DIPLOMATE O BAJDENOVOJ PORUCI: Čestitka za Dan državnosti Srbije novi signal stare politike SAD

Čestitka predsjednika SAD Džozefa Bajdenu predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću upućena za Dan državnosti prva je jasna naznaka kako nova administracija SAD vidi svoje odnose sa Srbijom iako nije primjer diplomatske čestitke, smatraju diplomate.

Čestitika Bajdena u kojoj predsjednik SAD, između ostalog, traži da Srbija prizna nezavisnost Kosova, izazvala veliku pažnju u javnosti. Predsjednik Srbije mu je već odgovorio uz opasku šta bi sve on mogao Bajdenu da čestita povodom Dan nezavisnosti SAD 4. jula.

Diplomata u penziji Zoran Milivojević kaže da pominjanje fokusiranosti na međusobno priznanje Srbije i tzv. Kosova ne treba da iznenadi jer je u pitanju “kontinuitet američke politike za priznanjem kosovske nezavisnosti”, u kojem treba očekivati dalji nastavak politike pritiska na Srbiju, prenosi Blic.

– Možemo očekivati dalji pritisak ne samo američke administracije nego i svih struktura unutar EU koje se zalažu za to da Srbija prizna Kosovo. I drugo, možemo ocekivati usmjeravanje budućih pregovora Beograda i Prištine prema tom pitanju na način kako odgovara isključivo američkim interesima – naglašava Milivojević.

Kaže da u čestici postoje i druge značajne namjere i izdvaja fokusiranje na tri stvari – na ekonomske odnose, stabilnost u regionu i demokratske vrijednosti.

– Fokus na ekonomskim odnosima je nešto što je kontinuitet sa potpisanim u Vašingtonskom sporazumu, stabilnost u regionu možemo tumačiti kao cilj američke politike da se riješe pitanja KiM i BiH, ali na liniji strategije da cijeli region uđe u evroatlantske strukture, a “demokratske vrijednosti” su nešto što će biti spoljnopolitička strategija nove administracije da radi na vraćanju SAD na dominantnu poziciju u međunarodnim odnosima – ocenjuje diplomata.

Čestitka opterećena zadatkom

Milivojević smatra da treba očekivati i vezivanje SAD za ‘99. godinu i NATO “intervenciju”, kao i na rezultat te intervencije uz, kako navodi, težnju da se pitanje Kosova “definitivno zaokruži”.

– Srbiji ništa drugo ne preostaje osim da ostane dosledna u poštovanju svojih političkih stavova. A to znači da nema priznanja, nema pristupa sa maksimalističkih pozicija za koje se zalaže Priština – zaključuje Milivojević.

Bivši diplomata Vladislav Jovanović smatra da se čestitka Bajdena ne može se tumačiti kao primjer diplomatske čestitke za nacionalni praznik druge države.

On za Tanjug ukazuje da se “dan radosti za drugu državu” uobičajeno koristi za ponavljanje spremnosti za unapređenje odnosa u raznim oblastima, po mogućstvu i razvijanje prijateljskih odnosa što, kako ističe, svakako nije “fokusiranost na međusobno priznanje Srbije i tzv. Kosova”.

– Skoro pa nikada se diplomatska čestitka ne optereti posebnim zadatkom i to najtežim mogućim u međusobnim odnosima između Srbije i Amerike. Traženje od Srbije da se u narednom periodu posveti rješavanju pitanja Kosova na način suprotan nacionalnim i državnim interesima i njenom Ustavu, nešto je što nije uobičajeno i nije dobro da se nađe ni u jednom diplomatskom udžbeniku kao primjer čestitke praznika jednoj zemlji – navodi Jovanović.

Nije se mnogo promijenio

On dodaje da je posredi pitanje u čijem je, kako kaže, nastanku i trajanju Amerika direktno i najviše doprinijela.

Prema njegovim riječima, sve izneseno u čestitci predstavlja pokazatelj da se Džozef Bajden nije mnogo promijenio od izdanja “u svojoj ranijoj koži”.

– Naprotiv, to pokazuje da on smatra da direktnim i ultimativnim pritiskom na Srbiju može da izdejstvuje maksimalni cilj za SAD i kosovske Albance – priznanje nezavisnosti Kosova – zaključio je bivši diplomata, i dodao da pritisak da se prizna Kosovo označava i težnju novoizabranog američkog predsjednika za amnestijom kako SAD tako i NATO pakta za, kako smatra, sve što su Srbiji i srpskom narodu učinili u posljednjih trideset godina.

Bajden je Vučiću za Dan državnosti uputio čestitku u kojoj se potvrđuje opredjeljenje SAD za podrškom pravnoobavezujućem sporazumu o sveobuhvatnoj normalizaciji odnosa između Srbije i tzv. Kosova, ali se istovremeno naglašava “fokusiranost na međusobno priznanje” Srbije i tzv. Kosova.

(SB)