Dimitrijevi zapisi stariji od Miroslavljevog jevanđelja?

Miroslavljevo jevanđelje više neće biti najstariji spomenik srpske pismenosti.
Miroslavljevo jevanđelje više neće biti najstariji spomenik srpske pismenosti ukoliko se potvrdi istraživanje našeg filologa iz Instituta za srpski jezik SANU i docenta na Katedri za srpski jezik Filološkog fakulteta u Beogradu dr Viktora Savića On tvrdi, na osnovu svog višegodišnjeg istraživanja, da je naš najstariji književnik Dimitrije Sinait – koji je živio i stvarao gotovo čitav vek pre Svetoga Save i 80–90 godina prije nego što su napisani Miroslavljevo jevanđelje i Povelja Kulina bana.
Istraživanje Viktora Savića se u izvesnoj mjeri oslanja na rezultate ranijih istraživanja sprovedenih u inostranstvu i nastalo je u dijalogu s njima. On se bavi izučavanjem naše pismenosti najranijeg perioda, ranog srednjeg vijeka – a to je X–XI vijek. Njegovo saznanje je od prvorazrednog značaja za srpsku kulturu i pismenost. Riječ je o njegovom višegodišnjem iščitavanju i filološkom proučavanju nekih od najstarijih slovenskih rukopisa koji su neopravdano izvan interesovanja naše nauke. Prije svega se radi o drevnim rukopisima iz manastira Svete Katarine na Sinaju, među kojima dominiraju srpski ćirilički rukopisi.