Cvijanović: Odlučivanje vratiti u institucije

Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović istakla je da je u BiH potrebno odlučivanje vratiti u institucije i insistirati na unutrašnjem političkom dogovoru, bez miješanja raznih mešetara sa strane.

Cvijanovićeva je naglasila da odlučivanje treba prepustiti domaćim političarima koji su izabrani od naroda na legitimnim i fer izborima, a ne da umjesto njih stranci nameću odluke i zagovaraju teme za koje ne postoji konsenzus svih političkih predstavnika.

Ona je u intervjuu Srni navela da članovi Predsjedništva BiH nastupaju sa različitih političkih pozicija i shodno tome postoje pitanja o kojima nema konsenzusa, ali da postoji i određena saglasnost što nije novost, ako se uzme u obzir protekli period i rad ovog tijela.

“Pokušavamo da nađemo neku saglasnost o pitanjima koja su zaista važna za sve i gdje ne bi trebalo da se diže politička temperatura i pravi posebna politička priča. Tako da na taj način i dijelim pitanja na ona koja mogu da budu jedinstvena jer imamo jedinstven pristup njihovom rješavanju i ona gdje se elementarno ili bazično ne slažemo u političkom smislu, pa se onda mora tako nešto i manifestovati”, naglasila je Cvijanovićeva.

Kada je riječ o radu Predsjedništva BiH od kada je preuzela mandat srpskog člana i predsjedavajuće, Cvijanovićeva je navela da se uradilo ono što je i bilo očekivano, a prevashodno je to imenovanje predsjedavajuće Savjeta ministara što je deblokiralo proces primjene izbornih rezultata.

“Sada ostaje još jedan izazov, a to je na koji način obezbijediti koordinaciju, saradnju ili neku vrstu dogovora između Predsjedništva, Savjeta ministara kao pomoćnog organa i ljudi u parlamentu zato što su zakoni i mnoge druge stvari svakako predmet interesovanja i usvajanja u okviru Parlamentarne skupštine.

To jeste kompleksan posao, ali ja u suštini tamo funkcionišem kao neko ko i jeste izabran u Republici Srpskoj bez namjere da bilo koga ili kome ometam njegovu spoznaju ili političlko viđenje, a da suprotstavim svoj politički stav ako je to potrebno”, rekla je Cvijanovićeva.

Kada je riječ o nadležnostima Predsjedništva, Cvijanovićeva je navela da je prisutan problem u vezi sa donošenjem odluka koje se tiču spoljne politike, iako su procedure jasne i nedvosmislene kao što je utvrđeno i da pitanja koja dolaze na dnevni red moraju biti usvojena konsenzusom, u suprotnom predviđen je i mehanizam zaštite u slučaju preglasavanja.

“Možete da pokrenete proceduru veta i na taj način da nešto što je tamo došlo do preglasavanja dobije jedan sasvim drugačiji epilog, odnosno da se ne smatra usvojenom odlukom, ukoliko uspješno sprovedete do kraja tu proceduru. Kada je u pitanju naša procedura, ona podrazumijeva da se srpski član Predsjedništva obrati Narodnoj skupštini Republike Srpske i da tamo na osnovu dvotrećinske većine, ako je ima, obezbijedi da se ta odluka, koju je Predsjedništvo usvojilo preglasavanjem, ne tretira kao odluka. Samim tim ona više ne postoji”, pojasnila je Cvijanovićeva.

Ona je navela da problem nastaje kada pred članove Predsjedništva BiH ne dolaze odluke o načinu glasanja predstavnika BiH u svjetskim organizacijama i institucijama, pridruživanju rezolucijama, političkim dokumentima i akcionim planovima.

“Tada po proceduri vi samo šaljete svoja mišljenja kao tri kabineta i pravilo bi bilo da tamo gdje nemate jedinstven stav Ministarstvo inostranih poslova u Savjetu ministara obavijesti ambasadu ili onog predstavnika koji djeluje u toj međunarodnoj organizaciji da treba da bude uzdržan, s obzirom na to da nije postignuta saglasnost članova Predsjedništva po tom pitanju”, naglasila je Cvijanovićeva.

Ona je dodala da se često nastavlja praksa iz prošlog mandata Ministarstva inostranih poslova da se ne poštuje princip konsenzusa ili da predstavnici BiH dobiju instrukciju o glasanju iako nije prošla proceduru u Predsjedništvu.

“To je vjerovatno zato što smatraju da su ovo neka vremena koja su njima nametnula kobajagi tu neku obavezu da oni više poštuju šta od njih očekuju neki strani faktori nego šta očekuju oni koji su izabrani od naroda, a oni su jasno rekli svojim kabinetskim obavještenjem šta misle o određenom pitanju. Dakle, tu problemi postoje i ja to na neki način razdvajam. Ona pitanja koja dođu na dnevni red imate proceduralnu sposobnost i moć da osporite odluku, a ovdje imate veliki uzurpirani slobodni prostor od Ministarstva inostranih poslova gdje oni djeluju vrlo neprincipijelno”, ukazala je Cvijanovićeva.

Ona je istakla da su to pitanja na kojima se ubuduće treba raditi, da se uvedu procedure koje su nekada bile na snazi i ako ne postoji konsenzus u Predsjedništvu da instrukcija za glasanje bude uzdržan glas, odnosno nema glasanja ni za ni protiv.

IMOVINA ZAVRŠENA TEMA, USTAVNI SUD NEMA NADLEŽNOST DA ODLUČUJE

Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović navodi da je jasno da pitanje imovine nije u nadležnosti BiH i to je definisano Dejtonskim sporazumom i Ustavom, kao što u nadležnosti nije ni odlučivanje po tom pitanju.

“Ne samo da je to verifikovano i potvrđeno Dejtonskim sporazumom nego je to neko prethodno stanje. Pitanje imovine je već prethodno riješeno. Onog momenta kada smo dobili Dejtonski sporazum mi smo unijeli ono što imamo u jedan novi aranžman koji jeste neka nova, drugačija BiH koja funkcioniše na sasvim drugačijem unutrašnjem uređenju nego što je to nekada bio slučaj dok je bila sastavni dio bivše države, Jugoslavije”, istakla je Cvijanovićeva.

Ona je dodala da je važno da su postojale i ranije odluke tog istog Ustavnog suda koji se bavio pitanjem imovine i različito je odlučivao, podsjetivši da je prije desetak godina tema bila i vojna imovina koju su pojedini pokušali uknjižiti na Ministarstvo odbrane.

“Mi smo tada postizali i određene sporazume. Kako da ta vojna imovina, odnosno ono što se nalazi na teritoriji entiteta, da na korištenje Ministarstvu odbrane? Tada smo u Republici Srpskoj imali drugačije koncepte i pristupe tom pitanju u odnosu na Federaciju BiH, a to je da se vojna imovina ne može knjižiti ili preknjižiti na nekog drugog i dati mu vlasništvo, ali da može da koristi dok god postoji potreba za tim. U Federaciji je bio dominantan stav da vojna imovina treba da se ustupi, da se promijeni titular i da se preknjiži”, podsjetila je Cvijanovićeva.

I tada su, navela je Cvijanovićeva, stranci, isti oni koji i sada pričaju da se to pitanje treba regulisati na nivou BiH i da se onda dijeli entitetima, insistirali da se uslovi preknjižavanjem imovine sa entiteta na BiH da bi je koristilo Ministarstvo odbrane.

“Ne možete vi tražiti da odustanete od nečega ako niste vlasnik toga ili da tražite da preknjižite ako je uknjiženo već kao vaše vlasništvo. Iz ovoga se jasno vidi koliko ima eksperimenata samo u tih deset godina. Prvo se prizna da to pripada Republici Srpskoj, pa onda tražite da se odreknemo toga i damo nekome drugom u vlasništvo i tako ga knjižite. Kompletna zamjena teza”, ocijenila je Cvijanovićeva.

Ona je ponovila da je stvar jasna i mišljenje je da Republika Srpska treba da ima principijelan odnos, a to je da je imovina već poznata stvar koja po Ustavu nije u nadležnosti BiH.

“Imovina već ima zadate određene okvire, a u tim zadatim okvirima su i pitanja koja su sprovedena od procesa privatizacije, koje smo imali odvojeno u dva entiteta i mnoge druge stvari. Velika politička priča o imovini neće nas nigdje odvesti zato što smatramo da je to pitanje riješeno”, istakla je Cvijanovićeva.

Ona je dodala da postoje oni koji tumače da se knjiženjem imovine na BiH jača BiH i da se postiže kompaktnost tvrdnjom da BiH treba da bude mjesto na kojem će se regulisati to pitanje.

“Međutim, pitanje imovine je završena stvar još u Dejtonu i ti nekada visoki predstavnici koji su stavljali određene zabrane na raspolaganje imovinom radili su to zato što znaju da imovina pripada Republici Srpskoj, tako da je to bilo naravno nepotrebno. Dovelo nas je do brojnih problema, ali postojala je jasna identifikacija da to pripada entitetima. I sad odjednom kažu pripadaće kada vam mi to dodijelimo. Pa, ne možete nam dodijeliti kada je već dodijeljeno i već nam je to riješeno Dejtonom, a i prije toga je to bilo realno stanje”, naglasila je Cvijanovićeva.

IZ BiH DAVNO TREBALO DA ODU I STRANE SUDIJE I OHR

Govoreći o mogućnosti odlaska stranih sudija iz Ustavnog suda BiH i Kristijana Šmita kojeg Republika Srpska ne prihvata za visokog predstavnika, te zatvaranju Kancelarije visokog predstavnika /OHR/, Cvijanovićeva je u intervjuu Srni istakla da su davno trebali da odu, dodavši da je pitanje stranih sudija trebalo da bude prošlost pet godina nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma.

“Međutim, postojale su velike težnje i želje u okviru političkog Sarajeva da se strane sudije zadrže kao mehanizam ili instrumentarijum za donošenje određenih odluka koje će biti protiv Republike Srpske, a na fonu onoga što su bili tada, a i sada su ostali, apetiti političkog Sarajeva”, istakla je Cvijanovićeva.

Kada je riječ o visokim predstavnicima, ona je rekla da su oni prepoznati kao dejtonska kategorija, ali i da zna da čita taj dokument u kojem nema nadležnosti koje su sebi pribavili bivši visoki predstavnici i uzurpirali Ustav.

“Što se tiče Kristijana Šmita, tu postoji još dodatni problem, a to je problem legitimiteta, s obzirom na to da nije prošao predviđenu proceduru. Čak je i taj isti Ustavni sud u kojem sjede strane sudije nekada, u jednoj svojoj odluci upozorio i rekao da visoki predstavnik treba da prođe kroz tu proceduru, da bude verifikovan odgovarajućom rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN. I iz ovog primjera vidljivo je koliki je ovdje nesklada samo u okviru jedne institucije”, naglasila je Cvijanovićeva.

Ona je rekla da to nije nikakva novost, s obzirom na to da znamo da strane sudije u Ustavnom sudu BiH podnose račune OHR-u, što su u svojim memoarima potvrdili i oni bivši koji su otišli iz BiH.

“I još neki su se vrlo negativno izrazili o praksi odlazaka po mišljenje da bi dali određeni stav, pa onda i ono što mi vidimo svojim očima i slušamo svojim ušima je činjenica da oni uopšte ne brane Ustav i ustavnost nego nastoje da kreiraju neka nova pravila”, rekla je Cvijanovićeva.

Osim što su trebali da odu i jedni i drugi, Cvijanovićeva je navela da je uloga visokog predstavnika bila da koordiniše, pomaže, doprinosi u posredovanju i razgovorima, a ne da pravi haos, nered, interveniše, smjenjuje ljude, donsi zakone i interveniše u Ustav.

“To su sve apsolutno neprihvatljive stvari”, konstatovala je Cvijanovićeva, dodavši da će prije otići Kristijan Šmit nego strane sudije.

Ono što je realna politička slika, ističe Cvijanovićeva, jeste da postoji velika lobistička aktivnost bošnjačkog faktora kada je riječ o Šmitu koji zato pokušava s njima da igra i tamo i ovamo i da ih malo odobrovolji.

“To je preneseno i na međunarodni teren. U suštini, sada oni žele da se otjera Kristijan Šmit koji je ovaj put napravio nešto što nije odgovaralo Bošnjacima nego Hrvatima. To su sve katastrofalne stvari. Prvo da zloupotrebljavate tako nekog, drugo da taj neko uopšte misli da ima nadležnost i ovlaštenja da u državi u kojoj imate legalno i legitimno, na fer i demokratskim izborima, izabrane organe dođe i glumi kako je iznad njih”, istakla je Cvijanovićeva.

Ona je podsjetila i na obraćanja visokih predstavnika u Savjetu bezbjednosti UN gdje, kako je rekla, lažu i petljaju godinama, pričajući neku priču da bi opravdali svoje postojanje, velike plate, mešetarenja, kao i one koji stoje iza njih, igraju se s njima kao sa lutkama u pozorištu i naređuje da rade sve kontra demokratije, civlizacije i normalno uređene pravne države.

“Ne možete vi glumiti da to ne vidite. Imate odgovornost prema ljudima koji su vas birali, to su sve stvari koje se ovdje dešavaju, koje su nenormalne. Što se mene tiče, i jedni i drugi su trebali davno da odu i da se ovdje konačno vrati sistem odlučivanja u pravom smislu riječi, da on bude u institucijama i da njime upravljaju oni kojima je narod dao povjerenje, a ne da se s nama igraju kao s ping-pong lopticom i prave razne ekspertimente u kojima su jedne godine rekli jedno, sljedeće drugo. Oni sjede tamo negdje i stalno smišljaju određene pakosti, smišljaju razna čuda da bi nas ubijedili da je relevantno njihovo postojanje i relevantnije od nas koji ovdje živimo, biramo svoje predstavnike i donosimo odluke u okviru institucija”, rekla je Cvijanovićeva.

Prema njenim riječima, relevantni su samo ljudi koji ovdje žive i oni koji ih predstavljaju jer su dobili demokratski mandat na izborima, da rade i upravljaju procesima.

Na pitanje da li u BiH može zaživjeti politički dogovor, srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH istakla je da može onda kada ne bude političkih mešetara koji svoje mišljenje kreiraju na drugim mjestima i koji glume da su iznad demokratskih institucija, tvrdeći da imaju mandat od nekoga spolja.

“Neko ti naredi spolja da dođeš ovdje i mijenjaš Ustav, zakon, namećeš neka pravila, a institucije će to kao poštovati umjesto da su one te koje će mijenjati šta i kako treba i kada postignu dogovor. Mnogo važna stvar je i to što su oni osujetili sposobnosti domaćih zvaničnika da postižu unutrašnje dogovore zato što su bili adresa koja će biti na usluzi nekome, a biti protiv nekoga. Prolazili su filozofiju političkog življenja na taj način i što je najgore političkog funkcionisanja naših institucija. Za mene su to samo potvrde eksperimentisanja koje nas nigdje ne vodi”, pojasnila je Cvijanovićeva.

Cvijanovićeva je naglasila da uvijek daje prednost političkom dogovoru i smatra da treba razgovarati sa kolegama, predstavnicima svih naroda koji imaju mandate i koji su izabrani od naroda.

“Mi smo ti koji treba da kreiramo procese, pa makar nam trebalo i tri godine da se dogovorimo oko nečega, a kada se dogovorimo, to treba da bude naše vlasništvo i da postupamo na osnovu toga. Oni nas sprečavaju da mi to postižemo”, istakla je Cvijanovićeva.

ODGOĐENA VOJNA VJEŽBA SA SRBIJOM ODGODILA I SVE DRUGE

Govoreći o vojnoj vježbi Oružanih snaga BiH sa Vojskom Srbije, Cvijanovićeva je navela da je ona ranije odgođena, te da je zbog toga odgođena i vježba sa američkim snagama.

“Imali smo situaciju da smo se u okviru Predsjedništva BiH bavili određenim blokom pitanja u vezi sa odbranom gdje nije postojala spremnost da se ponovo odobri vježba sa Srbijom. Ta vježba je ranije bila odobrena da bi potom tadašnji ministar odbrane samoinicijativno, izmišljajući razlog pandemiju virusa korona, stavio to van snage i vježba nikada nije realizovana. Tu proceduru smo htjeli da završimo u Predsjedništvo, ali pošto nije bilo spremnosti da se odobri vojna vježba sa Srbijom, mi smo onda odbili vježbu Oružanih snaga BiH i američkih snaga. Ako ne može jedno, ne može ni drugo! Ako nam je stav da nemamo nikakve vježbe, nemamo nikakve vježbe, ne može nikako biti selektivno”, istakla je Cvijanovićeva.

Ona je rekla da je tako i završila priča u vezi sa vježbama i dodala da je u skladu sa globalnom bezbjednosnom situacijom i sukobom koji nije daleko, njen principijelni stav bio da se stavi moratorijum na sve vježbe.

“Ono mi treba da radimo jeste da držimo neku svoju gotovu spremnost. To su stvari koje treba da idu svojom rutinom i dinamikom i da ne pravimo ništa zbog čega će ispasti kako se svrstavamo na neku stranu i kako nekoga izazivamo i to je moj lični i politički stav. Međutim, i o tome bi trebali imati saglasnost, ali moje kolege to ne prihvataju kao nešto što je tako”, dodala je Cvijanovićeva.

NE POSTOJI EVROATLANTSKI PUT

Cvijanovićeva je istakla da se često zloupotrebljavaju sastanci na kojima se govori da je BiH na evroatlantskom putu, te da to svaki put izazove reakciju jer takav put ne postoji.

“Imamo evropske integracije, a ne evroatlantske, jer mi i sada imamo dokumente na osnovu kojih funkcionišemo. U Programu reformi jasno i piše da se ne prejudicira nikakvo članstvo u NATO, niti ima bilo kakvih aktivnosti koje se dešavaju da bi ponovo rehabilitovali tu neku priču i kažete – `svi mi želimo članstvo u NATO`. Činjenica je da neki žele, neki ne žele. Što se toga tiče i NATO savezu je vrlo jasno kakvo je ovdje raspoloženje i niko od njih ni ne insistira na tome”, navela je Cvijanovićeva.

Ona je naglasila da na toj temi insistiraju lokalni političari NATO orijentacije koji misle da na taj način svojim glasačima pokazuju kako oni to drže sve pod kontrolom i da se ide u NATO, što aposlutno nije tačno.

“Ne ide se u NATO, ali saradnja sa NATO savezom postoji i treba da postoji, treba da bude dobra i da se iskoriste svi oni apsekti koje je moguće iskoristiti i opet kažem na dobrobit nekog bezbjednosnog sistema koji razvijate ili imate. Što se tiče Republike Srpske postoje samo evropske integracije.

Mi smo prije nekoliko mjeseci imali posjetu jednog od članova Predsjedništva generalnom sekretaru NATO saveza. Ta posjeta ne znači ništa. Za tog sekretara NATO saveza bi bilo relevantno da je vidio tri člana Predsjedništva, da svako kaže svoje mišljenje i oni znaju da je to tako. To je zvanična posjeta, ali kabinetskog tipa. Predsjedništvo nije donijelo odluku da neko ode niti da nastupa u ime Predsjedništva”, pojasnila je Cvijanovićeva, dodavši da nije bilo posjete u punom kapacitetu.

OD POLITIČKE PRIČE NE PRAVITI REMETILAČKU, RADITI NA SMIRIVANJU TENZIJA I DEBLOKADI PROJEKATA

Kada je riječ o saradnji sa partnerima na nivou zajedničkih institucija BiH, Cvijanovićeva je rekla da od nove parlamentarne većine na nivou BiH prije svega očekuje smirivanje političkih tenzija i deblokadu važnih projekata u Republici Srpskoj, ali da ne treba biti naivan i očekivati da će sada svi isto misliti.

“Nismo mi nikakva istorodna koalicija. Ponovo smo došli u situaciju da sklapamo vlast na nivou BiH. Ono što je dobro jeste da se prethodni dogovor o sklapanju te vlasti desio i to brže nego što se inače dešavalo u prošlosti”, rekla je Cvijanovićeva.

Ona je ponovila da definitivno očekuje smanjenje političkih tenzija u smislu da ono što jeste politička priča ne bude i remetilačka priča za realizaciju životno važnih pritanja kao što su kapitalni projekti u Republici Srpskoj.

“Očekujem da će oni održati svoju riječ i da konačno počne realizacija svih važnih projekata, a svaki od njih će pokazati koliko je vitalan, koliko može da živi svoj projektni život i dođe do neke svoje realizacije, ali biti kočnica nečemu je apsolutno nedopustivo”, ocijenila je Cvijanovićeva.

(Srna)