Magazin 07.01.2018.

Božićni običaji u selima oko Banjaluke

ČITANJE: 3 minute

Pečenica, česnica, pijukanje, badnjak, običaji su zajednički za sve pravoslavce o Božiću, ali u okolini Banjaluke zadržali su se i neki posebni božićni obredi.

 – Kad badnjak krene kroz selo, svi pjevaju i pucaju, a na Božić ujutru omladina se okupi oko crkve uz kuvanu rakiju, pa se kobajagi mole Bogu, iako niko nije postio! Tako je danas, a u stara vremena je drugačije bilo – pripovijeda Vilka Šever (85) jedna od najstarijih mještanki sela Gornji Pervan na Manjači.

Kad je bila cura, kaže, najbliža crkva je bila u petnaestak kilometara udaljenom manastiru Gomijenica, pa se svako molio u svojoj kući. Ipak svi su postili šest nedjelja i željno isčekivali pečenicu i cicvaru da se omrse, jer se znalo šta je red.

U stara vremena u mnogim banjalučkim selima božićni hljeb, česnicu, mijesili su i pekli isključivo muškarci – domaćini. U Piskavici su domaćini u ponoć išli na izvor po vodu kojom će zamijesiti česnicu, a najsretnijim se smatrao onaj ko dođe prvi i u vodu ubaci šaku pšenice.

– Testom od česnice mijesio se i kovrtanj, mali hljeb sa rupom u sredini. To je bio poklon za položajnika, koji prvi na Božić dođe u kuću. Kovrtanj se položajniku davao na Mali Božić, tako što mu se stavi na glavu – priča baka Vilka.

U nekim selima od kovrtanja se na Mali Božić pravila popara začinjena tucanim ljutim sirom i kapljevinom od pečenice. U Potkozarju se kovrtanjić, zajedno sa leskovim resama, stavljao u napoj prvoj kravi koja se oteli poslije Božića, da bi telad bila zdrava, a mlijeko masno. Na Manjači se na Božić kovrtanj stavljao volu na rog, da bi godina bila rodna.

Česnicu su lomili svi ukućani, a vjerovalo se da će onaj ko u svom parčetu nađe novčić biti srećan cijele godine. Ali, srećnik je imao i obaveze: dok su drugi praznovali, on je morao na Božić da hrani stoku. Taj je običaj jedan od rijetkih koji se sačuvao i danas.

Loš znak

U Potkozarju se vjerovalo da će neko od ukućana umrijeti pre idućeg Božića ako kod lomljenja česnice otpadne mrva. Na Manjači stariji ljudi i danas vjeruju da „neće pregodišnjiti“ onaj ko ne vidi svoj odraz u cicvari – jelu od kajmaka, masti i kukuruznog brašna, koje se prvo iznosi na božićnu trpezu.

Za sreću

U Piskavici i danas vjeruju da svi ukućani treba da pojedu po komadić mesa sa zakolja – reza kojim je zaklana pečenica, da bi bili veseli. Svaka namirnica sa božićne trpeze se prije jela ljubi “da bi ovce priljuble jagnjad, a krave telad”. Zbog vjerovanja da će svaki posao započet na Božić biti srećan, u kuću se unosi razni alat, od motike do igala za pletenje, iako se na taj praznik ništa ne radi.

 (Euro Blic)