CNN: Putin priprema istorijska opravdanja za intervenciju u Ukrajini

Prošlost ruskog predsjednika Vladimira Putina nedavno je ponovno došla u fokus nakon njegovog priznanja da je, u burnim danima nakon raspada Sovjetskog Saveza, povremeno radio kao taksist kako bi povećao svoja primanja.

“Ponekad sam morao zaraditi dodatni novac”, rekao je Putin, navodi se u analizi CNN-a.

“Dodatno zaradite vožnjom auta kao taksist. Neugodno je govoriti o tome, da budem iskren, ali nažalost tako je bilo”, rekao je za dokumentarni film državnog televizijskog Kanala 1, nazvanog “Rusija. Nedavna povijest”, prenosi index.hr.

Putin, bivši agent sovjetskih sigurnosnih službi KGB-a, koji je žalio za raspadom SSSR-a, rekao je da taj raspad prije tri desetljeća ostaje “tragedija” za “većinu građana”.

“Uostalom, što je raspad Sovjetskog Saveza? To je kolaps povijesne Rusije pod imenom Sovjetski Savez”, rekao je ruski čelnik.

Što priča o taksiranju govori o Putinovim planovima?

Ovo Putinovo priznanje zapravo vrlo malo govori o postsovjetskom bogatstvu bivšeg časnika KGB-a. Naime, bilo je prilično uobičajeno 1990-ih da ruski vozači pokupe putnike za nekoliko dodatnih rubalja. U danima prije aplikacija za vožnju, sve što je u Rusiji trebalo učiniti bilo je podignuti ruku u zrak i dogovoriti cijenu prijevoza s prvim vozačem koji se zaustavi, piše CNN.

Putinovo priznanje o taksiranju, dakle, nije bilo trenutak iskrenosti. Kremlj, naposljetku, pomno pazi koji detalji njegovog osobnog života će izaći u javnost. Ali ova manja biografska crtica otkriva nešto o Putinovom sveobuhvatnom političkom cilju: vratiti priču u 1991. godinu i složiti alternativni scenarij desetljeća koja su uslijedila.

“Pretvorili smo se u potpuno drugačiju zemlju. A ono što je građeno tijekom 1000 godina uvelike je izgubljeno”, rekao je u intervjuu.

Posljednjih mjeseci Putin se bavi pokušajem ponovnog pisanja jednog od najznačajnijih poglavlja u novijoj europskoj povijesti: pojavljivanja suverene i neovisne Ukrajine u neposrednoj blizini Rusije.

“Ukrajinci i Rusi su jedan narod”

Još je u lipnju, u emisiji nacionalne televizije, Putin izjavio da su Ukrajinci i Rusi jedan narod. Zatim je tu temu razradio u članku od 5000 riječi u kojem se žalio na “umjetnu podjelu Rusa i Ukrajinaca”.

Ogoljen do svoje suštine, Putinov je argument da su Ukrajina i Ukrajinci dio veće “povijesne Rusije” i da je moderna Ukrajina, koja je stekla neovisnost 1991., bila samo nusproizvod administrativnih i teritorijalnih granica koje je odredilo sovjetsko vodstvo.

Ruski predsjednik nije, naravno, spomenuo da su milijuni Ukrajinaca na velikom većinom glasovali za neovisnosti svoje zemlje. Po Putinovom mišljenju, postsovjetska Ukrajina postala je oruđe Zapada koje služi slabljenju Rusije.

“Ukrajina je uvučena u opasnu geopolitičku igru ​​s ciljem pretvaranja Ukrajine u barijeru između Europe i Rusije, odskočnu dasku protiv Rusije”, napisao je Putin.

“Neizbježno je došlo vrijeme kada koncept ‘Ukrajina nije Rusija’ više nije bio opcija. Postojala je potreba za konceptom ‘anti Rusije’ koji nikada nećemo prihvatiti”, napisao je.

Drugim riječima, činilo se da Putin priprema povijesno opravdanje koje bi mogao koristiti ako se ukaže potreba za promjenom režima u Ukrajini.

Gomila vojsku na granici, tvrdi da ne planira napad

U mjesecima koji su uslijedili nakon Putinovog zadiranja u povijest, gomilanje ruskih vojnika na granici s Ukrajinom poslalo je jasan signal da invazija nije nemogući scenarij.

Ukrajinske sigurnosne procjene govore da je Rusija povećala broj vojnika u blizini svojih granica na 120.000 vojnika, a SAD je sa saveznicima u NATO-u i europskim partnerima podijelio obavještajne podatke o kretanju trupa i opreme u blizini Ukrajine, za koje američki dužnosnici vjeruju da upućuju na pripreme za potencijalnu invaziju.

Kremlj poriče planove za napad na Ukrajinu, a rusko Ministarstvo obrane kaže da se zapravo radi o redovnim zimskim vojnim vježbama u regiji koja djelomično graniči s Ukrajinom.

U četvrtak je Putin, tijekom svoje godišnje tiskovne konferencije, okupljenim novinarima rekao da Rusija “ne želi nikakvu vojnu akciju”.

“Izravno smo tražili da se zaustavi daljnje širenje NATO-a na istok. Lopta je u njihovu polju”, rekao je. Kasnije je dodao: “Ponekad se osjećam kao da smo na različitim planetima”.

Selektivno pamćenje ruskog predsjednika

Poniženje koje je Rusija doživjela 1990-ih, gubitak statusa supersile i Putinovo povremeno taksiranje u St. Petersburgu služe za opravdanje Putinovog projekta obnove Velike Rusije.

Naravno, Putinove pritužbe zbog Ukrajine nisu ništa novo. Isto je govorio i 2007. na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji.

Predsjednik se stavlja u ulogu povjesničara amatera, ali njegovo je pamćenje izrazito selektivno.

Ruski tužitelji su ugasili Međunarodno memorijalno društvo, uglednu organizaciju posvećenu dokumentiranju i educiranju javnosti o povijesti sovjetskog totalitarizma, uključujući i prisilni rad u gulagu, zatvaranje disidenata i pogubljenja koja su se događala u SSSR-u.

Kremlj je Memorijal proglasio “stranim agentom”.

Napad na Ukrajinu nije riješena stvar

Ruski istraživački novinar Dmitrij Muratov kaže da je ruska potpora separatistima na istoku Ukrajine zapravo umanjila šanse za rusko-ukrajinsko prijateljstvo.

“Štoviše, u glavama nekih ludih geopolitičara, rat između Rusije i Ukrajine više nije nešto nemoguće. Ali ja znam da ratovi završavaju identificiranjem mrtvih vojnika i razmjenom zarobljenika”, rekao je Muratov koji je izvještavao o sukobu u Čečeniji 1990-ih.

Sve ovo ipak ne znači da će Putin napasti Ukrajinu. Potkraj listopada Putin je na pitanje novinara o tome kako zaustaviti širenje NATO-a na Ukrajinu rekao: “Nažalost, vjerojatno ću vas morati razočarati – ja još ne znam odgovor na ovo pitanje”, zaključuje se u analizi CNN-a.

(SB)