Vijesti 03.06.2017.

Dan mladosti obilježili nekadašnji omladinci iz Banjaluke i okoline

ČITANJE: 3 minute

U prvom planu bili su drugarstvo i zajedništvo, a nacionalna pripadnost nije značila ništa. Dijelilo se ono čim se raspolagalo i vodilo se računa o tome da jedni drugima pomognu, bilo na poslu, bilo u školi, u sportu i drugim aktivnostima.

Poručili su to iz Banjaluke, sa neformalnog druženja, nekadašnji omladinci iz ovog i okolnih gradova, a sada ljudi koji su se ostvarili u brojnim sferama života. Na druženju organizovanom 25. maja, dana koji se nekada širom tadašnje Jugoslavije slavio kao Dan mladosti i rođendan Josipa Broza Tita, prisjetili su se nekadašnjih vremena, koja su, kako su poručili, bila po mnogome bolja od današnjih.

Tadašnja Jugoslavija, kako se moglo čuti, izuzetno je napredovala. Otvarala su se radna mjesta, s tim što ni tada nije bilo lako doći do posla, ali uz jaku želju i malo strpljenja ljudi su se mogli zaposliti. U tom periodu, kako je ocijenjeno, rijetko koja porodica u Banjaluci nije imala dva zaposlena. Malo ko nije išao na more, da li kroz sindikalnu ili neku drugu organizaciji. Uz sve to, mnogo se radilo i za opšte dobro.

“Uvjeren sam da smo svi mi ovdje istomišljenici, pa ponekad bih rekao i sretnici, što smo imali prilike da budemo angažirani za dobrobit ovog grada. Nije mali broj akcija koje smo mi tad sproveli na Šehitlucima, u parkovima, zatim na čišćenju obala Vrbasa. Bile su to vrlo organizirane i vrlo kvalitetne akcije”, prisjetio se Dževad Osmančević, koji je obavljao niz bitnih funkcija, uključujući i funkciju predsjedavajućeg Vijeća naroda RS.

Ističe da je on jedan od onih Banjalučana koji su, kako kaže, imali tu sreću da relativno mladi budu uključeni u organizaciju Saveza socijalističke omladine.

“Danas, kad koleginice i kolege iz tog perioda vidim, prisjetim se izuzetno interesantnog, lijepog života i druženja i rekao bih vrlo odgovornog ponašanja mladih ljudi”, naglasio je Osmančević.

Rad u Savezu socijalističke omladine okarakterisao je kao nešto što je bilo daleko više od običnog angažmana.

“Jako puno je drugarstva i zajedništva bilo. Tu nacionalna pripadnost nije značila ništa. Dijelili smo ono što smo imali, a imali smo veliko drugarstvo, spremnost da se pomogne, i na kraju krajeva bilo je tu brige za prijatalje, kolege”, naglasio je Osmančević.

Vodilo se, kako je rekao, računa o tome koliko su jedini drugima mogli da pomognu u školovanju, na poslu i ostalim aktivnostima.

“Ja ne bih rekao da je to žal za tim periodom, ali bih rekao da mi je žao što danas živimo u periodu koji pokazuje mnogo neravnopravnosti, daleko manje sloboda, izuzetno mnogo pitanja koja u tom periodu nisu uopšte toliko bitna”, zaključio je Osmančević.

Drago Kasipović, nekadašnji sekretar banjalučke omladine, i to od 1986. do 1988. godine, rekao je da je to i današnje vrijeme teško upoređivati, jer se tada drugačije razmišljalo.

“Djeca su tada drugačije vaspitavana  da se družimo. Radilo se više za opšte dobro”, naveo je Kasipović.

Motiv druženja organizovanog u Banjaluci jeste da se prisjete tih vremena.

“Fino je vidjeti ljude s kojim smo nekad radili, družili se. Tad smo imali priliku da preko omladinskih organizacija ostvarimo svoje ideje”, prisjetio se Kasipović.

Pored uređenja Banjaluke, kako je naveo, brojni mladi Banjalučani su svake godine išli na razne akcije širom tadašnje Jugoslavije, te su ostvarivali zapažene rezultate. Druženju je prisustvovao i Drago Talijan, koji ističe da je vrijeme kojeg su se prisjetili obećavalo ravnopravnost i da je većina imala jednake šanse.

“Tu su nam na ovom druženju kolege iz Banjaluke, Čelinca, Kotor Varoša i drugih gradova. Na sve što smo radili u to vrijeme jako smo ponosni”, rekao je Talijan.

 

(Nezavisne)