Cijene nafte skočile više od 20 odsto

Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošle sedmice skočile više od 20 odsto, na najviše nivoe u više od 10 godina, jer bi zbog rata u Ukrajini i sankcija Zapada protiv Rusije isporuke iz Rusije mogle pasti, dok je potražnja i dalje snažna.

Cijena barela na londonskom tržištu skočila je prošle sedmice 21 odsto, na 118.11 dolara, najviši novi od februara 2013. godinem pišu agencije.

Na američkom je tržištu barel je poskupio 26 odsto, na 115.68 dolara, najvišu razinu od septembera 2008. godine.

Najveći sedmični skok cijena od polovine 2020. godine uslijedio je nakon što su SAD i saveznici uveli sankcije Rusiji koje su, iako nisu usmjerene na prodaju ruske nafte i plina, ipak stisnule njenu industriju i prijete smanjenjem opskrbe u idućim mjesecima.

Uz to, trgovci strahuju da bi sankcije ipak mogle biti proširene na izvoz ruske nafte pa odbijaju prodavati rusku naftu. Prisutan je i strah prevoznika od kazni zbog eventualnog kršenja sankcija pa odbijaju prevoziti rusku naftu.

„Očekujemo da će se ruski izvoz nafte smanjiti za milion barela dnevno zbog neizravnog uticaja sankcija i dobrovoljnih postupaka kompanija. Cijene nafte vjerojatno će nastaviti rasti, možda i iznad 130 dolara po barelu”, rekao je izvršni direktor kompanije Rystad Energy Jarand Rystad.

Strah od poremećaja na tržištu

Rusija izvozi između 4 i 5 miliona barela nafte dnevno, od čega otprilike polovina ide u Evropu, pa je nakon Saudijske Arabije najveći izvoznik nafte u svijetu. Zbog toga se trgovci plaše da bi poremećaji isporuka iz Rusije dodatno povećali jaz između slabe ponude i rastuće potražnje.

“Zbog ruske invazije na Ukrajinu, strah od poremećaja u opskrbi biće i dalje u prvom planu”, kaže Stephen Brennock iz brokerske kuće PVM.

Problem oskudne ponude tek je donekle ublažilo koordinirano puštanje u prodaju 60 miliona barela nafte iz strateških rezervi članica Međunarodne agencije za energetiku (IEA).

Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njezini saveznici, uključujući Rusiju, odlučili su, ipak, i u martu povećati proizvodnju za samo 400.000 barela dnevno, odbijajući pozive da tržištu ponude znatno više barela.

Neki misle da se problem može riješiti dogovorom s Iranom

Neki se nadaju da bi ruske barele mogao nadoknaditi Iran, nakon dogovora o oživljavanju nuklearnog sporazuma iz 2015. godine.

“Neki su i dalje fiksirani na predodžbu da bi dogovor s Iranom donio prijeko potrebno olakšanje (i zaustavio rast cijena), ali ponovo upozoravamo da dogovor još nije postignut i da bi donio jednostavno premalo nafte da se nadoknadi veliki poremećaj u opskrbi iz Rusije”, rekla je analitičarka RBC Capitala Helima Croft.

Analitičari procjenjuju da bi eventualni dogovor mogao povećati ponudu iranske nafte na tržištu za otprilike milion barela dnevno, no to ne bi bilo dovoljno da se nadoknadi pad isporuka iz Rusije.

S rastom cijene nafte jačaju inflacijski pritisci

Analitičari smatraju da će se cijene barela vjerojatno zadržati iznad nivoa od 100 dolara sve dok OPEC, američke kompanije koje naftu vade iz škriljaca ili, na primjer, Iran ne osiguraju alternativu ruskoj nafti i ne plasiraju na tržište više barela.

Analitičari upozoravaju i na jačanje inflacijskih pritisaka u svjetskoj privredi, koje potiče cijena barela iznad 100 dolara.

A jačanje inflacije moglo bi natjerati centralne banke da agresivno zaoštre monetarnu politiku, što bi izazvalo usporavanje rasta globalnoe privrede, a time i potražnje za naftom.

(E.M)