Bukejlović: Dekontaminacija medijskog i društvenog prostora

Ministar pravde Republike Srpske Miloš Bukejlović izjavio je danas Srni da je kriminalizacija krivičnih djela protiv časti i ugleda jedna vrsta dekontaminacije cijelog medijskog, ali i društvenog prostora.

“Svrha zakona je preventivna, a na kraju represivna, i naravno da nije usmjeren na bilo koju zaštitu nosilaca javnih funkcija, nego djeluje prema svima, da zaštiti svakog pojedinca”, rekao je Bukejlović nakon javne rasprave o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske koja je održana u Osnovnom sudu u Bijeljini.

Bukejlović je rekao da se to čak više i dešava redovnim građanima nego nosiocima javnih funkcija, ističući da nosioci javnih funkcija samim prihvatanjem te funcije moraju da budu svjesni odgovornosti, odnosno širine medijskog prostora koji mogu zauzeti.

“Izmjene zakona uvijek se donose, zavisno od društvenih okolnosti, a u ovom slučaju smo vidjeli da aktuelna građansko-pravna zaštita od klevete nije adekvatan odgovor. Prošlo je mnogo godina od donošenja zakona i bilo je vrlo jasno da se na neki način mora izvršiti kriminalizacija krivičnih djela protiv časti i ugleda”, naveo je Bukejlović.

Prema njegovim riječima, to je jedna vrsta dekontaminacije cijelog medijskog, ali i društvenog prostora, gdje se ova vrsta ponašanja na neki način mora staviti u sferu krivičnog djela.

“Ono što je i danas bio fokus i najveća zamjerka jeste iznos predviđenih novčanih kazni i mi ćemo uzeti u obzir okolnosti na koje bi mogli da obratimo pažnju kada je riječ o novčanim kaznama, kao i generalno sankcije koje su predviđene za krivična djela protiv časti i ugleda”, istakao je ministar.

On je naveo da je najveći iznos kazne od 120.000 KM predviđen za krivično djelo iznošenje ličnih i porodičnih prilika, zato što, kako je ukazao, tradicionalno društvo treba da čuva porodicu, pa se iznošenje ličnih i porodičnih prilika tretiralo kao najstrože krivično djelo.

“Na javnim raspravama se tretirao i način formulisanja određenih krivičnih djela, konkretno krivično djelo uvrede se smatralo da je vrlo široko postavljeno”, rekao je Bukejlović.

Resorni ministar je pojasnio da norma, da bi bila adekvatna, mora da bude postavljena dovoljno široko da odgovara svakoj društvenoj situaciji, odnosno svakoj društvenoj anomaliji koju treba da tretira.

“Tako da smo mi u toj našoj namjeri pokušavali da imamo norme koje su dovoljno široko postavljene da svaku društvenu okolnost koju treba da tretiraju prepoznaju i da se mogu pod nju podvući”, naveo je Bukejlović.

Na tvrdnju iz javne rasprave u Bijeljini da će izmjene dovesti do povećanja broja postupaka klevete, najmanje trostruko, Bukejlović odgovara da to ne očekuje i da je riječ o nekoj vrsti banalizovanja uvođenja novih krivičnih djela.

“Postoji čitava procedura koja prethodi dolasku jednog krivičnog djela na sud. Ono što je bitno je da se ova krivična djela vode isključivo po prijedlogu oštećenog”, istakao je Bukejlović.

“Zakone u Srpskoj donosi Narodna skupština”

Bukejlović je izjavio Srni da zakone u Republici Srpskoj donosi Narodna skupština.

On je poručio u vezi s OHR-om i njihovim tretmanom zakonodavstva Srpske da je vrlo jasna procedura donošenja zakona u Republici Srpskoj, ko mogu biti predlagači zakona i ko može biti donosilac zakona, a to je Narodna skupština Republike Srpske.

OHR je juče objavio poziv medijima na svom sajtu za plaćenu kampanju informisanja javnosti u BiH tokom jula i avgusta o “važnosti rješavanja pitanja državne imovine da bi javnosti bilo jasno zašto treba podržati ove procese i kakva je šteta već pričinjena njihovim nesprovođenjem”, a za plasiranje već kreiranih animacija i infografika predviđeno je gotovo 68.000 KM.

Narodna skupština Republike Srpske usvojila je 28. decembra prošle godine Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti, nakon čega je 27. februara Kristijan Šmit objavio da je suspendovao primjenu tog zakona, a Ustavni sud BiH donio 2. marta odluku o privremenoj suspenziji ovog zakona do donošenja konačne odluke.

Vlasti u Srpskoj ističu da, prema Dejtonskom mirovnom sporazumu i Ustavu BiH, BiH nema svoju imovinu nego imovina pripada entitetima, odnosno Republici Srpskoj.