Cijeli svijet skupo plaća rat protiv Irana: “Helijum je zaista problem”
Ilustracija/ AI
Cijeli svijet skupo plaća rat protiv Irana – Donald Tramp u posljednje vrijeme kratkim porukama na Truth Socialu izaziva oluje na berzama i tržištu energenata. Kad je prošle sedmice zaprijetio Iranu uništavanjem njegove elektrane ako ne oslobodi saobraćaj Hormuškim moreuzom, cijena nafte je odletjela nebu pod oblake. A kad je sad poručio kako “razgovara” s Iranom i kako će odgoditi ultimatum za pet dana, berze su ugledale tračak nade i cijena nafte se spustila čak i ispod 100 dolara za barel.
Tu nije samo riječ o cijeni nafte i gasa nego o ukupno 15 robnih grupa, analizira njemački list Handelsblatt. Bura zahvaća isto tako tržište sirovina za hemijsku industriju, gnojiva, plastične proizvode, plemenite gasove i neke metale koji su poskupjeli barem za 10, a neki i za čitavih 50%. “Poskupljenja će se osjetiti u cijelom proizvodnom lancu industrije”, sažima Matthias Zachert, direktor hemijskog koncerna Lanxess, piše Deutsche Welle.
Nafta, ali i gnojivo ili – helijum
U regiji Perzijskog zaliva se proizvode i osnovne sirovine za gnojiva – sumpor, amonijak i urea, a prijetnja nestašice odmah diže cijenu na svjetskom tržištu. Qatar Energy, na primjer, obustavio je proizvodnju uree. U Indiji, Pakistanu i Brazilu fabrike gnojiva moraju smanjiti proizvodnju. I u SAD-u urea već nedostaje u veleprodaji.
Isto vrijedi i za plemeniti gas helijum. Četrdeset posto svjetske proizvodnje tog gasa koji je neophodan u proizvodnji poluvodiča, dobija se iz prirodnog gasa u Perzijskom zalivu. Ako to ne može doći na tržište, doći će do zastoja i u proizvodnji čipova u Aziji.
“Helijum je doista problem”, rekao je Julian Hinz, stručnjak za trgovinu u Institutu za svjetsku privredu u Kielu. On smatra da se trenutno još ne radi o fizičkoj nestašici sirovina, ali već i sama očekivanja nestašice izazivaju rast cijena: “Tržište nije sigurno što se tiče onoga što bi se moglo dogoditi. Nije toliko presudno što se zaista dogodilo.” A u svemu tome nisu posebno korisne niti paušalne poruke koje stižu iz Bijele kuće.
Hinz, doduše, još ne očekuje nekakve ozbiljne probleme za njemačku trgovinu. Devedeset posto razmjene odvija se unutar Evropske unije, a trgovina s državama u zalivu prilično je mala.
Ipak, u Njemačkoj bi se lako mogao nastaviti rast cijene hrane već zbog zbog viših troškova prevoza i viših cijena gnojiva. Na to upozoravaju poslanik SPD-a Esra Limbacher i predsjednik Udruženja poljoprivrednika Joachim Rukwied. Brojne privredne grane računaju s porastom troškova i mogućim povećanjem cijena za potrošače. To bi pak moglo podići trenutno nisku stopu inflacije i zakočiti ionako skroman privredni rast.
Globalnom jugu prijeti katastrofa
Međutim, dok razvijene zemlje još mogu i platiti veće cijene sirovina, rat protiv Irana prijeti katastrofom u siromašnim područjima kao što je Afrika, upozorava evangelička humanitarna organizacija Brot für die Welt. Cijene vještačkog gnojiva su drastično porasle već nakon početka rata u Ukrajini 2022., a sad prijeti i novo poskupljenje jer su pogođene zemlje Perzijskog zaliva. A bez dovoljno gnojiva u nekim bi afričkim državama i urod bio lošiji, što znači da stanovništvu prijeti glad, strahuju stručnjaci organizacije Brot für die Welt.
A onda je tu i nafta: neke države Afrike imaju vlastita nalazišta nafte i gasa, ali nemaju dovoljno rafinerija. To znači da ipak moraju kupovati benzin, dizel i kerozin. A ako države subvencionišu cijene goriva to će značiti i praznu državnu kasu, rast državnog duga i inflaciju, sažima humanitarna organizacija. Po njihovoj procjeni, ova kriza će najteže pogoditi države kao što su Senegal, Benin, Eritreja, Burkina Faso i Zambija.
Direktor Međunarodne agencije za energiju (IEA) Fatih Birol takođe upozorava na “veliku prijetnju” svjetskoj privredi. Niti jedna zemlja, ni u Africi, ni u Aziji ni u Evropi, neće biti pošteđena posljedica krize ako se ona i dalje bude razvijala ovim smjerom. Scenarij je gori od dviju naftnih kriza 1970-ih uzetih zajedno.
Budući da je i sam SAD pogođen ogromnim rastom cijena goriva za vozače i za logistički sektor, u IAE neki nagađaju kako bi rat mogao ipak brzo završiti. Međunarodna agencija za energiju je međuvladina organizacija 32 razvijene industrijske države globalnog Sjevera.
Ugrožen i vazdušni i pomorski saobraćaj
Države Perzijskog zaliva sistemski su se razvijale u čvorište vazdušnog saobraćaja i sponu Evrope i Dalekog istoka. Od koristi im je bilo i što je praktično prekinut vazdušni saobraćaj preko Rusije, ali sad je ogroman problem što su ugrožena i njihova čvorišta u Dubaiju i Dohi, kako za putnike tako i za teret.
Iz Lufthanse se čuje kako se sad hitno traže karte za direktnu vezu iz Evrope u Aziju bez presjedanja – bez obzira na cijenu, a već i zbog cijene kerozina su sad one postale zaisa paprene. A cijena kerozina poskupljuje i avionske karte u cijelom svijetu.
Loše je i s pomorskim saobraćajem: oko 2.000 brodova trenutno je blokirano u Perzijskom zalivu, a brodovlasnici moraju vidjeti kako da nadoknade taj gubitak. Jer čitavi transportni lanci su ugroženi ili čak potpuno prekinuti, a premije za osiguranje brodova takođe rastu zbog ratne opasnosti.
Njemačka ministrica privrede Katherina Reiche (CDU) trenutno vidi krizu cijena, ali ne i krizu snabdijevanja. Nafta i gas dostupni su u dovoljnim količinama, ali poskupljuju. Naravno da Ministarstvo “prati” i poskupljenja u drugim sektorima, rekao je portparol ministrice za DW. Međutim, nisu donesene konkretne mjere, kako se eventualno suprotstaviti inflaciji.
Julian Hinz iz Instituta za svjetsku privredu u Kielu nipošto ne misli kako bi tu pomogle državne podrške: to državu košta, a ionako sve na kraju plaćaju porezni obveznici. “Ne možemo se praviti da se ništa nije dogodilo. Ali vrlo je opasno igrati se s cijenama.”
Oznake: Iran
