Biznis 07.12.2020.

Đurić: Garantni program privrednicima omogućio brži i fleksibilniji pristup finansijskim sredstvima

ČITANJE: 7 minuta

Nadležne institucije u Republici Srpskoj blagovremeno su prepoznale potrebu za uvođenjem interventnih mjera, što se posebno pokazalo efikasnim u očuvanju radnih mjesta, rekao je Borko Đurić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske za Banjaluka.net.

On je komentarišući mjere podrške privredi Vlade Republike Srpske istakao da kod privrednih subjekata koji su u najvećoj mjeri pogođeni uticajem pandemije virusa korona bilo potpuno nerealno očekivati oporavak bez pomoći nadležnih institucija i podsjetio da je privreda Republike Srpske u 2019. godini imala značajan pad aktivnosti u odnosu na 2018. godinu.

Đurić je istakao da je u sklopu seta srednjoročnih mjera, a u cilju podrške bržem oporavku privrede i ublažavanju  štetnih posljedica pandemije, fomiran i Garantni program, kako bi se omogućio brži i fleksibilniji pristup finansijskim sredstvima uz garanciju Republike Srpske.

 

U kakvom stanju je privreda Srpske dočekala krizu izazvanu pandemijom virusa korona i koliko se pomoć države pokazala efikasnom u pogledu zaustavljanja otpuštanja radnika i sprečavanju dugotrajnih posljedicama na privredu?

Odgovor na ovo pitanje bi bio manjkav bez podsjećanja da je privreda Republike Srpske u 2019. godini imala značajan pad aktivnosti u odnosu na 2018. godinu. Pad industrijske proizvodnje bio je 11,4%, dok je pad prerađivačke industrije bio 12,4%. To dovoljno govori u kakvom je stanju naša privreda dočekala početak pandemije. U takvom stanju, pomoć privredi je bila više nego potrebna, naročito za one privredne subjekte kojima je odlukama nadležnih organa zabranjen rad, a zatim redom svima koji su u različitom stepenu pogođeni pandemijom. Zatvaranje granica, otežan transport, pad narudžbi, nadostatak repromaterijala iz uvoza, pad tražnje za robama na tržištu, povećana bolovanja i niz drugih popratnih problema, doveli su jedan broj privrednih subjekata u bezizlaznu situaciju.

Nadležni u Republici Srpskoj su blagovremeno prepoznali potrebu za uvođenjem interventnih mjera, koje su se pokazale efikasnim, naročito u smislu očuvanja radnih mjesta, što je vidljivo prema uporednim pokazateljima za period od devet mjeseci ove, u odnosu na isti period, prethodne godine. Vidljivo je da je u prerađivačkoj industriji zabilježen blag rast zaposlenih u posmatranom periodu ove godine u odnosu na prethodnu godinu. Teško je reći koliko će ove mjere biti efikasne, dugoročno posmatrano, s obzirom da je velika nepoznanica do kada će pandemija trajati i kakve će još posljedice izazvati, a pri tom, treba imati u vidu vrlo skromne mogućnosti države, dok potrebe za intervencijama progresivno rastu.

Koliko je bilo realno očekivati oporavak privrede bez pomoći države?

Apsolutno nerealno za one koji su najviše pogođeni, a to su sektori ugostiteljstva, turizma, prevoz putnika, a vrlo teško za veći dio sektora usluga i dio prerađivačke industrije. Moglo bi se reći da nema onih koji nisu osjetili negativne posljedice pandemije, ali zbog ograničenih mogućnosti države, pomoć je usmjerena onima koji su najviše pogođeni i sektoru zdravstva koji iskazuje ogromne potrebe za nabavku sredstava potrebnih za borbu sa ovom pošasti.

Podsjetio bih da, ekonomski razvijene zemlje, izdvajaju stotine milijardi dolara za podršku svojim privredama, enormnom emisijom novca bez pokrića, dok Centralna banka BiH spava zimskim snom i ostaje slijepa i gluva na pozive iz privrede da dio našeg novca stavi u funkciju očuvanja privrede, a pri tom kupuje obveznice u inostranstvu i tako razvija tuđu privredu, ili plaća čuvanje našeg novca u stranim bankama.

Kakav je epilog konsultacija kod premijera Republike Srpske Radovana Viškovića  održanih prošle sedmice? U kom smjeru će se dalje kretati pomoć Vlade Republike Srpske privrednicima?

Konsultacije su bile u vezi sa kreiranjem Programa ekonomskih reformi za naredni trogodišnji period. Imajući u vidu aktuelnu situaciju, razmijenili smo mišljenja o prioritetnim mjerama koje bi doprinijele podršci privredi i očuvanju radnih mjesta. Mogli bismo to podijeliti u tri grupe mjera: rasterećenje privrede od suvišnih nameta, direktna podrška najugroženijim sektorima privrede i podrška tehnološkom razvoju privrede.

Šta to konkretno znači za privrednike?

Smanjenje opterećenja na privredu podrazumijeva ukidanje jednog broja parafiskalnih nameta i stvaranje uslova za smanjenje poreza i doprinosa, što uključuje i povrat dijela poreza i doprinosa za povećanje plata radnicima. Direktna podrška će biti usmjerena onima koji trpe najsnažnije udare pandemiije u cilju smanjenja štetnih posljedica, zavisno od iskazanih potreba, s jedne, i realnih mogućnosti, s druge strane. Iz ove perspektive, teško je procijeniti, kako rok trajanja ovih okolnosti, tako i obim i vrstu posljedica koje će se odraziti na privredu, pa tako i sredstva, neophodna za ove potrebe.

Imajući u vidu stanje prije pandemije, posljedice koje su evidentne do sada, kao i realna očekivanja u vremenu koje dolazi, više nego ikada je potrebno opredijeliti značajna sredstva za tehnološki razvoj privrede. Prema našem viđenju, neophodno je u trogodišnjem ciklusu obezbijediti bar po 100 miliona KM grant sredstava za tehnološki razvoj, što bi predstavljalo 30-40 odsto učešća po projektu, što bi generisalo ulaganje korisnika sredstava 60-70 odsto vlastitih sredstava. To bi rezultiralo višestrukim pozitivnim efektima na proširenje kapaciteta, proizvodne konkurentnosti, kvalitetnijih proizvoda, većih prihoda i slično. Pod uslovom da se ovaj projekat realizuje, to bi značilo ukupno ulaganje u tehnološki razvoj privrede, samo po ovom projektu 1 milijadru KM, što bi za našu privredu bilo od ogromnog značaja.

 

Set ekonomskih mjera Vlade RS za pomoć privredi obuhvatio je i Garantni program kojim se olakšava kreditiranje mikro, malih i srednjih preduzeća. U kojoj mjeri se ovakav vid pomoći pokazao efikasnim i postoji li interesovanje kod privrednika za ovakvim vidom kreditiranja?

Na početku, moram podsjetiti da je jedan od ranijih zahtjeva Privredne komore Republike Srpske bio formiranje Garantnog fonda, sa ciljem lakšeg dolaska do obrtnih sredstava preduzećima u Srpskoj, ali je pandemija virusa korona u značajnoj mjeri uticala da broj zahtjeva u ovoj godini ne bude očekivani. U sklopu seta srednjoročnih mjera, u cilju podrške bržem oporavku privrede i ublažavanju  štetnih posljedica pandemije, fomiran je i Garantni program, kako bi se omogućio brži i fleksibilniji pristup finansijskim sredstvima uz garanciju Republike Srpske.

Prošle sedmice Odlukom o izmjenama pravnog okvira Garantnog programa Republike Srpske, promijenjene su pojedine stavke u ovom programu s ciljem bolje iskorištenosti kreditnog potencijala i većeg obuhvata ciljne grupe klijenata.

Ipak, i pored svih pogodnosti koje nudi Garantni program, veliki broj privrednika, suočenih sa problemima u poslovanju prouzrokovanim širenjem virusa korona, i dalje nije spreman na nova kreditna zaduženja, jer očekuju direktnu, grantovsku pomoć. Očekujem da će uloga Garantnog programa posebno doći do izražaja u narednom periodu, kada se uticaj korone na poslovanje smanji, a privrednicima novac bude potreban za nova ulaganja.

U koje svrhe se privrednici najčešće odlučuju za ovakav vid pomoći? Koje su prednosti ovakvog vida kreditiranja?

Kao što sam već rekao, privrednici su se odlučivali za ovaj vid podrške prvenstveno kako bi došli do obrtnih sredstava, neophodnih za nastavak poslovanja, ali i sredstava za nove investicije.

Najvažnija prednost je da Republika Srpska, posredstvom Garantnog fonda, garantuje preduzećima za 70 odsto svakog pojedinačnog kredita, ne samo za obrtni kapital, već i za tehnološko unapređenje, kako bi bio olakšan nastavak poslovanja u uslovima pandemije.

Uticaj pandemije virusa korona će zasigurno biti vidljiv i u narednom periodu. Da li možemo govoriti o nekim novim mjerama pomoći i koliko je opravdan strah od novog talasa zatvaranja i njegovog uticaja na privredu?

S obzirom da je vrlo nezahvalno u ovom momentu govoriti o tome koliko će pandemija trajati, kako i u kojoj mjeri će se odraziti na kraju na našu privredu,  rano je govoriti o nekim novim konkrentim mjerama. One će, razumije se, zavisiti od uticaja pandemije na našu privredu i mogućnosti Vlade Republike Srpske da direktnim mjerama i konkretnom podrškom pomogne našim preduzećima da saniraju štetu. Važno je napomenuti da poslovanje privrede Srpske, u ovim uslovima, ne zavisi samo od epidemiološke situacije u Republici Srpskoj i BiH, već i situacije u kojoj se nalaze naši najznačajniji spoljnotrgovinski partneri.

Uzimajući u obzir sve ove uslove, očekujemo da će Vlada, i u narednom periodu, prepoznati probleme i djelovati u skladu sa svojim mogućnostima.

(Nevena Stanojević/ Banjaluka.net)