Bolovi u leđima: Zašto nastaju i kako ih se riješiti

Skoro svi svakodnevni događaji mogu da izazovu bol u leđima – potres pri naglom kočenju automobila, sportski napori, naginjanje nad dasku za glačanje rublja, čak i rutinski poslovi kao što je pranje zuba ili refleksi kakvi su kijanje ili kašljanje.

Bolovi u krstima danas spadaju među najčešće tjelesne tegobe od kojih svakodnevno pate milioni ljudi na svijetu. Osam od deset ljudi doživjeće te tegobe kad-tad u životu.

Bolovi u krstima pogađaju i mlade i stare, ljude svih zanimanja. Samo oni koji su to i sami iskusili znanju koliko je čovjek bespomoćan pred ovim mučnim iako najčešće prolaznim bolovima. Na rad se pri tome ne može ni pomisliti, a u svakom pokretu krije se opasnost da bol postane još jači. Oblačenje se pretvara u mučenje, a odlazak u WC postaje veliki poduhvat. Seks je gotovo nemoguć.

Usljed čega nastaju bolovi u leđima?

Većina tegoba sa krstima vraćaju nas u vremena kada su se prvi hominidi (čovjekolika bića) uspravljali. Ali postoji i jedan »moderan uzrok«.

– Bolovi u predjelu slabinskih pršljenova poslejdica su našeg načina života – ocjenjuju specijalisti za bol. – Sve više ljudi rade sjedeći, a i sve više je takvih sa viškom težine. I jedno i drugo opterećuje kičmeni stub.

Kičma je čudesna tvorevina biološke tehnike, glavna noseća konstrukcija tijela o koju su pričvršćeni glava, rebra, karlične i ramene kosti. Ona služi i kao glavni kanal za snopove živaca – kičmena moždina – koji spajaju mozak sa drugim dijelovima tijela. Prirodna krivina kičmenog stuba ima oblik blage S linije i proteže se od baze lobanje do karlice. Sastoji se od 24 pršljena, krsne i slabinske kosti. Pršljenovi su tako savršeno oblikovani da se tačno uklapaju jedan u drugi. Čitav kičmeni stub spojen je komplikovanim sistemom mišića, žila i tetiva.

Mada su leđa čovjeka elastična – gimnastičari i plesači mogu do te mjere da ih saviju da zatvaraju dvije trećine kruga – svi njeni dijelovi su precizno izbalansirani. Svako oštećenje u jednom jedinom dijelu može da razori celokupnu aparaturu.

Teškoće ponekad počinju već u mladosti. Ako je, na primjer, jedna noga za centimetar duža od druge, to izaziva neprikladan pritisak na kičmu. Ako se određeni pršljenovi pravilno ne razviju, može da dođe do veoma bolnog krivljenja u stranu, tzv. skolioze. Kod hondroze se prevremeno degenerišu elastične pločice (diskusi) između pršljenova.

Uzroci bolova u leđima su toliko brojni da postavljanje dijagnoze gotovo zahtijeva sposobnosti jednog Šerloka Holmsa. Po ocjeni iskusnog ortopeda: – Mora se misliti na sve, od lošeg držanja do raka.
Najčešće tegobe potiču iz područja slabinskih pršljenova i krsne kosti. Pri tom su u oko 80 odsto slučajeva krivci za to prenapregnuti ili nedovoljno zaposleni mišići. Napet mišić može izenenada da se zgrči i pretvori u tvrdi čvor. Posljedica toga su žestoki bolovi – prvi signali upozorenja tijela.

Drugi jedan uzrok se često naziva »labavljenje međupršljenskih pločica« U stvari, ne labave se ove pločice (diskusi), već u njihovoj opni nastaju pukotine kroz koje izbija piktijasto jezgro što pritiskom na korijene živaca izaziva bolove.

Još jedan od uzroka bolova u leđima je iščašenje (luksacija) međupršljenskih zglobova. Tako se nazivaju glatke površine kojima su pršljenovi međusobno spojeni. Ako su se površine zglobova pomjerile – često je dovoljan nagli okret – može se desiti da kost pritiskuje živce koji do nje dolaze iz kičmene moždine i da to izaziva zapaljenje.

Izbor liječenja

Za ljude sa krstoboljom potraga za pomoći može da bude gotovo isto toliko mučna kao i sam bol. Nije rijetkost da svaki specijalista od koga se zatraži savjet ima neko drugo objašnjenje i, što je još gore, drugi metod liječenja.

Ortopedi obično počinju podrobnim ispitivanjem. Kako i kada je pacijent počeo da osjeća bolove? Gdje je sada sedište bola? Ljekar se raspituje i o opštem zdravstvenom stanju o ranijim bolestima, o zanimanju i aktivnostima svog pacijenta u slobodnom vremenu.
Kada je dijagnoza već postavljena pacijenta će često zbuniti bezbroj mogućnosti za liječenje koje sprovode ljekari. fizioterapeuti i maseri. Mirovanje u krevetu, lijekovi za stišavanje bolova, sredstva za opuštanje mišića ili spretni zahvati rukama – brz snažan pritisak prstima i šakama i pršljen će se opet naći na svom mjestu – kao i psihoterapija, istezanja i hirurgija. Često je, jednostavno, vrijeme najbolji lijek.

Čak ako se problem i sam riješi, kasnije opet mogu da se pojave tegobe

– Bolovi u krstima su znak upozorenja da nešto nije u redu Tegobe koje poslije toga nastanu biće još gore. Zbog toga -ovakve tegobe treba preduprijediti.

Kako?

– Eksperti savjetuju navikavanje na spavanje na tvrdim ležajevima, zatim preporučuju svakodnevne gimnastičke vježbe za leđa i oslobađanje od viška težine. Salo na stomaku veoma opterećuje kičmu. Četiri kilograma sala na stomaku i kukovima predstavljaju za međupršljenske diskose teret od 40 kilograma.

Pa ipak se samo manji broj pacijenata pridržava ovih savjeta, ili ih bar zanemaruju kada ih leđa više ne bole.

Zbog toga jedan ortoped-hirurg upozorava takve svoje pacijente:

– Kada vam vježbanje dosadi, sjetite se da sam i hirurg.

Operacije su zaista rasprostranjena metoda suzbijanja bolova u leđima. Samo u SAD se godišnje operiše oko 150 hiljada bolesnika od diskusa hernije. Trećina tih pacijenata se podvrgava i dodatnoj operaciji kako bi se blokirali bolni dijelovi kičme. Pri tom se od koščica uzetih iz karlice postavljaju male šine preko susjednih pršljenova čime se taj dio kičmenog stuba čini nepokretnim.

Ovakve operacije najčešće uspijevaju. Ali zahvat je ipak riskantan i treba ga odabrati samo ako drugog izlaza nema.

Najnovija terapija diskus hernije je neka vrsta liječenja istezanjem. Ovim metodom ublažavaju se bolovi istezanjem međupršljenskog prostora. Pacijent se privezuje uz pokretnu postelju koja se dovodi u okomit položaj. Mnogim pacijentima ovaj metod liječenja pomaže.

(Sanportal.info)