Politika 12.12.2022.

Cvijanović: Očekivanje kandidatskog statusa, ali se nasilna centralizacija ne može prihvatiti

Foto: Screenshot RTRS

ČITANJE: 4 minute

Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je danas da očekuje da BiH dobije kandidatski status, ali da se nasilna centralizacija ne može prihvatiti.

Cvijanovićeva smatra da BiH treba da koordiniše svoje obaveze, da bude kredibilna, ali da je crvena linija nasilna centralizacijam, nešto što se ne može prihvatiti.

“Ne postoji cijena za koju bismo to prihvatili. Partnerski treba da razgovaramo koje su naše obaveze, a da pritom ne izlazimo iz ustavnog okvira, a on je vrlo jasan i precizan. A ako ćemo biti iskreni, svi problemi u BiH unazad nekoliko decenija bili su vezani za nasilnu centralizaciju”, rekla je Cvijanovićeva za RTRS.

Ona je istakla da je ta nasilna centralizacija dolazila od strane visokih predstavnika, kroz njihove nasilne intervencije ili na neki drugi način i da se u suštini sav problem za to vezuje.

Cvijanovićeva je napomenula da je kandidatski status trebalo da bude dat BiH prije nekoliko godina, na osnovu svega što je rađeno u okviru BiH.

“Ne samo na tih 14 prioriteta koje ne treba posmatrati izolovano jer su neke zemlje u prethodnom periodu dobijale kandidatski status bez bilo kakvih uslovljavanja upravo zbog toga što su svjetske okolnosti to diktirale, pa se i odnos EU prilagodio o pitanju dodjeljivanja kandidatskog statusa”, rekla je Cvijanović poslije sastanaka sa predsjednicom i premjerom Grčke u Atini.

Ona je dodala da treba imati na umu da i pored toga što se priča o brojnim uslovima koje BiH treba da ispuni, kriterijumima zemljama pojedinačno, da EU ima autonomno pravo da donese političku odluku i svako napredovanje određene zemlje konačno se vezuje za političku odluku.

“Naravno da će oni to bazirati na određenom broju ispunjenih uslova, ali postoji i politička volja”, dodala je Cvijanovićeva.

Postoji razumijevanje, navela je ona, da se određeni ubrzani koraci prema EU dešavaju zbog određenih geopolitičkih prilika i da u tom smislu oni posmatraju zapadni Balkan kao mjesto kome treba omogućiti prostor za EU.

Ona je navela da prepoznaje zemlje koje vjeruju da BiH i sve zemlje zapadnog Balkana treba da budu i postanu punopravne članice EU, ali i one koje su skeptične prema određenim stvarima vezanim za Balkan.

“Mislim da su optereći određenim predubjeđenjima bez nekog realnog osnova, a neke od njih i ne razumiju suštinu problema, nego stvari posmatraju plastično. Treba prevazići taj period kada se stvari posmatraju plastično i tome pristupiti na pragmatičan način”, rekla je Cvijanovićeva.

Ona je istakla da EU treba da ima kredibilniji odnos prema zemljama zapadnog Balkana nego što je to ranije bio slučaj.

“Ne možete u EU imati jednostran odnos i crno-bijelu sliku. Nadam se da će EU promijeniti svoj odnos prema balkanskim zemljama, za dobrobit i balkanskih zemalja i EU. EU je važno da u svom okruženju ima sigurno okruženje, druge države koje su bezbjedno okruženje”, navela je Cvijanovićeva.

Bez obzira što je EU sve ove godine ulagala u infrastrukturne projekte, Cvijanovićeva smatra da treba da počnemo da poštujemo sebe i da gledamo kako da kroz regionalne inicijative dođemo do infrastrukturnih poboljšanja, neometanog protoka ljudi, robe, kapitala, studenata, radne snage i slično.

“U tom smislu posmatram dvije važne inicijative, jedna je Berlinski proces, on nam pomaže da međusobno jačamo na infrastrukturnom i ekonomskom planu, a druga je `Otvoreni Balkan` koji bi bio neka vrsta nadogradnje i dao nam mogućnost da naša privreda ima neometano kretanje kroz regiju, bez administrativnih opterećenja”, pojasnila je Cvijanovićeva.

Ona je dodala da je upravo, zbog toga veliki zagovornik te inicijative, ali razumije i da u Predsjedništvu BiH i drugim institucijama na nivou BiH nema potpune saglasnost o tome.

Cvijanovićeva smatra da buduće vrijeme treba da uputi koji su benefiti, da se razgovara otvoreno i partnerski, da se ne stavlja glava u pijesak, već gledati kako iz svake prilike izvući dodatnu šansu za svakog građanina u BiH, ali i na zapadnom Balkanu.

“Za nas je važno da se, kada je riječ o dobijanju kandidatskog statusa EU, stvari dešavaju na partnerskom nivou, da se poštuje Ustav i ustavna struktura u okviru koje je jasno definisano šta to koji nivo vlasti ima na raspolaganju od ustavnih nadležnosti i šta je, konačno, obaveza kojeg nivoa vlasti”, rekla je Cvijanović.

Nakon uspješnih sastanaka sa zvaničnicima Grčke, Cvijanović se počastila girosom.