ČVORO: Novi most Banjalučane „vraća“ Vrbasu

Budući most u Banjoj Luci, po izabranom idejnom rješenju, naše sugrađane vratiće obalama Vrbasa, uz nastojanje da ova poveznica, osim kolskog, snažno razvije pješački i biciklistički saobraćaj u ovom dijelu grada, izjavio je Saša B. Čvoro, vođa autorskog tima pobjedničkog idejnog rješenja.

Uoči večerašnje izložbe radova, pristiglih na međunarodni konkurs za idejno rješenje mosta u Docu, Čvoro, u razgovoru za gradski sajt, ističe da će ova poveznica u budućnosti biti jedan od prepoznatljivih vizuelnih simbola našeg grada.

Zadovoljni smo zbog mogućnosti da učestvujemo na jednom ovako velikom i značajnom konkursu, a zadovoljstvo je tim veće kada pobijede vaše rješenje i vaše ideje. Odavno nije bilo ovako velikog raspisa, odnosno u jednom momentu su se pojavili konkursi za most i centralnu gradsku zonu, a u najavi je i konkurs za idejno rješenje koncertne dvorane. Bez želje za politizacijom, ističem da su sadašnja gradska administracija te gradski i pejzažni arhitekta, uključujući zaposlene u Gradskoj upravi koji su iznijeli teret ovog konkursa, zaslužili svaku pohvalu, jer je veoma hrabro i značajno za grad to što je Banja Luka ušla u raspis velikih konkursa, koji imaju međunarodni karakter i što su ta rješenja kvalitetno publikovana u javnosti. Rijedak je slučaj kod nas da se ovolika medijska pažnja posvećuje jednom arhitektonskom konkursu. Mi smo veliku pažnju imali od same najave, preko procedure konkursa pa do odabira rješenja. To je veoma važno za našu struku, da naglasimno značaj koji ona ima u životu jednog društva  – kaže Čvoro.

Okosnica projekta je odvajanje pješačkog i motornog saobraćaja, ali je ipak ovim konceptom postignuto jedinstveno rješenje novog mosta u Banjoj Luci. Čime ste se vodili kada ste rješavali pitanja konstrukcije, funkcionalnosti i estetike mosta?

Velika je važnost kolske saobraćajnice koja povezuje dvije strane grada. U široj vizuri, taj most povezuje Bulevar cara Dušana sa Istočnim tranzitom. Kolska saobraćajnica, sa ovako projektovanim profilom, jednostavno nije dozvoljavala da se istovremeno razvije intenzivan pješački i biciklistički saobraćaj. U tom smislu, naše opredjeljenje je da se, ne samo u horizontalnom smislu, već i visinski, razvije pješački i biciklistički saobraćaj. Ideja je da se centar grada odnosno Trg krajine, preko Tržnice i Kastela povežu sa Venecija i Gradskim mostom. U tom smislu je razdavajanje kolskog i pješačkog i biciklističkog saobraćaja bilo sasvim logično.

Istovremeno, produžena je i pješačka komunikacija u odnosu na kolski most, a čitava konstrukcija je podignuta iznad vode i može predstavljati vidikovac sa novim pogledom na dijelove grada?

-Sam raspon kolskog mosta ne traži velike građevinske poduhvate kao što su vertikale, lukovi i slično. Način da se pješačka komunikacija produži u odnosu na kolski most, uslovila je da se tu pojavi luk, da se čitava konstrukcija digne iznad kolskog saobraćaja. I ne samo to, već da se značajno izdigne iznad vode i da, zapravo, predstavlja vidikovac koji će donijeti novi pogled i novu vizuru na sam Kastel, Venecija i Gradski most, ali i na buduće obrise centra grada. To je bilo naše opredjeljenje u izradi ovog rješenja, sa željom da u budućnosti napravimo prepoznatljivu vizuelnu tačku Banje Luke.

Imate mnogo iskustva u ovim poslovima, možete li reći kako su drugi gradovi u regionu i svijetu riješili ovakve ili slične situacije?

-Ako pogledamo primjere Beograda, Novog Sada i Podgorice, možemo vidjeti da svi veći potezi u gradu jesu, zapravo, prepoznatljivi elementi. Ako uzmemo vizuru Banje Luke, složićemo se da bi ovaj most, kada bude izgrađen, trebalo da bude ključna žižna tačka grada. Kada posmatramo grad sa oboda, mi prepoznajemo zgradu vlade, zgradu RTRS-a i Trg krajine. Kastel je tu takođe. Međutim, Vrbas smo potpuno izgubili u matrici grada. Nekako smo ga zatvorili, a ovakvim rješenjem mosta, čini mi se, pokušavamo da naglasimo Vrbas u vizuri grada i da ga otvorimo svim građanima, da Banjalučanima vratimo obale Vrbasa – ističe Čvoro.

Na ovu vašu konstatciju, prirodno se nadovezuje priča o uređenju obala Vrbasa u blizini budućeg mosta. To je, takođe, bio jedan od elemenata konkursa. Kako će to biti riješeno?

-Vrlo je važno, a što je i Grad prepoznao obuhvatom koji je dao, da obalu Vrbasa treba potpuno osloboditi, spustiti pješake na obale rijeke, očistiti Crkvenu, povezati cijelu obalu od Kastela do Venecija mosta, a u budućnosti u potpunosti otvoriti i lijevu obalu Vrbasa, kao što je sada slučaj samo sa desnom obalom. Mi smo u rješenju obala Vrbasa ponudili povezivanje zidina Kastela sa obalom Vrbasa preko ozelenjenih rampi, spuštanja ka vodi do ugostiteljskih sadržaja – kafića, restorana, ali i dajak kluba, muzeja, kako bismo dajak doveli u sam centar grada. U tom smislu smo pokušali da odgovorimo na tehnički način, da se taj prostor, sa sadržajima, digne iznad stogodišnjih voda, da se omogući da bude aktivan cijele godine.

Imate veliku praksu učestvovanja na konkursima kako na domaćem terenu tako i u inostranstvu. Koliko je ovaj konkurs za vaš tim bio izazovan i da li ste ovim rješenjem pokazali na koji način percipirte arhitekturu?

-Za nas je ovaj konkurs bio veliki izazov, bez obzira na naše prilično iskustvo koje imamo u ovom poslu, jer su iza nas brojne nagrade i na domaćem i na stranom terenu, kao što su nagrade za idejno rješenje glavne ulice u Prijedoru, koja je nagrađena na Salonu urbanizma u Nišu, zatim Cemeksova nagrada na svjetskom nivou za tu ulicu, potom rješenje za centar Sremske Kamenice, a konkursi rađeni za Trebinje, Beograd, Gradišku, Studentski dom br. 4 i „Kuća 4“ u Banjoj Luci koja je dobila nagradu na beogradskom salonu arhitekture kao prvi takav objekat iz RS.

Autori

Uz profesora Čvoru, autorski tim pobjedničkog rješenja čine: Radovan Beleslin, Neda Medić, Maja Medić, Nebojša Jeremić, Đorđe Šebić i Zoran Uljarević.

U konačan izgled mosta i prostora oko mosta, biće uključeno i rješenje koje je dobilo drugu nagradu na konkursu, rad autorskog tima iz preduzeća „Ruting“ koji su činili: Nikola Dmitrović, Jelena Savić, Radana Jungić, Aleksandra petrović, Milijan Pantić, Borjana Malčić Savić, Vladimir Ilić i Slobodan popadić.

U opštinu Teslić Vlada uložila više od 50 miliona KM

Vlada Republike Srpske je od 2006. godine u opštinu Teslić uložila više od 50 miliona KM, po različitim osnovama iz Razvojnog programa i Budžeta Republike, a posredstvom kreditnih linija Investiciono-razvojne banke u ovu opštinu je plasirano još oko 40 miliona KM.

Skuplji radovi podigli cijene stanova u Srpskoj

Cijene svih građevinskih radova u stanogradnji u Republici Srpskoj skočile su u trećem kvartalu ove godine za 0,1 odsto, što je automatski dovelo i do poskupljenja nekretnina na domaćem tržištu.

Stefan Sejmanović sproveden u Okružno javno tužilaštvo

Policijski službenik Policijske uprave Banjaluka Stefan Sejmanović, koji se sumnjiči za zloupotrebu službenog položaja i nedozvoljenu proizvodnju i trgovinu narkoticima, sproveden je danas u Okružno javno tužilaštvo Banjaluka, rečeno je Srni u ovom tužilaštvu.

RADMANOVIĆ: Prijedlog SDS-a i PDP-a ide na štetu Republike Srpske

Potpredsjendik SNSD-a i član Kolegijuma Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Nebojša Radmanović izjavio je da je potez SNSD-a o imenovanju članova komisija u ovom Parlementu uslijedio kao reakcija na prijedlog poslanika iz PDP-a i SDS-a za izmjenu poslovnika o radu Parlamentarne skupštine BiH. Radmanović je rekao da prijedlog SDS-a i PDP-a ide na štetu Republike

Izvještaj protiv osumnjičenih za proizvodnju i promet droge

Gradiška Policijska uprava dostavila je Okružnom javnom tužilaštvu Banjaluka izvještaj protiv Miladina Vidačkovića /45/, Slađane Vidačković /45/, Rasima Hajdera /21/ i Pamele Dukić /20/, svi iz Gradiške, zbog sumnje da su počinili krivično djelo neovlaštena proizvodnja i promet droge, rečeno je Srni u ovom tužilaštvu. Iz tužilaštva navode da se Miladin Vidačković sumnjiči i za

Sudar kamiona i automobila u Banjaluci

U saobraćajnoj nezgodi koja se danas dogodila u Trnu kod Banjaluke, a u kojoj su učestvovali kamion i atumobil marke hjundai, nije bilo povrijeđenih lica.