Dara iz Jasenovca izazvala svađu među filmašima u Srbiji

Nedavno objavljeni trailer srpskog filma Dara iz Jasenovca (Dara of Jasenovac) za englesko govorno područje gledateljima obećava da će vidjeti “strahote rata kroz oči male djevojčice”. Ističe se da je film “baziran na istinitim događajima” i da tematizira “brutalna ubojstva Srba, Židova i Roma”, a cijeli je trailer montiran izrazito dramatično, u holivudskom stilu, pa čak obećava i priču o “neukrotivom ljudskom duhu” i “uzdizanje iz pepela”.

Natpisi u traileru izmjenjuju se s kadrovima iz filma, koji prikazuju Jasenovac, zle ustaše, jadnu djecu i likove koji izgovaraju rečenice poput “Ja te zavjetujem da čuvaš moju djecu ako se meni što desi”, a sve prati i naizmjenično mračna ili poletna muzika.

Profesionalan trailer za zapadno tržište

Sve u svemu, riječ je o profesionalno složenom traileru za zapadno tržište, odgovarajuće uglancanom i dovoljno zanimljivom da čovjek poželi pogledati film, naročito ako je inače zainteresiran za mučne povijesne drame s, može se pretpostaviti iz trailera, kakvim-takvim hepiendom.

Film prati sudbinu djevojčice Dare i njezine obitelji u vrijeme Drugog svjetskog rata, neposredno nakon ustaško-njemačke ofenzive na Kozari, kada su mnoga djeca s tih prostora odvedena u Jasenovac, a potom premještena u logor Stara Gradiška. Režiju potpisuje Predrag Antonijević, scenarij Nataša Drakulić, a naslovnu ulogu glumi 12-godišnja Biljana Čekić. Film je sniman u malom mjestu pored Sombora, u vjerno napravljenoj replici jasenovačkog konc-logora.

Državni film

Dara iz Jasenovca je nešto poput službenog državnog filma u Srbiji pod vlašću Aleksandra Vučića. O tome svjedoči više stvari, za početak prilično izdašan budžet filma. Snimanje Dare iz Jasenovca financirali su Vlada Srbije i Filmski centar Srbije (FCS) s 2.3 milijuna eura, a onda je taj film izabran i kao kandidat Srbije za Oscara u kategoriji najboljeg međunarodnog filma.

Film je odabrala komisija koju čine Dobrivoje Tanasijević – Dan Tana (član Američke akademije filmske umjetnosti i znanosti), Miroslav Lekić (ispred Udruženja filmskih umjetnika Srbije), dr. Ivana Kronja, Tanja Bošković, Sandra Perović (ispred Upravnog odbora FCS-a), Dara Džokić (ispred Udruženja filmskih glumaca Srbije) i Dejan Lutkić.

Izabran za kandidata Srbije za Oscara

“Komisija izražava veliko zadovoljstvo jer smo ove godine imali izuzetno kvalitetnu, žanrovski raznoliku filmsku ponudu. Izabrani film Dara iz Jasenovca je emotivno snažna drama koja se bavi povijesnom traumom nudeći prije svega poštovanje prema žrtvama. Tema je izuzetno značajna, bolna i traumatična, pri čemu je film izbjegao zamku da se ponovo probude aveti prošlosti jer nije stavljen u politički diskurs. Tragične okolnosti nisu predočene u kontekstu općeg zločina, već je tragedija personalizirana. Zločin ima svoje ime i prezime, tako da se film ne bavi brojkama i općim mjestima, već pojedinačnim sudbinama, stvarajući tako veoma sugestivnu sliku tragedije koja se dogodila. Bila je potrebna velika hrabrost cjelokupne autorske ekipe da se prihvati tako delikatne teme”, navedeno je u obrazloženju odluke komisije.

Članovi komisije ističu visoku umjetničku kvalitetu filma, vrsnu režiju, britak scenarij, fotografiju koja doprinosi vizualnoj poetici filma, glazbu, scenografiju i kostim, kao i ekspresivnu glumu postignutu u ovom ansambl-filmu (naročito kada je riječ o ženskim likovima). Kroz sudbinu čitavih obitelji prikazana je snaga volje malog čovjeka, kao i ogromna ljubav i čovječnost u okolnostima koje su teško zamislive, pojašnjeno je u priopćenju objavljenom krajem prošle godine.

Brojne nepravilnosti i hajka tabloida na cijenjenog režisera Golubovića

Ipak, izbor Dare za srbijanskog kandidata za Oscara izazvao je dosta negativnih reakcija i u samoj Srbiji. Mnogi upućeni smatraju da je zemlju trebao predstavljati film Otac Srdana Golubovića, u kojemu glumi Goran Bogdan, kojeg je za tu ulogu nominirala Europska filmska akademija. No, Otac je socijalna drama koja prikazuje bijedu današnje Srbije.

Iz komisije koja je odlučivala o srbijanskom kandidatu za Oscara povukla se i režiserka Mila Turajlić.

“Od trenutka kada sam prihvatila da učestvujem u radu selekcione Komisije, u tri navrata sam pisala svim članovima Komisije i odgovornima u Filmskom centru Srbije da im skrenem pažnju na to da je od početka rada došlo do kršenja propisanog Pravilnika rada”, istaknula je Turajlić u pisanoj izjavi u povodu odluke da se povuče iz tijela koje je odlučivalo o izboru kandidata za Oskara.

Vučićevi tabloidi su pak na bilo kakvo propitivanje kršenja pravila reagirali hajkom na Srdana Golubovića, režisera Oca, opisujući ga kao “izrod srpski” i osobu kojoj “ništa nije sveto pa ni žrtve logora”.

Na to je morala reagirati i Asocijacija filmskih redatelja, pitajući se čiji je to Golubović neprijatelj.

“Čiji neprijatelj? Neprijatelj Srbije? Neprijatelj ovog društva? Neprijatelj žrtava Jasenovca? Čiji je Srdan neprijatelj? Kako je moguće da ugledni redatelj, jedan od najznačajnijih koje ova zemlja ima, profesor, čovek koji je postigao velike uspehe sa svojim filmovima i koji ovu zemlju već godinama predstavlja na najznačajnijim svetskim filmskim festivalima, preko noći postane njen neprijatelj”, navedeno je u njihovom priopćenju.

Na kraju su se prosvjedima protiv izbora Dare za kandidata Srbije za Oscara pridružili još i Udruženje dokumentarista i Udruženje producenata Srbije.

Ustaškog koljača Luburića glumi srpski glumac Marko Janketić

U filmu je jedan od ključnih likova ustaški zločinac i koljač Vjekoslav Maks Luburić, kojeg je glumio srpski glumac Marko Janketić.

“Bio je, po mom mišljenju, tipičan psihopat, koji se na povijesnoj ljestivci dizao tako što bi se zbližio s najjačim čovjekom u tom trenutku, pa bi ga eliminirao i preuzeo njegovo mjesto… Nemilosrdan čovjek, neempatičan, zadojen fašizmom, strašna ličnost”, rekao je Janketić o Luburiću u razgovoru za beogradski N1.

Janketić je napomenuo da Jasenovac nije bio “tvornica ubijanja kao u Njemačkoj”, već je u ustaškom logoru smrti postojala “perverzija i sadizam jer su egzekutori doslovno uživali u tome”. “Maks je imao magnetizam, bio je jako manipulativan, ubjedljiv, sugestivan, znao je nagovoriti ljude, bio je privlačan ženama, sve karakteristike tipične za psihopata”, smatra ovaj glumac.

Režiser Predrag Antonijević je u međuvremenu za srbijanske tabloide ispričao da zbog filma, koji još nije u distribuciji ni u Srbiji ni u regiji, dobiva prijetnje, ali je i otkrio zašto u filmu nije angažirao hrvatske glumce.

“Pitao sam jednog velikog, on je rekao da će ga ubiti. Atmosfera je takva da se ne može hladne glave gledati na cijelu priču. Ovaj film nije protiv Hrvata, čak direktno razdvaja hrvatstvo od ustaša. Bio mi je hladan tuš kada sam svog velikog prijatelja pitao da glumi u filmu i kad mi je on rekao da ne smije”, rekao je Antonijević, koji već trideset godina živi i radi u Hollywoodu.

 

Variety popljuvao film

No, poznati filmski časopis Variety Daru ocjenjuje kao propagandni uradak u nedavno objavljenoj negativnoj kritici filma.

“Hrvatska fašistička vlada tijekom Drugog svjetskog rata, ustaše, bili su nasilnici i ubojice kojima je pomagala Katolička crkva. Bili su zloglasni zbog svog svirepog sadizma, a ustaše su progonili Srbe, Židove i Rome, kopirajući nacističke saveznike i promičući politiku ‘mi protiv njih’ čiji su se otrovni i dobro posađeni korijeni u punom sjaju pokazali tijekom raspada Jugoslavije devedesetih.

Isto tako, neosporno je i da je Jasenovac bio zloglasni logor smrti zbog jezive okrutnosti zapovjednika i njihovih podređenih. Oko 80 tisuća zatočenika, uglavnom Srba, ubijeno je tamo između 1941. i 1945. i premda je naziv logora urezan u srpsku psihu, nikada nije bio tema nekog filma.

Ništa od ovog nije sporno i samo bi netko lišen etike tvrdio da je bilo ‘dobrih ljudi’ s obje strane. Tvorci Dare iz Jasenovca naglašavaju da je scenarij nastao prema izjavama svjedoka, koristeći tu izjavu kako bi se zaštitili od kritika. Dogodilo se, samim tim nadilazi prigovore.

“Jeftini senzacionalizam i sentimentalnost”

Problem s ovim filmom je dvojak: neprikriveno je protuhrvatski, antikatolički nativizam je osmišljen kao oružje u trenutnom razdoru između Srbije i njihovih susjeda, a istovremeno uživaju u prikazivanju sadizma koji stoji nasuprot dječjoj nevinost i na stranu guraju svako promišljanje o opasnostima nacionalizma, ubilačkog rasizma i genocida te zamjenjuju to jeftinim senzacionalizmom i sentimentalnošću”, napisao je u oštro intoniranom tekstu kritičar Jay Weissberg, koji se pokazao izvrsno upućenim u povijesno-političke odnose u regiji.

U svakom slučaju, Dara iz Jasenovca nije baš uspješno krenula u marketinšku kampanju za Oscara. Unatoč vješto složenom traileru, kritika Varietyja je brutalno negativna i vjerojatno će utjecati na šansu ovog filma da izbori nominaciju za Oscara. S druge strane, Američka filmska akademija je uvijek bila slaba na filmove o Drugom svjetskom ratu i Holokaustu pa je moguće da će film biti nominiran po toj liniji.

Zasad nema najava hoće li se i kada film prikazivati u Hrvatskoj. Za konačnu ocjenu Dare iz Jasenovca svakako je bolje da svatko pogleda film i odluči je li riječ o lošoj propagandi ili dobrom filmu, uz napomenu da u povijesti sedme umjetnosti postoji i značajan broj filmova koji su istovremeno bili propaganda i vrhunska umjetnička djela.