Davor Strika, direktor Muzeja Republike Srpske – 95 godina očuvanja kulture i identiteta
FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA
Muzej Republike Srpske u septembru ove godine obilježiće svoj veliki jubilej – 95 godina postojanja i predanog rada na očuvanju istorije, kulture i identiteta ovog prostora. Osnovan davne 1930. godine kao Muzej Vrbaske banovine vizijom bana Svetislava Tise Milosavljevića i pod rukovodstvom akademskog slikara Spiridona Špire Bocarića, Muzej je izrastao u čuvara kulturne baštine svih naroda koji su živjeli na ovim prostorima.
Danas, gotovo cijeli vijek kasnije, Muzej Republike aktivan je učesnik i kreator kulturnog sadržaja u Republici Srpskoj, kroz brojne izložbe, predavanja, radionice i edukativne programe.
Ipak, jedan od gorućih problema ove ustanove ostaje neuslovan prostor u kojem se Muzej nalazi već više od četiri decenije. To pitanje sve češće je i tema razgovora sa institucijama Republike Srpske, koje, kako kaže direktor Davor Strika, imaju jasnu viziju i volju da se krene u pravcu izgradnje nove zgrade – monumentalnog, reprezentativnog prostora dostojnog značaja i uloge muzeja.
U susret jubileju, o najznačajnim projektima i planovima za budućnost razgovarali smo sa direktorom Muzeja Republike Srpske Davorom Strikom.
Muzej Republike Srpske čuvar je istorije ovih prostora. Od tragova prvih ljudskih aktivnosti pa do modernih vremena sve je u vitrinama ove ustanove kulture, na nama – posjetiocima je da uđemo, razgledamo i isčitamo. Šta čini stalnu postavku u Muzej RS, šta biste rado preporučili posjetiocima da pogledaju?
Muzej Republike Srpske ove godine obilježava 95 godina postojanja i očuvanja istorije, kulture i tradicije srpskog naroda, ali i ostalih naroda koji žive u Srpskoj. Generacije stručnjaka su posvetile svoj životni i stvaralački vijek razvoju ove institucije – od Bana Svetislava Tise Milosavljevića koji je i osnovao tadašnji Muzej Vrbaske banovine i prvog direktora, uvaženog Spiridona Špire Bocarića pa do danas. U želji da našim posjetiocima nudimo što kvalitetetniji sadržaj, Muzej u ovom trenutku ima osam odjeljenja: Odjeljenje za materijalnu kulturu, Odjeljenje za nematerijalnu kulturu, Odjeljenje za dokumentaciju i digitalizaciju, Odjeljenje za konzervaciju i restauraciju, Odjeljenje za obrazovno – pedagoški rad, Odjeljenje za odnose s javnošću i komunikacije, Odjeljenje za bibliotečko – izdavačku djelatnost i Odjeljenje za zajedničke poslove. Kao muzej kompleksnog tipa, unutar svog Odjeljenja za materijalnu kulturu imamo odsjeke za arheologiju, istoriju, etnologiju, etnografiju, istoriju umjetnosti i prirodnjački odsjek. U svom bogatom fundusu imamo više od 100 hiljada artefakata, te raspolažemo bibliotečkim fondom sa više od 14.000 knjiga. Radi se o predmetima od nemjerljivog istorijskog i materijalnog značaja i vrijednosti, od kojih je jedan dio stalno dostupan našoj publici koja obilazi izložbenu postavku, a dio se, zbog brojnosti, nalazi u muzejskom depou.
Koja su dešavanja u prvom dijelu ove godine privukla veću pažnju posjetilaca?
Gostujuća izložba „Znamenite srpske majke“, akademskog slikara Đorđa Zečevića iz Šapca, radionica šaranja jaja u organizaciji našeg Odjeljenja za vaspitno – pedagoški rad, manifestacija „Noć muzeja“ u organizaciji stručnog saradnika Muzeja Tamare Lukač – Lazarević, Škola grnčarstva „Oblik“ u organizaciji našeg Ateljea za restauraciju i konzervaciju, predavanje „Sveti Sava u monetarnoj istoriji Srbije“ Ranka Stanojevića, prezentacija akademskog izdanja Međunarodne fondacije duhovnog jedinstva naroda „Ruski pisci i pravoslavlje“, gostujuća izložba „Teror i stradanje u Beogradu tokom Drugog svjetskog rata“ dr Radeta Ristanovića, višeg naučnog saradnika u Institutu za savremenu istoriju Srbije – to su neki od događaja i manifestacija koje smo uspjeli da realizujemo u prvoj polovini ove godine. Naše izložbe, radionice, predavanja i promocije uvijek su posjećene, jer se trudimo da organizujemo aktivnosti koje su poučne, zanimljive i dostupne svim naraštajima, publici koja poštuje i cijeni kulturu, tradiciju i vrijednosti koje naša ustanove njeguje i propagira.
Osim izložbi primjetno je da Muzej Republike Srpske sve češće organizuje predavanja na konkretene teme, kao što su „Srpske zemlje prije Nemanjića…“, „Sveti Sava u monetarnoj istoriji Srbije“ i druge… Koliko su posjetioci zainteresovani za ovu aktivnost Muzeja?
Naša publika prati aktivnosti Muzeja Republike Srpske velikim dijelom zahvaljujući društvenim mrežama. Stručni radnici Muzeja uvijek se trude da organizuju predavanja i tribine koje imaju konkretnu poruku, te brojne aktivnosti koje će privući publiku u Muzej i na taj način doprinijeti njihovom kulturnom i naučnom razvoju. Mi se trudimo da adekvatnim vidovima promocije informišemo naše pratioce o svim događajima u Muzeju, a za sad je ta komunikacija i više nego uspješna. Možemo reći da Muzej ima vjernu publiku koja podržava naš rad i trud koji ulažemo u realizaciju brojnih aktivnosti.
FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA
Šta Muzej Republike Srpske nudi najmlađima, znamo da su oni česti gosti?
Najmlađi su naša vjerna, radoznala i najdraža publika. Osim stalne postavke, koju u organizaciji predškolskih i školskih ustanova koje pohađaju najmlađi frekventno posjećuju, naše Odjeljenje za obrazovno-pedagoški rad kroz edukativne radionice, predavanja i izložbe okuplja hiljade mladih tokom cijele godine, s posebnim akcentom na obilježavanje Međunarodnog dana djece oboljele od malignih bolesti koji realizujemo uz podršku Udruženja „Iskra“ i Ombudsmana za dječija prava, zatim Svjetski dan djece i „Dječiju nedelju“ koju obilježavamo svake godine u prvoj sedmici oktobra, a čiji je cilj promocija prava djeteta, poboljšanje društvene brige za djecu i jačanje odgovornosti svih subjekata zaštite, kao i upoznavanje šire javnosti sa potrebama djece, njihovim psihosocijalnim odrastanjem pod jednakim uslovima. Svakako, naše postavke same po sebi su edukativnog karaktera, a iza skoro svakog eksponata krije se istorijska činjenica ili zanimljivost koje ostavljaju veliki utisak i utiču na kritičko razmišljanje mladih koji su željni novih saznanja. Moram da istaknem i da su „Noć muzeja“ i „Srce piše ćirilicu“ u organizaciji Odjeljenja za bibliotečko – izdavačku djelatnost naše aktivnosti koje su sadržajem u potpunosti prilagođene mladima, a posebno je zanimljiv podatak da nam je prošle godine na konkurs za najljepši ćirilični rukopis i kaligrafiju pristiglo više od 700 radova iz cijele BiH. To je zaista jedan respektabilan rezultat koji dokazuje koliko smo posvećeni očuvanju nematerijalne kulture, ali i promociji muzejskih aktivnosti među mladima.
Kako se spremate da obilježite jubilej i koju novu izložbu će publika moći da pogleda na jesen?
Muzej Republike Srpske će u septembru ove godine navršiti 95 godina od svog osnivanja, kada ćemo obilježiti Dan Muzeja. Kao centralna kulturna institucija Muzej baštini istoriju i kulturu svih naroda koji su živjeli i žive u Republici Srpskoj. Povodom Dana Muzeja pripremamo izložbu koja će posebno zainteresovati ljubitelje srednjovjekovne istorije „Žena u srednjem vijeku“. Izložba predstavlja višeznačnu ulogu žene kao temelja porodice, čuvarice ognjišta, prenosioca najviših kulturnih i moralnih vrijednosti naroda, ali i vladarku, mecenu, samoprijegornu monahinju…
Svjesni naše odgovornosti kao lidera u brizi za kulturne tekovine u Republici Srspkoj, kontinuirano radimo kako bismo ih čuvali i javnosti prezentovali na najbolji način. S tim ciljem na umu radimo adaptaciju i proširenje naše stalne postavke koju svake godine obiđe izuzetno veliki broj posjetilaca iz regiona ali i najudaljenijih država planete. Pored redizajniranja arheološke postavke, i Odjeljenje za istoriju umjetnosti ove godine dobiće novi prostor u kojem će, između ostalog, biti predstavljena izuzetno značajna djela akademskog slikara i prvog rukovodioca Muzeja Spiridona Špire Bocarića.
U Muzeju Republike Srpske biće obilježen i šezdeseti po redu Kočićev zbor, promocijom knjige “Pisma s planine i ispod planine“ kao i otvaranjem fotodokumentacione izložbe „Kočićevo Zmijanje“ muzejskog savjetnika etnologa Vladimira Đukanovića, koje zakazujemo 29. avgusta 2025. u 11 časova.
FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA
Kada god pričamo o Muzeju Republike Srpske neizbježna tema jeste neuslovan prostor, to je činjenica oko koje nema spora, a Muzej – kao čuvar naše istorije zaslužuje namjenski prostor. Da li ima naznaka za neki novi objekat ili bar sanaciju postojećeg?
– Činjenica je da prostor Doma radničke solidarnosti u kojem se nalazimo od 1982. godine nije namjenski pravljen za potrebe muzejske djelatnosti i ne ispunjava sve potrebne muzeološke standarde u smislu optimalnih uslova za rad. Prostor koji nam je dodijeljen te 1982. godine je bio prelazno rješenje, a kako to biva vrlo često, prelazna i privremena rješenja postanu trajna. Muzej se u ulici Đure Daničića broj 1. nalazi već 42. godine. Postoji jasna vizija i želja institucija Republike Srpske da se ide u pravcu izgradnje nove zgrade Muzeja Republike Srpske. Već smo imali razgovore na ovu temu na najvažnijim predstavnicima i zvaničnicima Republike Srpske. Postoji razumjevanje situacije i volja da se na tome radi. Smatram da smo kao društvo i država zreli za takvu kapitalnu investiciju u oblastu kulture, najznačajniju nakon perioda Svetislava Tise Milosavljevića. Nova zgrada Muzeja Republike Srpske treba da bude monumentalnog karaktera, da bude atribut državnosti naše Republike i da na adekvatan način predstavi sve predmete koje posjedujemo, a koji zbog nedostatka prostora u postojećoj zgradi nisu izloženi i predstavljeni javnosti. Nova zgrada muzeja bi imala i dio stalne postavke posvećen istoriji Republike Srpske, tako da smatram da bi efekti i značaj izgradnje novog prostora bili nemjerljivi za društvo i državu.
Piše: Marina Majkić Miletić
Oznake: Davor Strika, Muzej Republike Srpske
