Cvijanović: Politička situacija u BiH komplikovana i destimulativna za rad

Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović ocijenila je u intervjuu Srni da je politička situacija u BiH komplikovana u kontinuitetu i destimulativna za rad na onome što bi trebalo da su prioriteti.

“Nepotrebno se nameću pitanja o kojima nema opšte saglasnosti. Ako to gledate iz ugla Republike Srpske, ocjena je da smo na gubitku svaki put kad je potrebna interakcija da se nešto postigne ili podstakne, jer uglavnom i nemate sagovornike za neki konkretni projekat ili aktivnost. Pravljenje Bosne po želji jednih ne može uspjeti. Mi okvir imamo, i valjda je suština da se negdje krećete, a ne da stojite zakovani čekajući da prođu vijekovi i da dobijete ono što vam niko neće pokloniti. Priča oko toga kako će doći neko sa strane da vam uredi unutrašnje odnose je iluzija”, naglasila je predsjednik Srpske.

Prema njenom mišljenju, ljudima u političkom Sarajevu je svejedno šta se dešava sa ekonomijom, socijalom ili infrastrukturom dokle god mogu da se “hrane” pričom protiv Republike Srpske.

“Njima je uvijek kriv neko drugi ili Republika Srpska koja štiti svoju autonomiju ili Hrvati koji traže neka svoja politička prava ili zemlje iz našeg neposrednog okruženja, samo nikad da pogledaju u svoje dvorište. Zbog svega toga ovu zemlju niko i ne uzima zaozbiljno. To što su oni takvi, u mnogome je zasluga i međunarodnog faktora”, konstatovala je predsjednik Srpske.

Priča o visokom predstavniku koji će uredovati u BiH – šamar i za EU i za BiH

Govoreći o tome da je nedavno potvrđeno da visoki predstavnik Valentin Incko napušta BiH i da bi na njegovo mjesto trebalo da dođe Nijemac Kristijan Šmit, te da je ruska Ambasada u BiH ponovila svoj stav o potrebi zatvaranja OHR-a i da BiH ne treba protektorat, Cvijanovićeva je rekla da priča o bilo kojem visokom predstavniku koji će uredovati u BiH šamar je i za EU, ali i za BiH.

“OHR bi trebalo da gubi svoju ulogu jer je visoki predstavnik podsjetnik, makar ništa i ne radio, da država nije normalna. U priču kako bi to trebalo da nam prokrči put da budemo uspješniji na putu ka EU, ne vjerujem. On je suštinska smetnja bilo kakvom iole zrelom i posvećenom kretanju ka EU. Činjenica je da OHR jeste dejtonska kategorija, ali treba da bude u fazi mirovanja do potpunog gašenja”, pojasnila je predsjednik Republike.

Ona smatra da je BiH partnerstvo sa EU trebalo da podigne na viši nivo kako bi bilo neopterećeno visokim predstavnikom, ali napravljen je cijeli niz političkih i operativnih propusta na tom planu, jer su tako htjeli Bošnjaci i pojedini stranci.

“Po izjavama nekih bivših visokih predstavnika vidi se da optužuju druge za sopstvene greške kojima su uporno produbljivali krizu, svrstavajući se na stranu jednih u BiH”, istakla je Cvijanovićeva u intervjuu Srni.

Na pitanje kakva je budućnost BiH i da li je uopšte ima, da li postoji šansa za bilo kakav dogovor da bi konačno ovaj narod počeo da živi bolje i ima vjeru u neku budućnost, predsjednik Srpske je pojasnila da bi se unutrašnji odnosi popravili to zahtijeva ozbiljan dijalog i racionalnost, a toga nema, jer se neki uporno oslanjaju na intervenciju stranaca.

“Ali, ovdje i kad smo postizali neki unutrašnji dogovor uvijek se našao neko iz OHR-a ili poneke ambasade da to pokvari, zato što to nije Bosna koju su oni zacrtali u svojim vizijama. Ako mi uspijemo, oni nemaju posla, ako nemaju posla, onda nema ni plata ni mikromenadžmenta na koji su navikli. Ako nema mikromenadžmenta onda ne možete otići u pravosudni sistem i petljati se tamo, ne možete diktirati Centralnoj banci da ne radi sve ono što rade druge centralne banke, ne možete sugerisati CIK-u šta da radi, ne možete reći gdje morate raspoređivati ilegalne migrante koje oni ne žele u svojim državama i sijaset drugih stvari”, pojasnila je Cvijanovićeva.

Na konstataciju da u BiH s jedne strane, imamo SDA koja očigledno misli da je BiH samo bošnjačka i da druga dva konstitutivna naroda treba da budu podređena njima, dok sa druge strane imamo opoziciju u Republici Srpskoj koja u svojim istupima kako na domaćem terenu tako i pred evropskim zvaničnicima nastupa samo stranački, boreći se za vlast, bez bilo kakvog nacionalnog interesa, svodeći svoju politiku samo na kritiku vlasti u Srpskoj, SNSD-a i Milorada Dodika, Cvijanovićeva je odgovorila da što se tiče opozicije tu nema očekivanja o nekom zajedničkom odnosu prema važnim nacionalnim pitanjima.

“Oni se bore za vlast i to je zasjenilo svaku pomisao o jasnom stavu o nacionalnim temama. Godinama smo slušali, pogotovo dok su bili na vlasti u Sarajevu u prethodnom mandatu, kako ništa ne prijeti Republici Srpskoj, kako mi to samo preuveličavamo u Banjaluci, a onda nedavno jedan njihov bivši visokopozicionirani funkcioner reče kako je Republika Srpska pod velikim udarima i izazovima zbog nekih novih administracija i koječega drugog”, istakla je Cvijanovićeva.

U BiH je samo Bakir Izetbegović retrogradan

Upitana da prokomentariše izjavu lidera SDA Bakira Izetbegovića da “retrogradnih povrataka na izvorni Dejton ne može biti”, te da je potrebno naći balans između etničkog i građanskog principa u BiH, Cvijanovićeva je rekla da, koliko vidi, u BiH je jedino Bakir Izetbegović dokazano i u kontinuitetu retrogradan.

“Ono što on smatra nije relevantno za sve u BiH i to je jasno i njemu i svima drugima, ali može da priča, kao što i mi to možemo. Da je BiH živjela svoj istinski dejtonski život vjerujem da bismo danas bili uspješnije društvo i da bismo sami bili u stanju da dogovorom neke stvari popravljamo i činimo efikasnijim. Ovako smo u eksperimentu, kao u nekom programu u koji su uneseni pogrešni parametri, pa i rezultat stalno mora biti pogrešan.

Bilo bi dobro da ono čime raspolažemo na svim nivoima vlasti stavimo u funkciju opšteg razvoja i da to radimo kroz koordinaciju, jer ovako se, ganjajući neke velike, a nerealne političke ambicije i njegujući osporavanje, umjesto saradnju, samo gubi vrijeme i stoji u mjestu. Lično smatram da je propuštena velika dejtonska šansa da gradimo državu kao uspješno decentralizovano društvo zasnovano na dobroj koordinaciji, upravo zbog upornog nastojanja da se ona unitarizuje”, pojasnila je Cvijanovićeva.

Komentarišući odluku CIK-a BiH u vezi sa izbornim rezultatima u Doboju i Srebrenici, Cvijanovićeva je u intervjuu Srni rekla da je izbor ovakvog CIK-a dio dogovora partija SDA, SDS i PDP i pojedinih stranih krugova da bi izvršili politički uticaj na izborni proces.

“Uopšte ne govorim o tome da je trebalo zadržati neke stare članove, već o tome da su novi trebalo da budu izabrani u skladu sa propisanim procedurama, što nije bio slučaj, da nisu smjeli imati stranačke veze, a imaju ih, da su trebali djelovati u zakonskim rokovima, a nisu, i da nisu smjeli donositi političke odluke o ponavljanju izbora, a jesu. Svejedno mi je ko tamo sjedi u CIK-u dokle god se ponašaju apolitično i profesionalno. Sve ovo što sam pobrojala urušilo je kredibilitet i CIK-a i izbornog procesa”, ukazala je predsjednik Republike Srpske.

Govoreći o inicijativi za smjenu Savjeta ministara i zahtjevima za ostavkama pojedinih ministara, Cvijanovićeva je navela da je jasno čemu je služila tema o smjeni i po izjavama inicijatora da ne očekuju da će uspjeti.

“Znači, cilj je bila neka nova kriza, makar trajala par dana. Dokle god u Savjetu ministar imate pojedinca ili pojedince koji su ekstremisti spremni da iznose mržnju protiv drugih, to ne može uspjeti. Pogotovo ako su u svojoj političkoj karijeri bili upetljani u razne rabote i sponzorisali radikalizam, a ima ih. S druge strane, ako Savjet ministara nije spreman da sarađuje sa entitetskim vladama, što je bio slučaj sa prethodnim sazivom u kojem su sjedili isti ti što sad kritikuju ovaj saziv, ni to ne može uspjeti, što smo takođe vidjeli u prethodnom mandatu”, ocijenila je Cvijanovićeva.

Odnos prema 14 prioriteta EU je pogrešno postavljen

Na pitanje kakav je, prema njenom mišljenju, evropski put BiH i da li očekuje da će BiH uskoro dobiti kandidatski status, predsjednik Republike Srpske je rekla da ne očekuje brzo kandidatski status jer je odnos prema 14 prioriteta pogrešno postavljen, ali i sami prioriteti su preambiciozni u odnosu na fazu u kojoj se BiH nalazi ili status koji očekuje.

“Neki od tih zahtjeva podrazumijevaju ozbiljnu izmjenu ustava i ne vjerujem da se oko toga može postići saglasnost, ali bi se moglo ući u proces u kojem bi se dogovorilo rješenje koje bi odrazilo i suštinu našeg ustavnog koncepta, a bilo istovremeno i u funkciji ostvarenja evropske obaveze. Međutim, nema se u okviru BiH s kim o tome pričati, a djeluje mi ni u EU”, pojasnila je Cvijanovićeva.

Ona je ocijenila da BiH treba saradnja sa svima i da pravljenjem ambijenta u kojem se na unutrašnjem planu svrstavamo na stranu jednih ili drugih velikih svjetskih sila samo pogoršava ambijent u BiH, jer BiH nije nikakav faktor, a ugled joj je ravan nuli, čak i u neposrednom okruženju.

Na pitanje šta očekuje od novog predsjednika SAD kada je riječ o BiH i zemljama Zapadnog Balkana, s obzirom i na činjenicu da političko Sarajevo ulaže velike nade u Bajdenu da će im pomoći u realizaciji njihovih želja – ukidanja Srpske i centralizaciju BiH, Cvijanovićeva je navela da je jasno da veza između ove strukture vlasti u SAD sa Balkanom postoji iz ranijeg perioda, ali ne vjeruje da je u vrhu nekih spoljnopolitičkih prioriteta.

“Amerika je svakom važan partner, što je nesporno. Mislim da je danas američko društvo toliko politički podijeljeno da će svakako unutrašnji odnosi biti prioritet, ali i u svijetu ima daleko većih pitanja kojima će se baviti na spoljnom planu. Doduše, ima zapadnih analitičara koji govore da će Amerika ući u neki novi rat da bi se skinuo fokus sa ovih unutrašnjih problema, ali o tom po tom.

Što se tiče BiH, svoditi probleme na imena pojedinaca, jeste nešto već viđeno, ali i dokazano promašeno. Mislim da se BiH treba sama zapitati ko je i šta je, a ne da čeka da neko sa strane nametne neko rješenje. Možemo krenuti od vakcina, to je najnoviji primjer. Pogledajte Srbiju, u evropskom je vrhu, bolja i od mnogih članica EU po nabavljenim vakciama i tempu vakcinisanja. To je ozbiljna država, a gdje je BiH i kome se to ona može obratiti za bilo šta?Nikome”, istakla je Cvijanovićeva.

Kada je riječ o migrantskoj krizi, predsjednik Srpske je istakla da je neprincipjelno da članice EU traže od BiH tretman za ilegalne migrante koji oni ne žele da im pruže, zahtijevajući da se razmještau u Republici Srpskoj, a oni ih ne žele na svojoj teritoriji.

“Ovi ilegalni migranti su mladi ljudi, muškarci u punoj snazi i to izaziva veliko nepovjerenje, pogotovo što najčešće nemaju validne dokumente. Problem neće nestati, to je jasno, kao što je jasno da se mora definisati novi pristup i kad je u pitanju njihovo vraćanje, ali i prijem u zemlje EU u koje su se oni zaputili. Te zemlje svakako imaju daleko više resursa i kapaciteta za njihovo zbrinjavanje, a posebno mehanizme za njihovu bezbjednosnu provjeru i procjenu rizika”, zaključila je predsjednik Srpske Željka Cvijanović u intervjuu Srni.

(Srna, E.M)