Magazin 27.04.2021.

Dalibor Tešić za Banjaluka.net: Kulturni događaji i prave vrijednosti kod nas se jako malo cijene

ČITANJE: 7 minuta

Dalibor Tešić iz Šipova poznato je TV lice ljubiteljima kvizova znanja. Učestvovao je na brojnim kviz takmičenjima u regionu, svjetskim prvenstvima, pub kvizovima, državnim prvenstvima Srbije, TV kvizovima, Nevesinjskoj Olimpijadi, Danima Šipova…

Pored učešća u brojnim takmičenjima Dalibor je svoju strast krajem prošle godine publici predstavio i u vidu knjige “Kviz oko svijeta”.

O ovoj enciklopediji znanja i svom dosadašnjem iskustvu Dalibor je govorio u intervjuu za portal Banjaluka.net.

Takmičenje u znanju posljednjih godina sve je popularnije. Vi ste uspješan učesnik mnogih TV-kvizova u regionu, pa čak i svjetskih takmičenja u znanju. Kada se javio interes za kvizove?

TEŠIĆ: Raduje me činjenica što su takmičenja u znanju iz godine u godinu sve popularnija i masovnija, iako naša država pored mnogo pametnih i obrazovanih ljubitelja znanja, još uvijek nema niti kviz savez, niti TV kviz. U Srbiji, a naročito Hrvatskoj, mnogo je bolja situacija, a pored TV kvizova, igraju se državna, svjetska, evropska i razna druga kviz takmičenja, te kvizaške Olimpijade. Moj interes za kvizom seže još iz rane mladosti i interesovanja za ukrštenim riječima, čitanjem raznih časopisa, knjiga, stripova, te gledanja kultne „Kviskoteke“, koja me je još u tom periodu prosto inspirisala da i ja kao tinejdžer nešto naučim, ali i napišem.

Kakva su Vaša dosadašnja iskustva, koja takmičenja u znanju biste izvojili?

TEŠIĆ: Kao takmičar sam učestvovao na brojnim kviz takmičenjima u regionu, svjetskim prvenstvima, pub kvizovima, državnim prvenstvima Srbije, TV kvizovima, Nevesinjskoj Olimpijadi, Danima Šipova… Sa svakog takmičenja nosim pozitivne utiske, zanimljiva poznanstva i ispunjeno vrijeme. Kada bih izdvojio jedan događaj, onda je to možda nakon deset sati vožnje do Beograda i neprospavane noći, trijumf  nad lovcem na kvizu „Potera“, koji smatram najkvalitenijim kvizom znanja u Srbiji, iz razloga što faktori brzine i sreće manje dolaze do izražaja nego u ostalim TV kvizovima, a pohvalio bih i organizaciju kviza. Meni lično za učešće na TV kvizovima ogroman problem predstavlja velika udaljenost od Beograda, jer obično putujem cijelu noć kako bih ujutro izašao pred kamere, te je u takvim situacijama mnogo loša koncentracija, naročito u logičkim igrama.

Autor ste knjige „Kvizom oko svijeta“ koja obiluje mnoštvom informacija iz opšte kulture. Koliko je trajao rad na knjizi i otkud ideja?

TEŠIĆ: Pored učešća na pomenutim takmičenjima u kvizingu i TV kvizovima, uspješno sam se oprobao i kao autor pitanja za brojna kviz takmičenja, a više godina sam uređivao i Supertest znanja za jedan popularni časopis beogradske „Politike“, na čijoj je duplerici u svakom izdanju izlazilo mojih 50 kviz pitanja. Kroz sav taj rad javila se ideja da objavim knjigu, sa mojim jedinstvenim stilom pisanja pitanja, koja obiluju mnoštvom informacija, a da ta pitanja budu zanimljiva i edukativna. Npr.

  • Drugi po veličini grad u Egiptu nosi njegovo ime, drugi po veličini grad u Grčkoj po njegovoj sestri, dok se drugi po veličini grad u Bugarskoj zvao po njegovom ocu. Ko je bio taj vladar, po čijem se konju zvao pakistanski grad Dželam?
  • Čuvar stoke u SAD je kauboj, u Argentini i Urugvaju gaučo, u Čileu huaso, na Havajima paniolo, a u Meksiku to može da bude i vakero i čaro. Kako se, po tipu visokotravnatih savana u slivu Orinoka, naziva njihov „kolega” iz Kolumbije i Venecuele?
  • Dok je bez prestanka kišilo nad Brestom, Žak Prever je volio jednu Barbaru, a kako se zvala djevojka koju je volio Pero Zubac, i onda kada su nad Mostarom padale hladne kiše?

Prikupljajući što više informacija za pitanja koja se dotjeruju kao što draguljar brusi svoj dijamant, na knjizi sam radio nekih pet godina.

Šta sve možemo pronaći u knjizi, kome je namijenjena?

TEŠIĆ: Enciklopedija na 352 strane u koloru sadrži 2550 kviz pitanja iz raznih oblasti opšte kulture (geografija, istorija, književnost, sport, muzika, film, strip, slikarstvo, mitologija, svjetske religije, prirodne nauke, pozorište, flora, fauna, astronomija, gastronomija, narodi, svjetski brendovi, životni stil, moda…), a radjena je na kvalitetnom masnom papiru sa tvrdim povezom. Pitanjima su kroz ove oblasti obuhvaćene sve nezavisne svjetske države, a knjiga je namijenjena svim ljubiteljima znanja, koji će se listajući stranice ove knjige, susresti sa preko 5000 zanimljivih informacija i činjenica, čime će prag svog znanja sigurno podići na još veći nivo. Recenzenti knjige su lovac sa hrvatske verzije kviza „Potjera“ i lingvista Krešimir Sučević Međeral, te prvak Srbije u kvizingu i jedan od autora pitanja za popularni TV kviz „Slagalica“ Ivan Andonov.

Kakve su reakcije na knjigu, koliko je interesovanje? Prvi primjerak je otišao u ruke najboljem svjetskom teniseru, Novaku Đokoviću.

TEŠIĆ: Reakcije su zaista pozitivne, a nakon što je primjerak broj jedan otišao u  ruke svjetskog broja jedan Novaka Đokovića, knjiga je stigla u svih šest država regiona i nekih 150 gradova, što govori koliko je interesovanje za ovu edukativnu publikaciju.

Organizovali ste prvo takmičenje u kvizingu po pravilu Svjetske kviz asocijacije u BiH. Koliko su kod nas ljudi zainteresovani za kvizove? TV-kvizovi na bh.televizijama nažalost nisu zastupljeni, kako to promijeniti, kako mlade vratiti kulturi, znanju i pravim vrijednostima danas?

TEŠIĆ: Riječ „kviz“ je nažalost decenijama nepoznata na našim javnim servisima, iako iz godine u godinu i kod nas vlada sve veće intersovanje za kvizovima, tako da u mnogim manjim gradovima poput Viteza, Novog Travnika, Jajca, Visokog i mnogih drugih, na pub kvizovima učestvuje po 20 – 30 ekipa koje broje po tri do četiri takmičara, a tu su naravno Mostar, gradovi iz Zapadne Hercegovine, Banja Luka, Brčko… Raduje me što na takvim okupljnjima ima i dosta mladih ljudi, čiji bi doprinos u širenju kulture i pravih vrijednosti sigurno bio dosta veći kada bi imali i podršku lokalnih zajednica, države, televizije i pisanih medija, ali nažalost ona uglavnom izostaje, jer se  kulturni događaji i prave vrijednosti kod nas jako malo cijene. Prvo takmičenje u kvizingu po pravilu Svjetske kviz asocijacije u BiH i pored svih ovih prepreka, sam uz podršku organizatora manifestacije „Vikend na Plivi“, uspio organizovati 2016. godine u mjestu Pljeva kod Šipova.

Kakvi su Vam planovi za naredni period, možemo li očekivati neki novi projekat?

TEŠIĆ: Pored pisanja nove knjige „Kvizom oko svijeta 2“, nedavno sam sa prijateljem Dominikom Udženijom iz Čapljine osmislio koncept TV kviza, koji smo poslali nekim medijskim kućama u BiH na razmatranje, te očekujemo njihove odgovore i da li postoje mediji u našoj državi koji će u moru primitivnog programa, podržati jedan kulturni projekat edukativnog karaktera sa pravim ljudskim vrijednostima, za koji garantujemo da bi bio jedna od najgledanijih televizijskih emisija u našoj državi. Takođe sam ovih dana ponovo pokrenuo inicijativu za održavanje jednog sigurno istorijskog događaja, a radi se o prvom regionalnom takmičenju u kvizu, koji bi okupio najeminentnije kvizaše u regionu. Inicijativu za ovaj projekat sam pokrenuo prije četiri godine i ideja je bila da domaćini ovog događaja budu Jajce i Šipovo, koji bi na ovaj način predstavili i svoj turistički potencijal, ali zbog nezainteresovanosti u Opštini Šipovo, projekat je propao, te sam nedavno u razgovoru sa nekim ljudima u Jajcu ponovo oživio tu ideju, pa bi ovaj prelijepi grad na Plivi možda mogao i postati domaćin ovog istorijskog događaja. Pored takmičenja, učesnici bi kroz dvodnevno druženje obišli najatraktivnije turističke destinacije Jajca i okolnih mjesta, noseći nadam se, najljepše utiske.

(Aldijana Mirković)