DA LI ĆE BITI RATA: Rusija i Ukrajina koncentrišu veliki broj vojnika uz Donbas

Rusija gomila snage uz granicu s Ukrajinom, zemljom kojoj je 2014. anektirala poluotok Krim i čiju istočnu pokrajinu Donbas od iste godine drže ruski separatisti. Je li to samo zveckanje oružjem ili posljednja priprema za otvoreni međunacionalni rat na europskom tlu?

To je pitanje kojim analitičari i političari ovih dana razbijaju glavu, s dobrim razlogom.

Različiti izvori javljaju o ruskom premještanju snaga prema ukrajinskoj granici i na Krim. Među ostalim, obavještajna tvrtka Jane's Information Group izvijestila je prošlog tjedna o slanju mobilnih platformi za lansiranje projektila kratkog dometa Iskander iz vojne baze u Voronež blizu granice s Ukrajinom.

Ukrajinske obavještajne službe također su za BBC potvrdile da je Rusija prebacila čak 16 taktičkih bataljuna, odnosno oko 14 tisuća vojnika, bliže granici. Rusija sada ima ukupno oko 40 tisuća vojnika na granici s Ukrajinom i još 40 tisuća na Krimu.

At @JanesINTEL alongside a lot of other Russian units moving to the Ukrainian border we've identified the deployment of Iskander, likely from the Central Military District's 119th Missile Brigade to Voronezh.https://t.co/aVWEvMvIw6

— tom (@tom_bullock_) April 8, 2021

Analitičari: Invazija je moguća, ali vjerojatno bi bila “hibridna”

Ruski ministar obrane Sergej Šojgu optužio je pak u utorak NATO zbog prijetećih akcija i rekao da je Rusija odgovorila na te navodne prijetnje slanjem dviju armija i triju formacija zračnodesantnih snaga na zapadnu granicu kako bi tamo izvele vježbe.

Ovo bi zaista lako mogla biti snaga za rusku invaziju na Ukrajinu, ali vojni i geopolitički analitičari smatraju da invazija širokih razmjera nije vjerojatna, piše BBC. Umjesto toga, Rusija bi mogla ponoviti svoj prokušani scenarij “hibridne invazije” slanjem specijalnih snaga bez vojnih obilježja kao što je napravila prilikom okupacije Krima 2014. Tada su, zbog skrivanja svog identiteta, dobili naziv “mali zeleni ljudi”, a ruski predsjednik Vladimir Putin prvo je poricao da se radi o ruskim snagama, da bi godinu dana kasnije ipak priznao da je upravo to bio slučaj

Nekoliko je faktora pridonijelo ovom dramatičnom zaoštravanju, smatraju analitičari rusko-ukrajinskog sukoba Pavel Felgengauer i James Sherr. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u veljači je nametnuo sankcije Viktoru Medvedčuku, moćnom ukrajinskom oligarhu i Putinovom prijatelju. Ukrajina je zabranila i emitiranje trima proruskim televizijama.

Osim toga, faktor bi mogla biti i smjena vlasti u SAD-u, gdje je Donalda Trumpa, prilično naklonjenog Putinu, zamijenio Joe Biden koji je mnogo oštriji prema Moskvi i Putinu. Putin bi stoga mogao testirati odlučnost Bidena i NATO-a u obrani Ukrajine, koja nije članica NATO-a, ali uživa potporu Zapada.

Putin je suočen i sa snažnim kritikama zbog zatvaranja i prethodnog trovanja oporbenog čelnika Alekseja Navalnog, a ovime bi skrenuo pozornost s te teme i možda ponovo mobilizirao rusku javnost iza sebe, kao što to obično biva u ratovima.

Zelenski posjetio bojišnicu

Zelenski je prošli tjedan posjetio bojišnicu u Donbasu gdje je obišao ukrajinske vojnike, potaknut “pogoršanjem situacije” u zamrznutom sukobu koji se dalje periodički obnavlja.

“Čast mi je biti ovdje”, izjavio je prije nego što je vojnicima uručio ordenje i pohvalio “junaštvo onih koji štite ukrajinske granice”.

Podsjetimo, u jednom takvom granatiranju ukrajinskih položaja krajem prošlog mjeseca poginula su četiri ukrajinska vojnika, što je najgori dan s obzirom na broj žrtava od 2019. na tom području.

(SB)