DOBRA RJEŠENJA IZ BANJALUKE ŠIRE SE SRPSKOM Akcioni plan za bolji položaj osoba sa invaliditetom

Na banjalučkom Birou, prema podacima iz septembra, prijavljeno je 174 građana sa invaliditetom, među kojima je po zvanju i jedan doktor nauka.

Najviše nezaposlenih iz ove kategorije stanovništva, skoro stotinu, je u dobi od 50 do 60 godina. Upravo je zapošljavanje jedan od fokusa Akcionog plana grada za unaprijeđenje položaja lica sa invaliditetom u Banjaluci za period 2020-2026. godine, koji je trenutno u izradi.

Iz Gradske uprave su pozvali zainteresovane građane, naučnu i stručnu javnost, predstavnike nevladinog i javnog sektora, da dostave mišljenja i sugestije na nacrt prijedloga.

Glavni ciljevi i predložene mjere ovim dokumentom idu ka tome da se ovoj kategoriji sugrađana pruži adekvatna pomoć u ostvarivanju njihovih prava i samostalnog života, omogući arhitektonska i komunikacijska pristupačnost u svim ustanovama i javnim uslugama, obezbjede uslovi za uključivanje u sve sfere društva, kulturu, sport, religiju, kao i međunarodnu saradnju, inkluzija u obrazovanje za sve tipove invaliditeta, te razviju programi obuke za medicinsko, socijalno, lokalno i obrazovno osoblje.

U našoj društvenoj zajednici, kako su ove godine upozorili iz organizacije amputiraca UDAS, i dalje vladaju stereotipi i predrasude kada je u pitanju zapošljavanje i uključivanje osoba sa invaliditetom u društveni život.

Ovi ljudi nemaju ni mogućnost za dodatnu edukaciju čime su manje konkurentni na tržištu rada, a ne postoje, kako su istakli, ni servisi podrške za zapošljavanje poput značajnih kampanja.

Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje invalida RS u poslednjih pet godina za grad Banjaluku izdvojio je ukupno 245.572 KM za zapošljavanje, samozapošljavanje i ekonomsku podršku za ukupno 88 invalidnih lica.

Od tog broja, 52 su ratna vojna invalida, 33 osobe sa tjelesnim oštećenjem i tri sa lakom mentalnom retardacijom, navodi se u nacrtu Akcionog plana.

Poslodavcima koji zaposle lica sa invaliditetom Fond refundira doprinose po tom osnovu izdvojen je blizu 4,1 milion KM za pravne subjekte registrovane na području Grada.

– Uporedo sa zapošljavanjem, važno je obezbjediti i da radno mjesto za osobe sa invaliditetom bude pristupačno i uključiti još personalnog asistenta. To je jedan od glavnih ciljeva našeg saveza – poručio je Željko Mastikosa, predsjednik skupštine Saveza distrofičara RS.

Mastikosa veoma dobrim ističe to što se kreira lokalni plan za unaprijeđenje položaja OSI, a posebno je značajno da je u njegovu pripremu uključena upravo ova populacija građana, što do sada nije bilo.

Pohvale za Banjaluku stižu i za zalaganje na uklanjanju arhitektonskih barijera, te prilagođavanju javnog prevoza i uvođenju taksija za osobe sa invaliditetom.

– Mnoge dobre stvari kreću upravo iz Banjaluke jer je i 90 odsto organizacija OSI smešteno u najvećem gradu. Ali mi se tako ujedno borimo i za poboljšanje uslova u cijeloj Srpskoj, jer kada je nešto doneseno na nivou Grada Banjaluka, kao na primjer usluga personalne asistencije i pomoći u kući, radi se na tome da se takav primjer širi dalje ka manjim lokalnim zajednicama – pojašnjava Mastikosa.

U izradi Akcionog plana za iduće četiri godine učestovali su i predstavnici Udruženja gluvih i nagluvih regije Banjaluka koji su predložili da se uspostavi usluga “Centar za znakovne tumače”.

Tumač bi, preciziraju, pružao usluge korisnicima udruženja prilikom posete javnim institucijama s obzirom da i zakon garantuje gluvim osobama pravo da koriste znakovni jezik i usluge prevodioca prilikom rješavanja svojih poslova u oblasti zdravstva, socijalne zaštite, obrazovanja, pravnih poslova, razgovora za posao, u toku rada kod poslodavca dok postoji objektivna potreba za takvom uslugom, te stručnog osposobljavanja i usavršavanja.

– Smatramo da bi osnivanjem “Centra za znakovne tumače” olakšali našim članovima odlazak u javne institucije, odlazak doktoru i slično. Članovi bi u svakom trenutku mogli da se obrate našem Udruženju za uslugu tumača znakovnog jezika, te bi na taj način omogućili inkluziju osoba sa oštećenjem sluha u širu društvenu zajednicu – rekli su iz ovog udruženja.

Udruženje je još sugerisalo i da se uvede veći broj TV emisija sa znakovnim tumačem.

Broj korisnika se utrostručio

Grad Banjaluka nema posebnu evidenciju za lica sa invaliditetom tako da se pri planiranju koristi baza Centra za socijalni rad.

Centar evidentira maloljetnike sa invaliditetom, odrasle zavisne od tuđe njege i pomoći, lica koja koriste socijalne usluge i one koji zbog radne nesposobnosti, primaju novčanu pomoć.

Posljednjih godina uočen je porast korisnika prava na dodatak za pomoć i njegu drugog lica, tako je u 2008. godini bilo 1.600 korisnika, a u junu ove ukupno 4.540 korisnika.

(Srpskainfo)