“Dan oslobođenja”: Tramp 2. aprila predstavlja veliki paket carina, ekonomisti se plaše recesije
Zvaničnici Bijele kuće izradili su prijedlog za uvođenje carina od oko 20 odsto na većinu uvoza u Sjedinjene Američke Države, izjavile su tri osobe upoznate s tim pitanjem za Washington Post. Ako se plan provede, vjerovatno će izazvati potrese na berzi i u globalnoj ekonomiji, navodi Washington Post.
Pretpostavlja se da bi trajne carine, ako stupe na snagu ovog tromjesečja i izazovu snažnu odmazdu trgovinskih partnera SAD, gotovo odmah gurnule ekonomiju u recesiju koja bi trajala više od godinu dana, povećavajući stopu nezaposlenosti iznad 7 odsto, prema Marku Zandiju, glavnom ekonomisti Moody’sa, koji je rezultate opisao kao najgori mogući scenario.
Savjetnici Bijele kuće upozorili su da je na stolu nekoliko opcija i da konačna odluka još nije donesena.
Recipročne ili univerzalne carine
Juče naveče Tramp je više puta sugerisao da će carine biti “recipročne” – u direktno proporciji s onima koje strane zemlje nameću američkom izvozu – te je naznačio da mnoge zemlje neće biti uključene u carinske namete. To bi vjerovatno predstavljalo manje drastičnu mjeru od univerzalne carine.
O recipročnim carinama pričao je i u februaru.
Kako piše Washington Post, Trampova administracija sedmicama intenzivno planira sutrašnju objavu novih carina, koje je on nazvao “Danom oslobođenja”.
Funkcioneri Bijele kuće ismijali su upozorenja ekonomista, tvrdeći da su slične pesimistične prognoze bile pogrešne kad je Tramp nametnuo skromnije carine tokom svog prvog mandata. Zvaničnici administracije insistiraju da su carine potrebne kako bi se uravnotežio globalni trgovinski sistem koji decenijama diskriminiše SAD, pretvarajući industrijske zajednice širom zemlje u prazne ljuske.
“Predsjednik će najaviti plan carina koji će ukinuti nepravedne trgovinske prakse koje već decenijama pljačkaju ovu zemlju. On to čini u najboljem interesu američkog radnika”, izjavila je juče novinarima portparol Bijele kuće Karoline Leavitt.
Povećanje uvoznih nameta na proizvode iz gotovo čitavog svijeta
Jedna opcija uključivala bi povećanje uvoznih nameta na proizvode iz gotovo svake zemlje, odbacujući ciljanije pristupe koje su posljednjih dana javno predstavili Trampovi viši savjetnici. Kao pravnu osnovu navodi Zakon o međunarodnim ekonomskim ovlašćenjima vanrednog stanja iz 1977. godine, koji predsjedniku daje široke nadležnosti za regulisanje međunarodnih transakcija, rekli su izvori za Washington Post.
Jedna osoba upoznata s razmišljanjem administracije dodatno je navela da Bijela kuća vjeruje kako bi to, u kombinaciji s dodatnim carinama na sektore poput automobilske i farmaceutske industrije, moglo prikupiti više od 6 biliona dolara (5.55 biliona evra) novih saveznih prihoda.
Funkcioneri administracije takođe raspravljaju o korištenju tih prihoda za finansiranje poreskih povrata ili isplata dividendi većini Amerikanaca, ali planiranje takve mjere je vrlo preliminarno, rekli su izvori.
Trump says reciprocal tariffs will outmatch those imposed on the U.S.
“They've ripped us off like no country has ever been ripped off.”
He's currently attacking all countries saying Tarrifs will be a blanket approach.
April the 2nd is only the start.
Bye bye U.S economy. pic.twitter.com/UnqeiKxv25— sean (@Gykiwi03) March 31, 2025
Bijela kuća još uvijek razmatra uredbu koja bi primijenila različite stope carina na pojedine zemlje, rekli su izvori. Tramp se juče osvrnuo na recipročne carine. “Šta god oni naplaćuju nama, mi ćemo naplaćivati njima.”
Portparol Bijele kuće odbila je komentarisati ovu priču. Ljudi upoznati s tim pitanjem naglasili su da Tramp uvijek može promijeniti mišljenje, ali predsjednik se posljednjih dana zalagao za univerzalnu carinu i smatra je jednostavnijom od mjere specifične za pojedine zemlje. “Počeli bismo sa svim zemljama”, rekao je Tramp novinarima na Air Force Oneu.
Mjera carina koja bi se primjenjivala na svaku zemlju
Tramp je sugerisao u nedjelju da razmatra mjeru carina koja bi se primjenjivala na svaku zemlju iako je prošle sedmice rekao da će biti “popustljiv”.
Wilbur Ross, koji je služio kao ministar trgovine tokom Trampovog prvog mandata, rekao je kako Bijela kuća razmatra postavljanje jedinstvene stope na uvoz između 15 i 25 odsto. Naveo je kako zvaničnici administracije raspravljaju o složenom pitanju prilagođavanja postojećih tarifa kako bi odgovarale novim ciljevima.
“Konačna odluka pripada Trampu”
Dok je ministar finansija Scott Bessent predložio različite carinske stope za svaku zemlju, zvaničnici administracije su oprezni jer bi to moglo potaći zaobilaženje carina slanjem robe prvo u zemlje s nižim uvoznim davanjima.
Ross je priznao nesuglasice među Trampovim najvišim suradnicima. “Postoje neki ljudi u Bijeloj kući koji su nesumnjivo ekstremniji po pitanju carina od Bessenta ili ministra trgovine Howarda Lutnicka.”
Ipak, rekao je da neće biti neslaganja nakon što Tramp donese odluku, za razliku od prigovora članova kabineta koji su obilježili njegov prvi mandat. “Ovaj put, za razliku od prošlog, konačna odluka pripada Trampu i svi će se složiti s njegovom odlukom”, rekao je Ross.
Carine imaju uticaj na ekonomiju i prije njihove objave
Čak i prije nego što su objavljene, Trampove carine već su ostavile trag na ekonomiji i finansijskim tržištima te smanjile njegovu popularnost među građanima.
Očekivanja potrošača o ekonomskoj budućnosti pala su u martu na najniži nivo u posljednjih 12 godina, prema istraživanju Conference Boarda. S&P 500 indeks izgubio je 8 odsto svoje vrijednosti otkako je Trump sredinom februara prvi put pomenuo svoj plan “recipročnih” carina.
“Ono što smo vidjeli tijekom posljednjih nekoliko nedjelja jeste veći fokus na rizike usporavanja rasta”, rekao je Matthew Luzzetti, glavni ekonomista Deutsche Bank za SAD.
Gotovo dvije trećine Amerikanaca nezadovoljno Trampovim upravljanjem trgovinom
U anketi AP-NORC, objavljenoj u ponedjeljak, 38 odsto ispitanika odobrilo je način na koji predsjednik upravlja trgovinom s drugim zemljama, dok ih je 60 odsto izrazilo nezadovoljstvo. Rezultati dolaze iz istraživanja provedenog između 20. i 24. marta na uzorku od 1.229 odraslih osoba.
Kako se približava Trampova objava zakazana za 2. april, investicione banke s Wall Streeta počele su smanjivati svoje ekonomske prognoze. Pretpostavljajući da Tramp uvede nove carine od 15 odsto, ekonomija će usporiti na godišnju stopu rasta od samo 1 odsto do kraja godine, prema Goldman Sachsu, koji vidi više od jedne trećine šanse za recesiju u sljedećih godinu dana, prenosi index.hr.
Oznake: Donald Tramp
