na primjer posjetili smo jedan grad u blizini Pariza, termalni grad koji ima najstariju banju i koji je primjer u hotelijerstvu, pozitivnom korištenju prirodnih resursa kojeg mi imamo mnogo i gdje bismo mogli na primjerima njihove dobre prakse i uz njihovu podršku dalje razvijati. Neke razmjene u tom kontekstu su već najavljene, očekujem da će doći do određenih realizacija. To je proces koji zahtijeva određeno vrijeme i svaki korak je važan da dođemo do konkretnih rezultata.

Foto: A.Stupar/banjaluka.net

Pred kraj ovog razgovora možete li nam opisati svakodnevni život u Parizu i izazove sa kojima se susreću diplomate?

KONDIĆ PANIĆ: Pariz je divan grad, ali biti ambasador u Parizu je s jedne strane lijepo, a s druge strane nije lako. Ja sam ambasador koji predstavlja BiH i u UNESCU, dok većina zemalja ima posebno delegacije za UNESCO. Pored toga akreditovana sam i za Monako, Alžir, Andoru i sve druge međunarodne  organizacije sa sjedištem u Parizu kao što je Frankofonija, Međunarodna organizacija za velike svjetske izložbe i neke druge, što podrazumijeva svakodnevan rad, tako da mi ostane zaista malo slobodnog vremena. Moj radni dan često traje od 12 do 14 sati da bih postigla sve, pogotovo ako se želi nešto dodatno realizovati, neka posjeta, projekat… Zaista mnogo angažmana, rada, ali to sve naravno zavisi od ličnog entuzijazma i volje da se nešto organizuje. Vrlo šarolik posao koji je sadržajan i veoma zanimljiv, ali naravno iziskuje mnogo energije.

Kakve su Vaše lične impresije o francuskom društvu? Šta bi BiH mogla preuzeti od Francuske u pogledu razvoja društvenog sistema

KONDIĆ PANIĆ: Pa ono što se meni možda najviše dopada je njihov obrazovni sistem. Po pitanju nekih administrativnih stvari, lokalnih zajednica, mislim da smo mi tu dosta napredovali i da imamo poprilično uspostavljene dobre osnove. Dosta toga je kod nas digitalizovano, ide se u toku s vremenom. Međutim, oni nude veoma kvalitetno obrazovanje. Znajući da su mnogi njihovi fakulteti i škole na listi najbolje rangiranih u svijetu, to sigurno otvara mogućnosti. Dobar dio mandata posvetila sam tome. U novembru prošle godine 53 profesora iz različitih univerziteta u BiH bilo je na razmjeni u Poatjeu, gradu koji ima najstariji univerzitet u Francuskoj. Tu se otvara mogućnost u različitim obrazovnim oblastima, od elektro fakulteta, do prirodno matematičkog, jezika i slično da naši studenti učestvuju u različitim razmjenama, istraživačkim projektima u okviru ERASMUS projekta i mislim da bismo tu mogli možda na francusko društvo da se ugledamo. Pored toga ono što svakako jeste karakteristika Francuza jeste da vole svoju naciju, francusku kulturu i istoriju. Francuska je možda jedna od zemalja koja ima najviše zaštićenih dobara upisanih na listu UNESCO i samim tim govori koliko oni polažu na očuvanje i njegovanje tradicionalnih vrijednosti, do toga da sve ono što predstavlja njihovu kulturu i istoriju očuvaju i prikažu i da od toga naprave neki turistički proizvod. Eto možda bih to izdvojila.

Koja je tvoja reakcija?

0% Srećno

0% Ravnodušno

0% Zabavno

0% Smiješno

0% Bijesno

0% Tužno