Britanci: Igra se polako primiče kraju, bliži se kraj rata u Ukrajini, ostala je još samo jedna nepoznanica

U posljednje vrijeme sve više dolaze naznake da ruski rat protiv Ukrajine možda ulazi u posljednju, napetu fazu. Došlo je do nekih suptilnih, ali važnih promjena, uključujući znakove iscrpljenosti s obje strane. Oštro upozorenje ruskog predsjednika Vladimira Putina u četvrtak u slučaju da Zapad dopusti Ukrajincima duboke udare u Rusiji korištenjem projektila zapadne proizvodnje, može se smatrati potvrdom da je nervozan, upravo zbog toga što stvari možda dosežu prekretnicu, ali ne u njegovu korist, piše u svojoj analizi britanski povjesničar i komentator The Timesa Mark Urban, penosi Jutarnji.

Slično tome, izjava britanskog premijera Kira Starmera na putu u Vašington u petak na sastanak s američkim predsjednikom Džoom Bajdenom, da će “u idućih nekoliko nedjelja i mjeseci vjerovatno doći do zaista važnih događaja”, naglašava frustraciju pat pozicijom i želju da se stvari uskoro pokrenu s mrtve tačke.

Vojna i politička dinamika toliko su složene da se pronalaženje načina za okončanje ovog sukoba, bilo u obliku prekida vatre ili nečeg još opsežnijeg, može uporediti s trodimenzionalnim šahom. Ali, jasno je da se obje strane muče da prikupe dovoljno vojnika za nastavak borbe i stradavaju od dalekometnih raketnih napada koji uništavaju njihovu nacionalnu infrastrukturu.

Prošlomjesečni pokušaj Katara da posreduje u zabrani međusobnih udara na energetska postrojenja za proizvodnju i distribuciju električne energije, uvukao je Rusiju i Ukrajinu u njihov prvi značajniji diplomatski angažman nakon mnogo mjeseci. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, uvidjevši važnost ovog trenutka i pokušavajući oblikovati završnicu, opisao je veliki ukrajinski upad u Rusiju u početkom avgusta kao “dio našeg plana pobjede”. Ali, uspjeh je daleko od zajamčenog i vjerovatno će se uskoro suočiti s teškim opcijama.

Većina Ukrajinaca ne želi se pokoriti Putinu

Mnogim je Ukrajincima teško razmišljati o kompromisu i žele borbu do pobjede. Dugi rat koji je nametnuo Kremlj i bol koju je nanio Ukrajincima izazvao je toksične stavove prema Rusiji. Ipak, postupno se povećao broj Ukrajinaca koji izražavaju podršku pregovorima s Moskvom – u jednoj anketi u junu takvih je bilo 43 posto. Ali, većina Ukrajinaca još uvijek je odlučna da se ne pokori mirovnim uskovima koje Putin pokušava nametnuti. Oni su snažno protiv bilo kakvog formalnog prihvaćanja da su Rusi osvojili velike dijelove njihove zemlje ili ograničavanju njihove buduće slobode u odlukama da se pridruže NATO-u ili Evropskoj uniji. Ove duboko ukorijenjene emocije “hrane” rat i sprečavaju značajnije djelovanje diplomatije još od sredine 2022. godine.

Takođe, postoje i naznake rasprostranjenog umora od rata i iznurenosti u ukrajinskom društvu. Stotine hiljada ljudi i dalje su u inostranstvu, izbjegavajući regrutaciju, a među onima koji služe u vojsci, njih 19.000 se suočilo s optužbama za dezerterstvo ili napuštanje svojih dužnosti početkom ove godine. U maju je na snagu stupio novi zakon o mobilizaciji kao odgovor na zahtjeve vojske za dodatnih do 500.000 svježih vojnika, kako bi se nadoknadile žrtve i omogućilo iscrpljenim vojnicima koji su dugo na prvoj liniji da odu kući. Ali, već i do malog dijela te brojke tek treba doći, a bilo je i pritužbi iz jedinica na prvoj liniji da novim regrutima nedostaje motivacije ili da se čak odbijaju boriti.

Sve je to uticalo na sumorno ljeto za ukrajinsku vojsku u većem dijelu regije Donbas, glavnom ratištu na istoku Ukrajine, a ruska vojska se sada približava važnom saobraćajnom čvorištu, logističkom središtu ukrajinske vojske, Pokrovsku. U mnogim jedinicama, efektivna snaga je pala na jednu trećinu ili čak četvrtinu. Ukrajinska ofanziva u Kursku, koja je zatekla Ruse nespremnima, dio je strategije Zelenskog da postigne nešto što bi se moglo nazvati pobjedom prije nego što, kako je rekao, nastupi vrlo teška zima.

Diplomatska operacija Katara kao put prema nečem većem?

Što se tiče Rusa, oni su mjestimično napredovali, ali uz ogromnu cijenu – britanska odbrambena obavještajna služba procjenjuje ruske gubitke tokom jula i avgusta na oko 65.000. Ključno pitanje, kao i uvijek kod pokušaja zaustavljanja sukoba, jeste jesu li obje zaraćene strane došle do zaključka da ne mogu dobiti više ako se nastave dalje boriti.

Urban navodi da je, kad je prije nekoliko mjeseci razgovarao o mogućnostima završetka sukoba s Dmitrom Kulebom, sada već bivšim ukrajinskim ministrom spoljnih poslova, on ponovio da im nespremnost Rusije da napusti svoje tvrdokorne pozicije ne ostavlja izbora. “Sve dok narod Ukrajine vjeruje da ovu zemlju treba braniti, nastavićemo se boriti”, rekao tada Kuleba. Kuleba je nedavno smijenjen s mjesta šefa diplomatije nakon što je dao ostavku – s još nekoliko ministara i visokih zvaničnika – od strane Zelenskog koji je želio svježe snage u vođstvu zemlje.

Takođe, veliki dio ukrajinske infrastrukture je teško oštećen ili uništen. Ranije ove godine Rusija je, iskorištavajući zastoje u snabdijevanju zapadnih sistema protivvazdušne odbrane, krenula s kampanjom udara na elektroenergetsku mrežu Ukrajine, uništivši važno postrojenje za skladištenje gasa i u jednom trenutku prepolovivši kapacitet za proizvodnju električne energije. Redukcije struje, koje već predstavljaju katastrofu života u Ukrajini, mogle bi biti još pojačane kako vrijeme postaje hladnije.

Prošli mjesec mogao se dobiti uvid u to koliko Zelenski ozbiljno pristupa ovom izazovu i da se Rusija možda vraća nekoj vrsti dubljeg diplomatskog angažmanu, kada je dvije strane trebalo da se sastanu u Kataru kako bi razgovarale o zabrani međusobnog gađanja energetske infrastrukture. Navodno su Rusi odgodili pregovore, koji je trebalo da budu održani 22. avgusta, zbog ukrajinskog napredovanja u Kursku. Ali, The Washington Post, koji je prvi objavio informacije o diplomatskoj operaciji Katara, istakao je da su se “neki uključeni u pregovore nadali da bi (oni) mogli dovesti do sveobuhvatnijeg sporazuma za okončanje rata”.

Ukrajinski diplomati već mjesecima govore da su otvoreni za neizravne razgovore, vjerovatno u Turskoj ili nekoj od zaljevskih država, ali veliko je pitanje je li u Kremlju došlo do značajne promjene pogleda, navodi autor.

Problem vojnika i ukrajinski udari na Rusiju

Uz pomoć Irana i Kine, Rusi su uspjeli pokrenuti proizvodnju oružja, ali imaju i oni svojih problema s održavanjem sukoba. kao i u slučaju Kijeva, njihov glavni problem leži u prikupljanju dovoljno obučenih vojnika. “Možda to nije široko shvaćeno, ali Rusi nisu na dobrom putu”, rekao je jedan viši zapadni zvaničnik, osvrćući se na borbe vođene ovog ljeta.

Putin oklijeva da naredi još jednu opštu mobilizaciju, poput one “djelimične” iz septembra 2022. godine, koja je uzrokovala unutrašnje političke probleme. Umjesto toga, Rusi su angažovali plaćenike i stalno povećavali plate i bonuse za vojsku. Na nedavno postavljenim oglasima u moskovskom metrou nudi se godišnja plata od 5,2 miliona rubalja, nešto više od 50.000 evra, za vojnike na ugovor. Ipak, uprkos državnoj kontroli medija, u Rusiji ima dovoljno saznanja o užasnim uslovima na ratištu, tako da čak ni tako enormne plate nisu dovoljne za popunjavanje redova. Procjena britanske vlade je da je cijena rata za Rusija u ljudstvu 600.000 mrtvih i teško ranjenih. Isplate naknada porodicama i podrška teško ranjenima postale su značajne stavke u državnom budžetu.

Ako se Putin nadao da bi nove velike vojne žrtve tokom ljeta mogle donijeti odlučujući rezultat, trebalo bi da bude razočaran. “Iako su ovog ljeta postigli neke lokalne pomake, nisu ih mogli iskoristiti za postizanje većeg napretka”, rekao je jedan zapadni zvaničnik, govoreći o iscrpljenosti ruske vojske.

Drugi faktor na koji se fokusiraju glave u Kremlju je eskalirajuća ukrajinska kampanja napada na rusku infrastrukturu kao što su energetska postrojenja, aerodromi i skladišta zaliha. U avgustu je pogođeno šest aerodroma, koje su udaljene stotinama kilometara od prve linije. Kao da želi naglasiti ukrajinske mogućnosti, šef ukrajinske vojne obavještajne službe izjavio je da njegova zemlja koristi bespilotne letjelice s dometom od 1.800 km, dok povećana proizvodnja omogućuje napade većih razmjera. Samo u utorak, Ukrajina je lansirala 144 ove bespilotne letjelice dugog dometa, a mnoge su stigle do područja Moskve.

Putin vjerovatno čeka rezultate američkih izbora

To sasvim sigurno boli, a ruski interes za katarsku pregovaračku akciju pokazuje da bi htjeli pronaći način da to zaustave. Zahtjev Zelenskog da mu se dopusti korištenje britanskih raketa Storm Shadow i francuske inačice Scalp za dublje udare u Rusiji očito je usmjeren na nanošenje još više boli Putinu i kremaljskoj eliti. Očekuje se da razgovor Starmera i Bajdena otvara put korištenju ovih projektila. Malo je vjerovatno da će se ovo oružje pokazati odlučujućim, budući da će broj projektila biti ograničen, navodi autor, ali se očekuje da će omogućiti Ukrajincima da preduzmu niz akcija osmišljenih da nanesu štetu Rusiji i dovedu stvari do tačke odluke.

Ali, tu je još jedna ključna nepoznanica, a to je rezultat američkih predsjedničkih izbora u novembru. Široko rasprostranjeno gledište među zapadnim analitičarima je da će Putin pričekati ishod tih izbora prije nego što odluči što učiniti. Ako to bude pobjeda Kamale Harris, koja obećava kontinuiranu podršku Ukrajini, Putin bi mogao da zatraži prekid vatre, pokušavajući “zamrznuti” svoje dobitke u Donbasu, dok istovremeno kupuje vrijeme Rusiji za oporavak i obnovu svoje vojske. Pobjeda Donalda Trampa, pak, mogla bi dodatno otežati dileme Zelenskog mogućim ugrožavanjem budućih isporuka oružja.

U slučaju Zelenskog su političke opasnosti prekida vatre očite. Zaustavljanje rata bez jasnog plana za vraćanje okupiranih teritorija činiće se izdajom svima onima koji su žrtvovali svoje najmilije, ali unutrašnji pritisci na njega da zaustavi rat te oklijevanje i onemoćalost nekih zapadnih saveznika, takođe će se i te kako osjetiti.

Neki u Londonu nagađaju da bi se ruska i ukrajinska iscrpljenost u smislu završetka sukoba mogla kombinovati sa željom Džoa Bajdena da ostavi iza sebe nasljeđe prekida vatre krajem ove godine. On je u petak odbio da dopusti napade projektilima dugog dometa američke proizvodnje i implicirao da bi to možda moglo biti moguće kasnije s projektilima Storm Shadow, sugerišući da ne želi napraviti previše diplomatske štete.

Bajden možda vidi priliku za prekid sukoba i to bi moglo donijeti olakšanje mnogima, ali bi takođe moglo samo odgoditi odgovor na veće pitanje na koje se jednog dana mora odgovoriti – kako će sve to završiti, zaključuje na kraju analize u Timesu Mark Urban.