Politika 30.10.2017.

Cilj VSTS-a je da jača povjerenje svih građana u lični integritet sudija i tužilaca

ČITANJE: 4 minute

Predsjednik VSTS BiH Milan Tegeltija uputio je danas pismo Specijalnom predstavniku EU Larsu-Gunaru Vigmarku, Visokom predstavniku Valentinu Incku, ambasadoru SAD u BiH Morin Kormak, ambasadoru Velike Britanije Edvardu Fergusonu i šefu misije OESC u BiH Brusu Bertonu koje prenosimo u cjelosti.

“Poštovane ekselencije,

Obrćavam se ovim pismom u svojstvu predsjednika VSTS BiH, povodom iskazanih zabrinutosti u pogledu zaključaka VSTS usvojenih na Sjednici 25-26.10. 2017. godine u okviru raspravljanja o tački dnevnog reda “Informacija republičkog Centra za istraživanje rata i ratnih zločina”. Iskreno vjerujem da je do Vaše zabrinutosti povodom zaključaka, a posebno zaključka broj 5 došlo usljed pogrešnog predstavljanja i pogrešne interpretacije istog zaključka. Shodno navedenom, a prije same elaboracije citiraću integralni tekst zaključka broj 5. koji je objavljen na našem web portalu www.pravosudje.ba.

5. Vijeće je usvojilo zaključak:

a) VSTS će zatražiti od Ministarstva pravde  BiH, Savjeta ministara BiH i Parlamentarne skupštine BiH da po hitnoj proceduri, izvrše dopunu člana 44. zakona o VSTS BiH u smislu uvođenja izuzetne mogućnosti za razrješenje sudije ili tužioca bez provedenog disciplinskog postupka.

b) Stalna komisija za legislativu VSTS BiH uz podršku Odjela za pravna pitanja VSTS BiH, će pripremiti sadržaj odredbe koji će biti dostavljen kao prijedlog Ministarstvu pravde BiH, Savjetu ministar BiH i Parlamentarnoj skupštini BiH, a koji će zadovoljiti sve neophodne pravne standarde i zahtjeve Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava.”
Iz sadržaja ovog zaključka vidljivo je da isti ima dvije tačke.

Prva tačka a) govori o potrebi uspostavljanja izuzetne mogućnosti za razrješenje sudija i tužilaca bez provedenog disciplinskog postupka.U suštini radi se o ekstenziji važeće odredbe člana 44.Zakona o VSTS koji prepoznaje mogućnost preispitivanja i poništavanja odluke o imenovanju, zbog okolnosti koji su se saznale od momenta imenovanja do momenta preuzimanja dužnosti.

Naime, govori se o potrebi proširenja korektivnog mehanizma iz odredbe člana 44. vazećeg Zakona o VSTS na vrijeme i nakon preuzimanja dužnosti, a usljed okolnosti koje VSTS-u nisu bile poznate u vrijeme donošenja odluke o imenovanju, a koje bi, da su bile poznate, spriječile donošenje takve odluke.

Međutim, ključna je tačka b) iz istog zaključka koja integralno sa tačkom a) čini jedinstvo i smisao cijelog zaključka, a koja obavezuje komisiju za legislativu VSTS i Pravni odjel da iznađu model odredbe koji bi zadovoljio sve potrebne pravne standarde i zahtjeve Evropske komisije.

Prema tome, pozivanje na pravne standarde i zahtjeve Evropske konvencije podrazumijeva da bi proširenje tog korektivnog mehanizma iz važeće Zakona podrazumijevalo poseban postupak koji bi podrazumijevao pravo na utvrđivanje činjenica pred nezavisnim tribunalom uz garantovano pravo na učešće u postupku i pravo na odbranu kao i pravo na efikasan pravni lijek, odnosno žalbu.

Posmatranje zaključka 5. samo kroz tačku a) bez tačke b) zaista bi moglo prouzrokovati zabrinutosti. Međutim treba imati u vidu da je tačka b) istog zaključka neodvojiva od tačke a) i garantuje ispitivanje svih relevantnih činjenica i donošenja odluka na fer i zakonit način u skladu sa zahtjevima Evropske konvencije.

Siguran sam da ćete se složiti sa mnom da govoriti u tački b) o potrebi usuglašavanja odredbe sa pravnim standaradima i zahtjevima evropske konvencije, nedvosmisleno znaci uspostavljanje procedure na način kako sam to prethodno ukazao.

Budite uvjereni da su VSTS i svi njeni članovi duboko opredijeljeni za očuvanje i unapređenje nezavisnog pravosuđa u BiH i zaštitu integriteta svih nosilaca pravosudnih funkcija a u skladu sa njegovom zakonskom ulogom i misijom krovnog regulatora nezavisnog pravosuđa u BiH.

VSTS je potpuno svjestan delikatnosti ovog pitanja, ali se na donošenje ovakvih zaključaka opredijelio u cilju jačanja povjerenja svih građana u BiH u lični integritet sudija i tužilaca, nalazeći potrebnim da se svi navodi o sudijama i tužiocima u BiH trebaju provjeriti u fer i zakonitoj proceduri i na taj način otkloniti sve nedoumice i eventualne sumnje u lični i profesionalni integritet sudija i tužilaca koje bi moglo prouzrokovati ćutanje ili izostanak  odgovora na ovako ozbiljne navode.”

(Srpskainfo)