Cipras i Samaras se vraćaju u politiku: Dvojica bivših premijera Grčke osnivaju stranke
Nepisano pravilo politike u Grčkoj glasi: bivši premijer treba da izbjegava veliku političku scenu i da se uzdrži od komentara i pouka.
Tako je barem bilo do sada. Od obnove demokratije u toj zemlji 1974. godine, gotovo svaki bivši premijer toga se pridržavao.
Za bivšeg ljevičarskog premijera Aleksisa Ciprasa, koji je Grčkom upravljao u jeku dužničke krize od 2015. do 2019, ćutanje ipak nije opcija. Iako je zadnjih godina bio povučen, Cipras sada radi na političkom povratku.
Nakon brojnih glasina, Cipras je konačno i sam potvrdio da želi da osnuje novu stranku: početkom oktobra objavio je povlačenje iz opozicione ljevičarske stranke Siriza, čiji je predsjednik bio do maja 2023. i kada je odustao od poslaničkog mandata.
U intervjuu za ljevičarski list “Efimerida ton Sintakton”, Cipras je izjavio da želi “preuređenje progresivne opozicije, koja danas ne ispunjava svoju društvenu ulogu”. Preuređenje pod njegovim vođstvom, naravno.
Odlazak Ciprasa je smrtna presuda za Sirizu, ocjenjuje za Deutsche Welle politikolog Lefteris Kusulis.
“Trenutno Siriza u anketama jedva dostiže četiri odsto i jedva bi ušla u parlament ako bi se danas održali izbori”, kaže Kusulis.
Sada Cipras želi da “direktno govori s građanima”. Kao u ljeto 2015, kada su on i ministar finansija Janis Varufakis organizovali referendum protiv mjera štednje i pokušali pobunu protiv međunarodnih povjerilaca, ali su na kraju neslavno propali.
Za političare u EU, a možda najviše u Njemačkoj, Cipras je u početku bio noćna mora.
“Cipras je tada učinio pravu stvar, ali je bio potpuno sam”, rekao je prošlog ljeta Martin Širdevan, šef Poslaničkog kluba Ljevice u Evropskom parlamentu.
Konzervativci, koji vladaju u Atini od 2019, misle drugačije.
“Borim se da Grčka ne postane opet predmet podsmijeha Evrope kao tada, kada ste vi vodili zemlju”, kazao je nedavno konzervativni premijer Kirjakos Micotakis ljevičarskoj opoziciji tokom rasprave u parlamentu.
Kusulis smatra da u atinskoj politici trenutno postoji veliki vakuum.
Posebno je opozicija oslabljena i podijeljena kao nikada ranije.
Od toga koristi ima ne samo Micotakis, već i Cipras, čija bi nova stranka, prema anketama, mogla da privuče do 20 odsto birača.
S nestrpljenjem se očekuju memoari o ključnim momentima Ciprasove vladavine. Njegova autobiografija izlazi u novembru.
“O dužničkoj krizi su već svi govorili i iznosili svoje mišljenje. Sada je vrijeme da i Aleksis Cipras, glavni akter tog perioda, iznese svoju verziju događaja”, kazao je izdavač autobiografije Kostas Dardanos.
Navodno ima šta da kaže i o bivšoj njemačkoj kancelarki Angeli Merkel.
Osim toga, ljevičarski političar ubuduće želi da se izjašnjava o važnim temama.
Na primjer, nakon predsjedničkih izbora na sjeveru Kipra prošle nedjelje Cipras je pobjedniku Tufanu Erhurmanu poželio “mnogo snage” i izrazio “očekivanja za obnovu mirovnih pregovora” na podijeljenom ostrvu.
Grčko-tursko približavanje uz Ciprasov blagoslov? Takav potez na scenu dovodi i drugog bivšeg premijera: Antonisa Samarasa, ikonu konzervativaca i premijera od 2012. do 2015.
Već godinama Samaras kritikuje “spoljnu politiku popuštanja” i navodna “ustupanja” Atine susjednim zemljama.
Posebno ga je razbjesnio “Prespanski sporazum” kojim su Cipras i njegov makedonski kolega Zoran Zaev 2021. okončali spor oko imena te zemlje. Moguće približavanje Grčke Turskoj za Samarasa je još veći trn u oku.
Krajem 2024. Micotakis je povukao ručnu i izbacio Samarasa iz konzervativne stranke Nova demokratija (ND). Od tada je Samaras pojačao svoju fundamentalnu kritiku politike konzervativnog rivala.
“Grčka je marginalizovana i nema je na međunarodnom nivou. Kao da smo se odrekli sopstvene spoljne politike”, rekao je on za grčki list “Ta Nea” u maju.
Prema medijskim izvještajima iz Atine, osnivanje “patriotske” stranke pod njegovim vođstvom samo je pitanje vremena.
“Zaista mnogo toga ukazuje na to da će Samaras osnovati stranku”, smatra i politikolog Kusulis.
Time bi se povećao pritisak sa desnice na vladajuće konzervativce. Važne spoljnopolitičke odluke bile bi otežane, ali vjerovatno ne i potpuno dovedene u pitanje, vjeruje ovaj atinski analitičar.
Ostaje još jedno pitanje: obično bivši političari uživaju u slobodnom vremenu ili penziji ili traže unosan posao u privatnom sektoru. Zašto se baš u Grčkoj trenutno dva bivša premijera žele vratiti u aktivnu politiku?
“Kad bi ovdje postojala prava unutarstranačka demokratija, sigurno bismo vidjeli i nova lica na visokim partijskim funkcijama”, kaže Kusulis.
U sistemu nepotizma to ipak nije tako jednostavno. Posljedica: “Staro kadrovsko osoblje se stalno vraća na veliku scenu s navodno novim idejama.”, prenosi Deutsche Welle.
Oznake: Grčka
