Danas je Spasovdan, najsrećniji dan u godini, evo koji su običaji
Foto: Ilustracija
Srpska pravoslavna crkva i vjernici slave danas praznik Hristovog vaznesenja – Spasovdan.
Praznuje se uvijek u četvrtak, 40 dana poslije Vaskrsa, a deset dana prije Duhova.
Spasovdan najsrećniji dan u godini – šta nikako ne smete da radite
Spasovdan se proslavlja u znak sjećanja na dan kada se Isus posljednji put javio učenicima, zapovjedio im da idu po svijetu i propovijedaju jevanđelje. Zatim se, na Maslinskoj gori, naočigled svih uznio na nebo, čime je završio svoje djelo spasenja.
Njegovi učenici potom su prenosili Hristovu vjeru svijetom i time ljude spasavali u vjeri, odakle i naziv praznika.
Spasovdan je pokretni praznik i uvijek se obilježava u četvrtak, četrdeseti dan po Vaskrsu.
Čuveni Dušanov zakonik usvojen je na Spasovdan 1349. godine, na isti praznik je i dopunjen pet godina kasnije.
Spasovdan je jedan od 12 velikih hrišćanskih praznika, a vjernici ga često slave i kao svoju krsnu slavu.
Običaji na Spasovdan
Prema narodnim vjerovanjima, ovo je najsrećniji dan u godini za započinjanje novih poslova i dan kad se “razbijao maler”. Iako je Spasovdan u crkvenom kalendaru upisan crvenim slovom, naši stari su vjerovali da bi na praznik trebalo započeti posao koji vam ranije nije polazio za rukom da bi se “sreća okrenula”.
Naši stari vjerovali su da bi na Spasovdan trebalo ustati rano – tako se dočekivao dan spasenja roda ljudskog.
Poslije uobičajenih jutarnjih molitvi svako od ukućana trebalo je da napravi makar po jedan krstić od ljeskovih grančica koji bi namijenio za čuvanje kuće, obora sa stokom, njive, dvorišta, svuda gdje je bila potrebna zaštita od zlih sila.
Vjerovalo se da krstić napravljen od grančica lijeske u ranu zoru na Spasovdan donosi sreću svakome ko ga napravi i štiti ga od loših energija u narednih godinu dana. Ljeskove grančice nisu birane slučajno.
Naime, naši preci su vjerovali da ovo drvo ima čudotvorne moći i da može da ispuni želje, otjera đavole i prizove sreću i blagostanje.
Jagode su, prema običaju, bile prva namirnica koja se iznosila na trpezu za Spasovdan. Vjerovalo se da ovo sočno i slatko voće simbolizuje sreću i berićet tokom cijele godine, pa se zato prvo i jelo. Potom se iznosi spasovdanska cicvara, jelo na bazi mlijeka, sira, kajmaka i kukuruznog brašna.
Šta ne treba raditi na Spasovdan
Postoje i stvari koje je bolje izbjegavati, da ne biste “privukli” nesreću.
Ne rade se danas teški poslovi, u znak poštovanja prema velikom prazniku koji, prema narodnom vjerovanju, može da spase kuću od nevolje, a djecu od bolesti.
Prema običajima, danas se muškarci ne briju, žene se ne umivaju, a djeca ne kupaju. Ne spava se preko dana, da se ne bi dremalo preko godine.
Osim kao stočarski i ratarski praznik, slavi se i kao krsna slava, ali i zavjetina za čitavo selo.
Oznake: Spasovdan
