Britanija obustavila razmjenu obavještajnih podataka sa Amerikom
Velika Britanija više ne dijeli obavještajne podatke sa Sjedinjenim Američkim Državama o sumnjivim plovilima za krijumčarenje droge u Karibima jer ne želi biti saučesnik u američkim vojnim napadima i smatra da su ti napadi nezakoniti, saznaje CNN od izvora upoznatih sa situacijom.
Odluka Ujedinjenog Kraljevstva predstavlja značajan raskid sa njegovim najbližim saveznikom i partnerom u obavještajnoj saradnji te naglašava rastući skepticizam u pogledu zakonitosti američke vojne kampanje širom Latinske Amerike.
Godinama je Velika Britanija, koja posjeduje niz teritorija u Karibima na kojima se nalaze obavještajni resursi, pomagala SAD u lociranju plovila za koja se sumnjalo da prevoze drogu, kako bi ih američka obalska straža mogla presresti, zaustaviti, uhapsiti posadu i zaplijeniti drogu, navode izvori.
Ti su se podaci obično slali Zajedničkoj međuagencijskoj radnoj grupi Jug (Joint Interagency Task Force South) sa sjedištem na Floridi, u kojoj sudjeluju predstavnici više partnerskih zemalja i koja ima zadatak suzbijanja ilegalne trgovine drogom.
Međutim, ubrzo nakon što su Sjedinjene Države u septembru počele izvoditi smrtonosne napade na čamce, London je izrazio zabrinutost da bi Vašington mogao koristiti britanske obavještajne podatke za odabir ciljeva. Prema izvorima, britanski zvaničnici smatraju da američki vojni napadi, u kojima je poginulo 76 ljudi, krše međunarodno pravo. Pauza u razmjeni obavještajnih podataka traje više od mjesec dana.
Britanija se poziva na međunarodno pravo
Visoki komesar Ujedinjenih nacija za ljudska prava Volker Türk prošlog mjeseca izjavio je da ti napadi predstavljaju kršenje međunarodnog prava i da se mogu smatrati “vanpravnim pogubljenjima”. Izvori CNN-a navode da se Velika Britanija slaže s tom ocjenom.
Britanska ambasada u Vašingtonu, Pentagon i Bijela kuća nisu odgovorili na zahtjeve za komentar.
Yesterday, at the direction of President Trump, two lethal kinetic strikes were conducted on two vessels operated by Designated Terrorist Organizations.
These vessels were known by our intelligence to be associated with illicit narcotics smuggling, were carrying narcotics, and… pic.twitter.com/ocUoGzwwDO
— Secretary of War Pete Hegseth (@SecWar) November 10, 2025
Prije nego što je američka vojska u septembru počela razarati plovila, borba protiv trgovine drogom bila je u nadležnosti policijskih organa i Obalske straže SAD. Članovi kartela i krijumčari tretirani su kao kriminalci sa pravom na pravičan proces, a saradnja u tom okviru bila je prihvatljiva za Britaniju, navode izvori.
Međutim, administracija Donalda Trampa tvrdi da američka vojska ima pravo ubijati osumnjičene krijumčare jer predstavljaju neposrednu prijetnju Amerikancima i jer su “neprijateljski borci” u “oružanom sukobu” sa SAD, prema memorandumu koji je Bijela kuća poslala Kongresu. Ministarstvo pravde je, prema CNN-u, izdalo tajno pravno mišljenje kojim potvrđuje tu argumentaciju, a Tramp je više narko-kartela proglasio “stranim terorističkim organizacijama”.
Bijela kuća više puta tvrdi da su akcije “u potpunosti u skladu s pravom oružanih sukoba” – područjem međunarodnog prava koje ima za cilj spriječiti napade na civile.
Sumnje među pravnicima i vojnim komandantima
Međutim, pravni stručnjaci ističu da se pravo oružanih sukoba i dalje odnosi na civilne krijumčare te da oznaka “terorističke organizacije” sama po sebi ne daje odobrenje za upotrebu smrtonosne sile. CNN je ranije izvijestio da su neki brodovi koje su SAD napale bili stacionirani ili su se okretali nazad, što dovodi u pitanje tvrdnje da su predstavljali neposrednu prijetnju koja se nije mogla riješiti hapšenjem.
Sumnje postoje i unutar američkog vojnog vrha. Komandant Južne komande (SOUTHCOM) admiral Alvin Holsey ponudio je ostavku tokom napetog sastanka prošlog mjeseca sa sekretarom odbrane Peteom Hegsethom i predsjednikom Združenog štaba, nakon što je postavio pitanja o zakonitosti udara, izvijestio je CNN. Holsey će u decembru napustiti funkciju, samo godinu dana nakon što je preuzeo dužnost.
Pravnici specijalizirani za međunarodno pravo u pravnoj službi Ministarstva odbrane također su izrazili sumnje u zakonitost napada, a više sadašnjih i bivših vojnih pravnika izjavilo je za CNN da udari ne izgledaju zakonito. Portparol sekretara Hegsetha ranije je negirao da su bilo koji pravnici uključeni u operacije izrazili neslaganje.
Kanada takođe sumnja
Još jedan ključni saveznik SAD, Kanada, koja gotovo dvije decenije pomaže američkoj Obalskoj straži u presretanju krijumčara droge u Karibima, takođe se distancirala od američkih vojnih napada.
Izvori navode da Kanada planira nastaviti saradnju s Obalskom stražom u okviru operacije “Caribbean”, ali je jasno poručila Vašingtonu da ne želi da se njeni obavještajni podaci koriste za ciljanje čamaca u smrtonosnim napadima.
Portparol kanadskog ministarstva odbrane izjavio je prošlog mjeseca za domaće medije da su “aktivnosti kanadskih oružanih snaga u okviru Operacije Caribbean, koje se provode u saradnji sa Obalskom stražom SAD, odvojene i različite od američkih vojnih udara na sumnjiva plovila s drogom”.
Oznake: Velika Britanija
Otkriven narko-tunel ispod granice SAD i Meksika: Zaplijenjena tona kokaina VIDEO
