BOŽO LJUBIĆ: Održavanje izbora bez izmjena Izbornog zakona imaće nesagledive posljedidce

BiH je još  država pod skrbništvom „međunarodne zajednice“ i svojevrsni je protektorat. Samo nije jasno čiji, tko je titular. Međunarodni upravitelji nikome ne odgovaraju za svoje postupke.

Rekao je ovo u intervjuu za portal Banjaluka.net predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora (HNS) Božo Ljubić govoreći o predstojećim Opštim izborima koji su raspisani za 2. oktobar ove godine.

–  Nije bilo sumnje da će Središnje izborno povjerenstvo raspisati izbore, iako za to nema niti zakonskih, niti financijskih uvjeta – rekao je Ljubić.

BANJALUKA.NET: Centralna izborna komisija BiH je raspisala Opšte izbore,koji će se održati 2. oktobra. Ima li uslova za njihovo održavanje? Zna se da budžet još nije usvojen, to je između ostalog jedan od problema…

LJUBIĆ: Na stranu financije, to će već netko nekako riješiti. Problem je što nema zakonskih uvjeta za provedbu izbora, jer BiH nema Izborni zakon na osnovu kojega je moguće provesti izbore za Dom naroda Federacije BiH. Naime, Ustavni sud je na osnovu moje ustavne tužbe proglasio neustavnim dio Izbornog zakona koji regulira izbor delegata/izaslanika u Dom naroda BiH. Nakon što Parlamentarna skupština nije u zadanom roku izmijenila Izborni zakon, Ustavni sud je 2017. stavio van snage taj dio Izbornog zakona, te sada imamo golemu „rupu u Zakonu“. Tako da sada nije moguće na zakonit način izabrati Dom naroda Federacije,a samim tim niti predsjednika i dopredsjednike Federacije kao ni Dom naroda Parlamentarsne skupštine  BiH jer se dvije trećine izaslanika( 10 od 15) Doma naroda PS BiH bira iz Doma naroda Federacije. Uz to ni Središnje izborno povjerenstvo nije imenovano na zakonit način, a o tome se  sud tek treba očitovati.

BANJALUKA.NET: Nakon što je Kristijan Šmit iskoristio bonska ovlaštenja u vezi Zakona o nepokretnoj imovini Republike Srpske, u javnosti se već može čuti da će međunarodna zajednica, bez obzira na neuspjelu reformu izbornog zakonodavstva, praktično naložiti da se izbori održe i sredstva obezbijede. Da li je to pravi način?

LJUBIĆ: Ne mogu sasvim odbaciti takvu mogućnost. Međutim, želim vjerovati da će se visoki predstavnik u svom djelovanju prvenstveno voditi člankom 1. Aneksa 10. Dejtonskog mirovnog sporazuma u kojem između ostalog stoji da je zadužen za „održavanje slobodnih i poštenih izbora“. Ja tvrdim da izbori bez promjene Izbornog zakona ne bi bili ni slobodni, niti pošteni, a za to je, između ostalog, odgovoran Visoki predstavnik. Zato ga je držim obvezanim da (ukoliko nekim čudom u međuvremenu  ne dođemo do dogovora oko Izmjena Izbornog zakona) nametne izmjene Izbornog zakona u sladu s Odlukom Ustavnog suda BiH i omogući legitimno političko predstavljanje konstitutivnih naroda,  kako u Predsjedništvu tako i domovima naroda, te sukladno Odluci ESLJP, omogući svim građanima da se kandidiraju. Naravno, da bi bilo najbolje da smo se mogli sami dogovoriti i postići konsenzus oko ovoga kao i ostalih pitanja. Međutim, evo već preko 30 godina, mi u BiH nemamo temeljni konsenzus glede karaktera države i oblika državnog uređenja. U međuvremenu su visoki predstavnici nametnuli stotine ustavnih amandmana  i zakona i, nažalost, nismo se približili tom temeljnom konsenzusu.

BANJALUKA.NET: Da li je nepoštovanje odluka Ustavnog suda BIH, ne samo kada je u pitanju Izborni zakon, dijelom i odgovornost medjunarodne zajednice?

LJUBIĆ: Implementacija odluka Ustavnog suda je prvenstveno odgovornost institucija koje su ih trebale realizirati. U slučaju izmjena Izbornog zakona BiH to je Parlamentarna skupština. Predsjednik Ustavnog suda je prije nekoliko tjedana eksplicitno izjavio da Parlamentarna skupština nije realizirala Odluku Ustavnog suda u predmetu Ljubić, te time potvrdio i moje tvrdnje o neustavnosti Izbornog zakona.

BANJALUKA.NET: Mislite li da će se do samog održavanja izbora biti postignut dogovor o izmjeni Izbornog zakona i sta je to od čega stranke okupljene u HNS nikako neće pristati?

LJUBIĆ: Ja vjerujem da je to još uvijek moguće, međutim to ne temeljim na odgovornosti i dobroj volji domaćih aktera, posebice onih koji godinama opstruiraju dogovor. To prije svega temeljim na odgovornosti predstavnika međunarodne koji trebaju biti svjesni da eventualno održavanje izbora bez ustavnog Izbornog zakona, zemlju još dublje vodi u političku krizu s nesagledivim posljedicama. Što se tiče odgovora HNS-a, on je definiran u zaključcima  Izvanrednog zasjedanja i ja tome nema ništa oduzeti niti dodati.

„VIŠE SMO NA STRANPUTICI, NEGO NA PUTU EU“

BANJALUKA.NET: Izmjena Izbornog zakona samo je jedno od brojnih pitanja o kojem u BiH političari nemaju usaglašen stav. Kakvu to poruku šalje s obzirom da smo na putu evropskih integracija?

LJUBIĆ: Ja bih rekao da smo mi prije na stranputici nego na putu EU integracija. U BiH postoji deklarativni konsenzus, međutim bojim se da ne postoji stvarna volja za EU integracije. Još manje institucionalna osposobljenost. Da je drugačije, onda se „odgovorni“ u BiH ne bi oglušili na nedavni eksplicitni poziv  Vijeća Evropske unije za nastavak razgovora oko izmjena Izbornog zakona.

(Z. M.)