BRICS u Kazanju: Novi poredak ili samo iluzija?
PIŠE: Dejan Rauš
Na samitu BRICS-a koji će se održati u Kazanju, glavnom gradu Tatarstana, 22. oktobra, lideri ovih država okupljaju se kako bi razgovarali o novom globalnom poretku, koji su lideri BRICS-a, predsjednici Vladimir Putin i Si Đinping, zamislili kao izazov “unipolarnom” poretku i američkoj hegemoniji. U svjetlu globalnih geopolitičkih tenzija, BRICS svakako postaje sve značajniji igrač na sceni. Ove godine samit BRICS-a ima dva glavna pitanja – prijem novih članica i uspostavljanje globalnog platnog sistema koji ne bi više zavisio od dolara.
Može li BRICS ististnuti dolar?
Na ovom polju je već postignut značajan napredak, nakon što su centralne banke širom svijeta bile zabrinute odlukom SAD da se koriste dolarom u sukobu s Rusijom i da zaplijene njene devizne rezerve, koje su do tada bile smatrane nedodirljivima. Proces “dedolarizacije” je započet, ali će zahvaljujući dominaciji američke valute potrajati godinama da se završi. BRICS razmatra neku vrstu kriptovalute, pod imenom “BRICS Pay”, koja će biti zasnovana na digitalnim verzijama juana, rupija i rubalja, kao moguće rješenje, ali stručnjaci tvrde da bi najranije mogla da se pojavi 2028. godine.
Pred samit, brazilski sekretar za inostrane poslove za Aziju i Pacifik, Eduardo Paes Saboia, izjavio je da želi da vidi povećanu upotrebu nacionalnih valuta među zemljama članicama BRICS-a u globalnoj trgovini, kao i smanjenje upotrebe dolara.
Predsjednica Nove razvojne banke BRICS-a, Dilma Rusef, takođe je izjavila da ova finansijska organizacija planira da koristi nacionalne valute za investiranje u privatni sektor ekonomija zemalja članica. Sve je to samo jasan pokazatelj kako žele da istisnu dolar.
Prijemi novih članica, izazovi i nesuglasice članica BRICS-a
Za razliku od novog platnog sistema, čini se da će prijem novih članica biti mnogo teži nego što se na prvu očekivalo. Rusija i Kina, s jedne strane, žele da BRICS postane neka vrsta anti-G7 organizacije, pravi geopolitički rival SAD i njihovim saveznicima. S druge strane, Brazil i Indija imaju drugačiji pristup – žele da vide BRICS kao platformu za jačanje globalne saradnje i trgovine kako bi pomogli svojim zemljama da napreduju.
Ove rivalitete pokazali su se prošle godine kada su Rusija i Kina dominirale posljednjim BRICS samitom, na kojem su se pridružile nove članice, uključujući Iran, Egipat, Etiopiju i Ujedinjene Arapske Emirate, dok je Saudijska Arabija oklijevala. Ove godine još 27 zemalja je zvanično podnijelo zahtjev za članstvo u sada poznatom BRICS+, a još 22 su izrazile interes za pridruživanje.
Predsjednik Vladimir Putin želi da što više zemalja postane dio organizacije, dok Indija i druge zemlje žele da zadrže ekskluzivnost kluba kako ne bi razvodnile moć trenutnih članica. Indijski premijer Narenda Modi je prošle godine na samitu G20, koji je održan u Indiji, predstavio veoma drugačiju viziju, fokusirajući se više na ekonomsku saradnju, ali je takođe dodao Afričku uniju kao članicu, s obzirom na to da predstavlja 54 afričke zemlje.
Delegati u Kazanju su svjesni ovih rivaliteta i razlika. Ovo nije novi Hladni rat, već, od početka sukoba u Ukrajini, živimo u sve više podijeljenom svetu, a zemlje u razvoju jednostavno traže protivtežu sve agresivnijim SAD. Kazahstan je dobar primjer, jer tradicionalno održava bliske veze s Rusijom, ali je ove nedjelje iz te države stigla izjava da neće aplicirati za članstvo u BRICS-u, jer sve zemlje Centralne Azije prate politiku višestranog partnerstva koja pokušava da bude partner i Istoku i Zapadu. Sve iz straha od postajanja vazalnim državama, ako se previše udalje od sredine.
Koliko je zapravo jak BRICS i može li parirati državama G7?
Članice BRICS-a, uključujući nove članice Saudijsku Arabiju, UAE i Iran, zajedno kontrolišu više od 50% svjetskih naftnih rezervi i 43% globalne proizvodnje nafte.
Rusija je bogata sirovinama. Iako je Kina siromašna većinom resursa, uspjela je izgraditi gotovo monopol na preradu većine svjetlih metala i drugih egzotičnih materijala koji su danas ključni u proizvodnji električnih vozila i čipova. Od 2024. godine, BRICS zajedno sa svojim novim članicama, kontroliše približno 72% svjetskih rezervi rijetkih metala.
Najveći resurs koje BRICS ima su njihovi ljudi. Kina i Indija zajedno imaju 2,5 milijardi ljudi, što čini trećinu svjetske populacije. Rusija, sa 150 miliona ljudi, takođe je najveće potrošačko tržište u Evropi. Brazil uživa sličan status u Južnoj Americi kao najnaseljenija zemlja sa 217 miliona ljudi, čineći ga najbrojnijom zemljom sa trećinom ukupne populacije Latinske Amerike.
G7 zemlje zajedno čine samo oko 10% globalne populacije, oko 770 miliona ljudi. Štaviše, SAD i EU se suočavaju sa rastućom demografskom krizom, a članice postaju sve više zavisne od radne snage iz drugih zemalja. Ipak, bez obzira na navedene prednosti, teško je za očekivati da će države G7 sjediti skršenih ruku i gledati kako BRICS napreduje, a oni stagniraju.
Oznake: BRICS
Otkriven narko-tunel ispod granice SAD i Meksika: Zaplijenjena tona kokaina VIDEO
