Đuran: Težak život srpskih povratnika u FBiH, Srbi u Bosanskom Grahovu na ivici siromaštva

Srpski povratnici u Bosanskom Grahovu žive na ivici siromaštva, a problem je nedovoljna pomoć kantonalnih i federalnih vlasti, rekao je načelnik opštine Uroš Đuran.

– Težak je život srpskih povratnika u Federaciji BiH /FBiH/. Stanovnici Bosanskog Grahova žive u teškim uslovima, a u još težim se bore da žive i da ostanu i opstanu na vjekovnim ognjištima. Problem je u federalnim i kantonalnim vlastima koje ne pružaju podršku povratnicima u Bosanskom Grahovu, jedino daju ono što je zakonom regulisano – ukazao je Đuran.

On je naveo da proces obnove kuća i stanova ide veoma teško i sporo i da će ovakvim tempom trebati cijeli vijek, ako ne i dosta duže za obnovu onoga što je uništeno tokom rata i poslije ratnih dešavanja.

– Livanjski kanton kojem pripadamo uplaćuje samo ono što mora i što je po zakonu zagarantovano, kao što su šumske takse i slično, a i to što moraju uplatiti nije dovoljno za funkcionisanje opštinskog mjesta – naglasio je Đuran za Srnu.

On je ukazao da je ustavna kategorija konstitutivnosti naroda, nažalost, samo slovo na papiru, pa se tako srpskim povratnicima u FBiH uskraćuju osnovna ljudska prava.

– Institucije FBiH nisu preduzele ništa da se obezbijedi konstitutivnost i ustavom zagarantovana prava na cijelom prostoru FBiH – naglasio je Đuran.

On je istakao da, iako područje Bosanskog Grahova obiluje prirodnim bogatstvima, šumom, srpski narod, nažalost, živi na ivici siromaštva.

– Život Srba povratnika kao da je stao, mnogi od njih nemaju osnovne uslove za život kao što su uslovni objekti za stanovanje, zdravstvena zaštita, asfaltni putevi, voda, struja, a na području cijele opštine egzistira samo Osnovna škola. Većina Srba povratnika bavi se poljoprivredom jer nemaju uslova za zaposlenje u nekom od preduzeća – naveo je Đuran.

On je rekao da svakodnevni veliki problem povratnicima srpske nacionalnosti i drugih naroda predstavlja i prevoz djece koja moraju da putuju u srednju školu u Drvar.

Đuran je podsjetio da je Bosansko Grahovo prije rata bilo većinski srpsko mjesto, da bi mještani u ljeto 1995. godine bili prinuđeni da napuste svoje kuće i imanja.

– Nakon godina provedenih u izbjeglištu, sačekali su ih popaljene kuće, rasturena imanja, uništena preduzeća, u kojima je bilo zaposleno 3.500 hiljade stanovnika Grahova, a zatim su privatizovana bez ikakvog cilja sa namjerom da se uništi sva privreda iz korijena i moralo se krenuti ispočetka”, rekao je Đuran i dodao da je želja da se ponovo stvori nešto u životu, prije svega za porodicu, a onda održi i proširi imanje, bila zvijezda vodilja grahovskih povratnika.

Bosansko Grahovo je opštinsko mjesto koje je nakon rata teritorijalno pripalo Federaciji BiH i koje se nalazi na samoj granici sa Republikom Hrvatskom.

U Bosanskom Grahovu danas stalno živi između 1.000 i 1.500 stanovnika, većinski Srba, ali mahom starije životne dobi.

Za četvrtak, 21. septembra, zakazana je hitna sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH na kojoj bi poslanici trebali da razmatraju prijedlog mjera i aktivnosti na poboljšanju bezbjednosti povratnika u BiH.

Grupa bošnjačkih poslanika zatražila je da Predstavnički dom razmatra, kako su forumulisali, “učestale napade na povratnike” na teritoriji Republike Srpske i prijedlog mjera i aktivnosti na poboljšanju njihove bezbjednosti u cijeloj BiH.