CNN: Ovo je pet scenarija za Ukrajinu
FOTO: MIKHAIL PALINCHAK/EPA
Ruska invazija na Ukrajinu započela je prije skoro mjesec dana, a izgleda da je napredak Rusije pri osvajanju ključnih gradova, uključujući Kijev, usporio.
Ali Rusija i dalje nastavlja s raketiranjem gradova i stambenih područja kako bi prisilila ukrajinske vlasti na prihvaćanje njenih uslova. Stoga se mnogi pitaju – šta Ukrajinu čeka?
1. Rusija bi mogla pojačati granatiranje
Vojni stručnjaci upozoravaju da bi Rusija zbog gubitaka i usporavanja na tlu mogla pojačati zračno bombardovanje.
Ruske i ukrajinske vlasti prikazuju različite podatke o broju poginulih ruskih vojnika tako da je pitanje šta je tačno istina, piše CNN. Jedan ruski tabloid u ponedjeljak je objavio da je u Ukrajini poginulo skoro 10.000 vojnika i da ih je još 16.000 ozlijeđeno. Komsomolskaja Pravda je kasnije uklonila to izvještaj i navela da se radilo o pogrešnim informacijama.
Ako se pokaže da se ipak radilo o tačnim podacima, to bi objasnilo zašto je došlo do usporavanja ruskih akcija na tlu te prelaska na intenzivnije bombardovanje iz zraka.
Ministarstvo obrane Ujedinjenog Kraljevstva je nedavno saopštilo da Rusija povlači vojnike iz cijele zemlje, pa čak i iz svoje Pacifičke flote. Također dovodi pjedinice iz Armenije i privatnih vojnih firmi, Sirijce i druge plaćenike. Ali pitanje je koliko dugo može izdržati ovakve velike gubitke vojne snage.
2. Rusi bi mogli pokušati okružiti ukrajinske jedinice na istoku
Još uvijek je upitno šta su stvarni ciljevi Moskve. To je teško shvatiti budući da Rusija još uvijek negira da se radi o invaziji, već insistira da ona provodi – denacifikaciju Ukrajine.
Putin u najmanju ruku želi zauzeti dijelove istočne Ukrajine. Područja poput Donjecka i Luganska, koja čine regiju Donbas, kontroliraju separatisti koje podržava Rusija još od 2014., kada je anektiran Krim.
Iako svi pozorno posmartaju ruski napredak na području Kijeva, većina ukrajinske vojske je i dalje stacionirana u blizini Donjecka i Luganska. Prema položajima ruskih trupa da se zaključiti da one namjeravaju okružiti vojsku na tom području s tri strane.
“Južne vojne jedinice – u Donjecku, Lugansku, Marijupolju, Berdjansku, Melitopolju – to su najbolje trupe u ruskoj vojsci. Trenirane su za borbu protiv NATO-a”, rekao je analitičar Cranny-Evans s instituta Royal United Services Institute.
Dodao je kako su zapadni mediji previše usredsređeni na gubitke Rusije i ne prikazuju pravu dinamiku rata.
“Ako pogledamo karte, jasno je da su ruske snage ušle duboko na tuđu teritoriju. Zauzele su dosta gradova. Bez obzira na to koliko je ruskih vozila dignuto u zrak ili koliko je ruskih vojnika ubijeno, vjerojatno je i vrlo velik broj Ukrajinaca doživio sličnu sudbinu”, kazao je Cranny-Evans.
3. Biće još govora o pregovorima
Jedan scenarijo je da bi rat u Ukrajini mogao prerasti u dugotrajan sukob.
“Pregovori su jedno područje koje izgleda obećavajuće jer su i Rusija i Ukrajina u posljednjih sedam dana izjavile da oni kreću u boljem smjeru”, rekao je Keir Giles iz britanske organizacije Chatham House.
Rusija u svojim zahtjevima traži da Ukrajina odustane od pridruživanja NATO-u, demilitarizaciju i usvajanje neutralnog statusa kakav imaju Austrija i Švedska. Ali još treba ustanoviti što ti uvjeti tačno znače.
Portparol Vladimira Putina Dmitrij Peskov rekao je jučer za CNN da Rusija također želi da Ukrajina prihvati Krim kao dio Rusije te da su Lugansk i Donjeck nezavisne države.
Američki zvaničnici stoga nisu baš optimistični u pogledu ishoda pregovora. Američki državni sekretar Antony Blinken rekao je na konferenciji prošle sedmice kako je malo vjerojatno da će se rat riješiti diplomatskim putem, dodavši da su potezi ruske vojske “u potpunoj suprotnosti s bilo kakvim ozbiljnim diplomatskim naporima za okončanje rata”.
Također je kazao da bi Rusija mogla upotrijebiti hemijsko oružje.
4. Ukrajinski civili u Rusiji
Ruske vlasti su poručile stanovnicima Mariupolja da napuste grad te su otvorile takozvane humanitarne koridore kojima bi civili mogli pobjeći od sukoba. Ruske RIA Novosti izvijestile su da je gotovo 60.000 stanovnika Mariupolja pristiglo na rusku teritoriju. Ali gradske vlasti Marijupolja optužile su Rusiju da prisiljava stanovnike da protiv svoje volje pobjegnu na ruski teritorij.
“Tokom prošle sedmice nekoliko hiljada stanovnika Marijupolja odvedeno je na rusku teritoriju”, navodi se u saopštenju grada.
Vadim Bojčenko, gradonačelnik Marijupolja, rekao je u subotu da je “to što sada rade okupatori već poznato starijoj generaciji, koja je vidjela užasne događaje iz Drugog svjetskog rata, kada su nacisti nasilno zarobljavali ljude”.
Keir Giles iz organizacije Chatham House kazao je da bi se u narednim sedmicama mogao ponoviti scenarijo iz mračne ruske istorije te se osvrnuo na deportacije stotina hiljada ljudi iz Estonije, Latvije i Litve, koje je Rusija pripojila Sovjetskom Savezu na početku Drugog svjetskog rata.
“Deportacija je eufemizam za ono što se dogodilo tim ljudima. Njih su porobili i izgladnjivali. Radi se o slanju žena, djece, ljudi koje želite ukloniti iz društva”, rekao je Giles.
“Čekala ih je užasna sudbina. Ako su preživjeli, nisu se u svoju zemlju vraćali godinama ili decenijama”, dodao je.
5. Ukrajinu bi mogli napustiti milijuni stanovnika
Jedno je sudbina rata, a drugo sudbina Ukrajine. Naime, dijelovi Ukrajine počinju već sada izgledati kao gradovi duhova. Već je više od 3.5 miliona Ukrajinaca napustilo zemlju.
Većinom su to žene i djeca, što znači da je došlo do raspada porodica. Rat u Ukrajini je pokrenuo najveći val izbjeglica koji je Europa vidjela od Drugog svjetskog rata – radi se o otprilike 100.000 ljudi dnevno.
Istorija nam pokazuje da se izbjeglice često ne vraćaju u svoju zemlju jer se nemaju čemu vratiti ili se boje novih sukoba.
“Ako gledamo kroz istoriju, agresivni autoritarni režimi se obično ne mijenjaju u pozitivnom smjeru. Dakle, ako Ukrajinci pristanu na neutralnost, pitanje je hoće li Rusija time biti zadovoljna, možda će onda zatražiti Donjeck i Lugansk”, rekao je Cranny-Evans.
(B.M)
Otkriven narko-tunel ispod granice SAD i Meksika: Zaplijenjena tona kokaina VIDEO
