CVIJANOVIĆ: Očekujem pozitivan rasplet u vezi sa HE Buk Bijela, problemi se mogu prevazići

Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović smatra da problemi koji su se ispriječili u vezi sa izgradnjom hidroelektrane “Buk Bijela” nisu nešto što se ne može prevazići, te očekuje pozitivan rasplet.

Cvijanovićeva je istakla značaj tog projekta, te naglasila da se nivo BiH ispriječio politički, a u svakoj normalnoj državi bi se očekivalio da pozdravi te aktivnosti, a ne da priča kako uzurpirate nečije nadležnosti.

– I sad su svi toliko neozbiljni i u Srpskoj i Srbiji, pa svi hoće nešto da rade u inat nekoj BiH ? To su toliko nezamislive ludosti koje smo u stanju da slušamo. Ali, evo, oni pribjegavaju svemu i svačemu – rekla je Cvijanovićeva za Radio Beograd 1.

Prema njenim riječima, nivo BiH je “razmažen” i pokušavajući da sebi pribavi određene nadležnosti veoma rado nanosi štetu svojim građanima, bez obzira na to da li oni žive u Federaciji BiH ili Republici Srpskoj.

Govoreći o dopisu visokog predstavnika u kojem kaže da su zadovoljni kada mogu da se dese određene investicije, ali da ima nekih prepreka, pa se to ne treba raditi, ona je ocijenila da to nije na dobrobit rada institucija, nego ih samo otežava.

– To je stalno stavljanje kamenčića u cipele i otežava hodanje. Idemo dalje. To je važan projekat, dvije vlade će ga realizovati, kao što je najavljeno. Ove prepreke koje se pojavljuju, one se javljaju u svakom pogledu šta god da se radi – rekla je Cvijanovićeva i podsjetila da su Hrvatska i Srpska, uprkos galami iz Sarajeva, realizovale projekat kratke gasne veze do Rafinerije Brod.

Cvijanovićeva se saglasila sa ocjenom premijera Srbije Ane Brnabić da bi eventualno osporavanje ovog projekta od Ustavnog suda značilo da su sporne i sve dosadašnje koncesije za druge projekte u BiH.

Ona je napomenula da se privatizacija u BiH odvijala na teritorijalno-funckcionalnom nivou i da su entiteti bili nadležni da sprovode proces privatizacije na svojoj teritoriji, ne neka BiH, a da se sada, poslije 20 – 25 godina postavlja pitanje neke imovine, iako u Ustavu piše šta je čije.

Cvijanovićeva kaže da je Ustav jasno precizirao šta su čije nadležnosti i sve što se odnosi na privredu, pravljenje određenih kapaciteta, investicione poslove i aranžmane sa bilo kim, čak i pregovore sa MMF, to su stvari koje pripadaju po nadležnostima entitetima.

– Stalno imam taj gorak ukus u ustima, znajući da živite u ovakvoj državi u kojoj ne možete da realizujete nešto na dobrobit građana, a da se neko ne ispriječi politički, pokušavajući da pokaže kako nivo BiH taj koji treba o svemu da odlučuje, što nipošto nije tako – navela je predsjednik Srpske.

Ona je ukazala da je u BiH i međunarodna zajednica za koju, kako je navela, veoma često sumnja da uopšte želi da ovdje dolazi bilo kakva investiciija, te da misli da njima pogoduje kada se u BiH teško živi i kada se nešto ne može da realizuje, što oni posmatraju samo politički.

Govoreći i velikim strateškim projektima poput auto-puteva, Cvijanovićeva je napomenula da je riječ o spajanju auto-putem Beograda i Banjaluke, da je napravljena određena finansijska konstrukcija o učešću Srpske i Srbije, što će u ekonomskom i svakom drugom smislu biti žila kucavica važna za Republiku Srpsku.

Podsjetila je da u Srpskoj već postoji auto-put od Banjaluke do Doboja i da je ambicija da se nastavi dalje, kao i da će Srbija da finansira izgradnju mosta i jedan dio auto-puta bliži svojoj granici, dok će Republika Srpska da krene sa druge strane i da se sve to spoji.

– Stvari idu po planu, u narednih nekoliko godina trebalo bi da imamo finaliziranu takvu vezu – naglasila je Cvijanovićeva, a kao važan je pomenula i put prema Vardištu, koji bi činio vezu sa auto-putem u Srbiji, što je još jedan važan komunikacioni projekat.

Što se tiče mosta “Bratoljub”, Cvijanovićeva je zahvalila Srbiji koja je u rekordnom roku riješila pitanje izgradnje mosta, te dodala da je Srpska riješila pitanje pristupnih puteva i sve u vezi sa imovinsko-pravnim pitanjima. Ona ističe da je ostao još dio vezan za BiH, gdje se duže čekalo na izgradnju zajedničkog graničnog prelaza i pripadajuće infrastrukture.

Cvijanovićeva je izrazila zadovoljstvo što su Srbija i Srpska završile svoj dio posla, te ukazala da postoje očekivanja da se sve završi tokom ove godine i taj granični prelaz stavi u funkciju.

Govoreći o izgradnji aerodroma u Trebinju, Cvijanovićeva je istakla da će to značiti blagodet za građane Srbije i Srpske.

Cvijanovićeva je rekla da i energetika daje ogromne mogućnosti i razvojnu šansu za Srpsku i Srbiju, koje sa punim pravom očekuju benefite od zajedničkog projekta izgradnje hidroelektrana na Drini, što će im omogućiti energetsku nezavisnost i stabilnost, pomoći izvoznim aktivnostima i razvoju Srpske i Srbije.

Ona je napomenula da je, prema Ustavnom sudu sporno i poljoprivredno zemljište, te upitala kakve su to odluke, koje treba da donese taj sud, a nemaju veze sa Ustavom, uz ocjenu da su u pitanju političke i da građani gube vjeru u pravosuđe.

Cvijanovićeva je podsjetila na prevaru bošnjačke političke komponente i visokog predstavnika da se određeni zakoni nametnu i usvoje u parlamentu, uz obrazloženje da se poslije može mijenjati, ali da do toga nikad ne dođe, jer Bošnjaci ne žele.

– Niz godina visoki predstavnik je nametao neka rješenja. Jako su nas prevarili, jer su nas u nekom periodu velike političke naivnosti ubijedili da kada usvojimo to što je on nametnuo u parlamentu onda ono postaje vaše vlasništvo i vi možete to da mijenjati iznova u parlamentu. To je bila zamka – rekla je Cvijanovićeva i dodala kako onda nastanu brojni problemi.

Ona smatra da se u BiH ide mjesečno iz problema u problem i da je u institucijakma ogroman problem.

Mirni razlaz

Cvijanovićeva izjavila je da Srpskoj pokušavaju da zabrane da pominje priče o budućnosti, reorganizaciji BiH, mirnom razlazu, a u pitanju su sve legitimne teme.

Cvijanovićeva iskreno vjeruje da Republika Srpska može da funckioniše, jača, živi i bude dobra svim komšijama.

– Mislim da Srpska već sada ima potencijal da razumije kontekst, odnose, regionalnu i globalniju dimenziju, da možemo da se u sve to uklopimo – rekla je Cvijanovićeva.

Ona je dodala da Srpskoj pokušavaju da zabrane neku nova varijantu i formulu za BiH.

– Ako svugdje u Evorpi, svijetu možete promovišete svoje političke platforme, bilo kakvu stvar koja ne znači da ćete nekoga ubiti, uništiti, nego namećete nešto u političkom diskursu što je obična politička tema, zašto bi to bilo zabranjeno u okviru BiH? – upitala je Cvijanovićeva.

Ona je upitala zašto je moguće da se problematizuje određen odnose u Belgiji, gdje su dvije ili tri zajednice, a samo se ovdje ne smjije ništa reći, osim da se priča da je BiH uspješna, iako nije nije, da mora ostati jedinstvena, mada se ne zna da li će ostati.

Ona je podsjetila da je u Dejtonu dogovorena decentralizacija BiH i da je Srpska dala saglasnost na Dejtonski sporazum koji je podrazumijevao i predvidio decentralizovanu državu u kojoj svako ima svoju komociju.

Cvijanovićeva je ocijenila da je tema o vraćanju priznanja, koju je nametnuo Valentin Incko, izmišljena i namjerno produkovana s namjerom da bi visoki predstavnik mogao da interveniše i donosi neke zakone, kao i da se produkuje kriza u BiH.

Govoreći o Inckovom zahtjeva upućenom parlamentu Srpske da oduzme ordenje Radovanu Karadžiću i Biljani Plavšić, Cvijanovićeva je podsjetila da parlament Srpske nije dodjeljivao ordenje bilo kome već je to radio poseban odbor koji se formira ad hok za određene prilike, a sada ga je nemoguće sastaviti, mada vjeruje i da bi, kada bi to bilo moguće, odluka bila ista.

– To opet moramo posmatrati u svjetlu nastojanja visokog predstavnika i međunarodnog faktora da oni produkuju krize u BiH. Nismo mi ti koji produkujemo krize u BiH, oni ih svakodenvno produkuju – ocijenila je Cvijanovićeva.

Ona je istakla da su priznanja data za rad u nekom istorijskom periodu, pa je apsurd danas se baviti time, te smatra da je neprimjereno baviti se sada tim stvarima u spektru stvarnih problema.

– Sada se bavimo pandemijom, ekonomijom, onim što je stvarni život, pokušavamo da naše institucije držimo operativnim i uspjeli smo u tome, uprkos velikoj krizi. Pokušavamo da uredimo svoje odnose sa drugim partnerima u okviru BiH, ali vam to stalno neko ne da. Svaki put kada dođete do nečega da biste mogli da napravite nešto što je dobra stvar, nametne se neka tema – rekla je Cvijanovićeva.

Ona je ocijenila da je ta tema izmišljena i namjerno produkovana s namjerom da bi visoki predstavnik mogao da interveniše i donosi neke zakone, u kojima bi nekog sprečavao da priča o genocidu, što je suludo u 21. vijeku, eri u kojoj se uporno priča o demokratiji i slobodi govora.

Cvijanovićeva je ocijenila da visoki predstavnik sebi traži pokriće za neke naredne korake, ali da Srpska ima jasan stav da je on prevaziđen i da više nema šta da nameće.

Ona smatra i da danas svako svakog može nazvati lopovom, da mu ukalja porodicu, kaže da je ukrao, udavio i da za to u BiH ne odgovara, jedino možda plati neku malu kaznu.

Srpska i Srbija zajedno rade na dobrobit građana

Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je danas da vlade Srpske i Srbije dogovaraju projekte na dobrobit svih građana i izrazila zadovoljstvo saradnjom dvije vlade i zajedničkim sjednicama koje se odvijaju u kontinuitetu.

Ona je istakla da je nakon teške godine korone, važno da se ide dalje.

Cvijanovićeva je navela da su se i pored pauze zbog epidemije, sve vrijeme odvijale intenzivne aktivnosti na relaciji dvije vlade i između ministarstava, neophodne kako bi se se relizovali svi projekti do kojih se sada došlo.

– Zadovoljna sam činjenicom da možemo tijesno da sarađujemo i što smo opredijeljeni da zajedničke projekte realizujemo na dobrobit građana i Srbije i Srpske i što zajedno radimo ne samo na ekonomskom terenu, nego i što smo mogli da koristimo određenu pomoć iz Srbije u ovo teško vrijeme – rekla je Cvijanovićeva za Radio Beograd jedan.

Cvijanovićeva je ukazala da je jako važna institucionalna saradnja i njihovo međusobno razumijevanje, što se dešava upravo zbog upućenosti Srpske i Srbije jedne na drugu, koje su povezane na sve moguće načine, a ne samo formalno kroz Sporazum o specijalnim i paralelnim vezama.

Ona je rekla da Srbija i Srpska nisu samo povezane rodbinskim i prijateljskim vezama, koje vezuju jedan narod bez obzira gdje živio, nego je ta upućenost prirodna i po želji građana i Srbije i Srpske.

– Cijeli niz godina već zahvaljujući predsjedniku Srbije i premijerki Brnabić, zaista postoji ta tijesna veza i upućenost koja je osnov za realizaciju važnih stvari – istakla je Cvijanovićeva.

Ona je rekla da danas ne postoji nijedna oblast u kojoj se ne realizuju različiti projekti i saradnja, niti ijedna stvar koja je strateški važna a da se nadležni iz Srpske nisu uputili u Srbiju da o tome popričaju i da se vidi da li Srbija može da bude dio toga.

– Srbija je danas ozbiljna i uređena država koja zna šta čini i koja zna kako će izgledati i budućnostu u koju treba da se zakorači, ima sve poluge i mehanizme, koje nažalost BiH nema. Mi smo srećni što imamo Srbiju koja je takva kakva jeste i što vodi računa o Republici Srpskoj, znajući da je to upravo ta najprirodnija veza – istakla je Cvijanovićeva.

Cvijanovićeva je podsjetila na niz projekata koje finansira i donira Srbija u Republici Srpskoj, u gotovo svakoj lokalnoj zajednici, zahvaljujući potrebi, želji i opredijeljenosti Srbije da ostavi trag u svakoj opštini u Srpskoj, što građani Srpske, gledaju na jedan poseban način u odnosu na bilo kog drugog potencijalnog donatora.

– To je vjerovatno jedna psihološka dimenzija koja podrazumijeva niz stvari, a prva je da imate Srbiju koja o vama vodi računa, koja hoće da pomogne građanima širom Republike Sprske, bez obzira da li žive u nekoj maloj razvijenoj ili nerazivjenoj lokalnoj zajednici – rekla je Cvijanovićeva.

Ona je navela da postoji niz projekata od domova zdravlja koji su rekonstruisani, od nabavke određene opreme, školskih objekata, vrtića, trgova, ulica, kojima su ljudi u Srpsokj davali naziv “Srbija” da time pokažu da je Srbija tu i da je prisutna.

Cvijanovićeva je izrazila zadovoljstvo što se kroz taj kontinuirani program podrške svake godine u Srbiji odobre određena sredstva koja dolaze u lokalne zajednice Srpske, te dodala da će, ako se ova dinamika nastavi, uskoro u svakoj lokalnoj zajednici u Srpskoj biti urađen neki od tih projekata.

Ona je kao važno istakla i vezu Srbije i Srpske u humanitarnoj sferi, napominjući da je Vlada Srbija najveći donator godišnje humanitarne akcija u Srpskoj koja je uvijek usmjerena na podršku ili ugroženim kategorijama ili bolesnoj djeci, odnosno različitim grupacijama koje su pogođene u zdravstvenom smislu ili imaju neke poteškoće.

(Srna/SB)