DODIK: Nema puta BiH u NATO

Nema puta BiH u NATO, poručuje srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, u odgovor na špekulacije da je dogovorom sa Bakirom Izetbegovićem (SDA) i Draganom Čovićem (HDZ) odustao od politike vojne neutralnosti Republike Srpske.

Godišnji nacionalni plan reformi (ANP), koji je korak ka integraciji BiH u NATO, neće biti poslat u Brisel, jer se Republika Srpska protivi ulasku BiH u taj vojni savez i ne želi nivo saradnje koji bi bio veći od onog koji trenutno ima Srbija, kaže Dodik za Tanjug.

“Puta u NATO nema. Mi smo vezani za Srbiju u tom pogledu. Ako Srbija za sto godina uđe u NATO i mi ćemo. Ako Srbija za 300 godina ne uđe u NATO, nećemo ni mi, sve dok ja i moja politička opcija rukovodimo time. Partnerstvo za mir i IPAP, to je sasvim dovoljno, pa ako ne valja NATO, nek se povuku iz toga”, naglasio je Dodik u intervjuu Tanjugu.

On tako odgovara na kritike opozicije u RS da je potpisivanjem Sporazuma o principima za formiranje Savjeta ministara sa Izetbegovićem i Čovićem odustao od politike vojne neutralnosti Republike Srpske i učinio ustupak Federaciji BiH, ali i na spekulacije javnosti oko toga da li će ANP biti upućen u sjedište NATO u Briselu.

Kaže i da nije siguran da će Savjet ministara biti formiran u roku od 30 dana, na kojem je sam insistirao.

Dodik je izričit da se u Principima za formiranje vlasti ne pominje ANP i da on neće biti poslat u Brisel.

“BiH neće predati Briselu ANP, nigdje ne piše da hoće, u sporazumu ne piše ništa. Svako tumači kako hoće, ali Vuk Karadžić je rekao ‘čitajte kako piše, razumite kako je napisano'”, ponavlja Dodik.

Objašnjava da u preambuli principa jasno stoji opredeljenje da se doprinese ubrzanom reformskom procesu, kako bi BiH mogla da počne pregovore o pridruživanju, ali prije svega sa EU, dok se nigdje ne pominje NATO.

Govoreći o spornom članu 3, koji se tiče NATO, Dodik kaže da se u njemu nijednom rječju ne pominje akcioni plan, već se navodi da će se poštovati Ustav i zakon, ali uključujući stavove i interese svih nivoa vlasti u BiH, što se do sad ni u jednom aktu nije pominjalo.

To znači da će se poštovati i Narodna skupština RS i njena rezolucija o vojnoj neutralnosti, koja je veoma jasna, kao i da se neće prejudicirati buduće odluke u vezi sa članstvom u NATO.

Upitan da li druga dva potpisnika sporazuma Bakir Izetbegović i Dragan Čović znaju da on neće dozvoliti da ANP prođe, Dodik kaže:

“Znaju, rekao sam im direktno u razgovorima”.

Upitan kako komentariše izjavu Danijela Servera, koji je rekao da se Dodik ne protivi toliko putu ka NATO, koliko želi da udovolji svojim moskovskim finansijerima, Dodik odgovara da je Server “jedan obični se. . nja koji dobija pare od muslimana”.

Dodik kaže da sa Rusijom ima iste odnose kao sa SAD, ali da nije Rusija ta koja se petlja u odnose i dešavanja u BiH, nego Zapad.

Upitan o najavi Željka Komšića da će sjednicu Predsjedništva BiH sazvati tek kada bude prihvaćen ANP koji bi zatim bio upućen u sjedište NATO u Briselu, Dodik kaže da su opstrukcije moguće i da sporazum nije obavezujuć za nekoga ko nije potpisnik.

“Vidjećemo, opstrukcije su moguće. Nije ovo sporazum obavezujuć za nekoga ko nije potpisnik, ovde su potpisnice tri političke partije koje su izborni pobjednici kod svojih naroda”, rekao je Dodik.

Ističe da on nije siguran da će, uprkos sporazumu, Savjet ministara BiH biti formiran u zadatom roku od 30 dana.

“Nisam siguran, ali mi je na neki način i svejedno. Smatram da je bilo neophodno doći do ovog sporazuma i pokazati da su oni koji ga budu osporavali ti koji će snositi političku odgovornost. I Hrvati su nezadovoljni ako do toga ne dođe. I Hrvati hoće formiranje vlasti. Oni su za NATO, ali ne insistiraju zato što nema konsenzusa. NATO je izmišljena priča od strane Bošnjaka”, kaže Dodik.

Naglašava da, ukoliko vlast ne bude formirana, Narodna skupština RS usvojiti akt kojim će odbaciti sve odluke koje nisu izričito u skladu sa Ustavom BiH.

To znači da će se RS povući iz Sporazuma o oružanim snagama, da će povući svoju saglasnost na formiranje indirektnih poreza, odbaciti rad suda i tužilaštva, kao i rad SIPE (Državne agencije za istragu i zaštitu) na svojoj teritoriji i dovesti u pitanje sve nadležnosti koje su prenijete na nivo BiH.

“Oteli su nam 83 nadležnosti i prenijeli na nivo BiH, sve ćemo dovesti u pitanje i zadužiti vladu i druge stručne institucije da nam dostave predloge akata koji će ići da se sve ono što je mimo Ustava u BiH ovde eleminiše i zabrani”, rekao je Dodik i podsjetio da Ustav precizno navodi da entitetima pripadaju sve dužnosti i državne funkcije i ovlašćenja koja nisu Ustavom izričito data BiH.

On ponavlja da će parlament ući u proces osporavanja svih nametnutih rješenja, ali ne i Dejtonskog sporazuma, koji ćemo nastaviti da poštujemo.

Dodik, međutim, kaže da je spreman i na drugi scenario, da vlast bude formirana, te dodaje da će u tom slučaju pokušati neku vrstu reforme.

“Ja sam spreman da poštujem ovaj sporazum, da uđemo u Savjet ministara, da radimo na evropskim integracijama, da saradujemo sa NATO na ovim pitanjima, čuvamo mir zajedno… Ako traže 50 ljudi za Avganistan, da kažemo da ima nekih koji hoće da zarade pet hiljada dolara mjesečno, pa da idu… Ali, izvinite, više neće moći da dolaze u škole, da pričaju kako NATO nema alterntivu”, ističe Dodik.

(Agencije)

Optužnica za ubistvo Krunića do 10. januara

Istraga o ubistvu banjalučkog biznismena Slaviše Krunića i njegovog radnika obezbjeđenja Žarka Pavlovića, te ranjavanja vozača Gorana Ilića, privedena je kraju i optužnica u ovom slučaju najvjerovatnije će biti podignuta do 10. januara, saznaje “Glas Srpske”.

DVIJE VERZIJE: Poznati motivi tragedije kod Laktaša

Postoje dvije verzije zbog čega je Bojan Suručić u nedjelju u dvorištu kuće svoje trudne djevojke Dragane Milošević, u Bakincima kod Laktaša, pucao sebi u glavu i zadobio povrede opasne po žitvot.  Nakon ranjavanja, Suručić je sa teškim povredama prevezen na Univerzitetski klinički centar RS, gdje se ljekari bore za njegov život. Sve se odigralo

ĆULUM: Manje od 10 razbojništava na 100.000 stanovnika

Direktor Policije Republike Srpske Darko Ćulum rekao je da je stanje bezbjednosti u Republici Srpskoj zadovoljavajuće u svim oblastima, da se svake godine bilježi sve manje krivičnih djela, kao i da je na 100.000 stanovnika evidentirano manje od 10 razbojništava, te da je slična situacija i kada je riječ o krađi automobila. “Tako nije nigdje

Servisne informacije za 10. decembar

Servisne informacije za utorak, 10. decembar 2019. godine: Policijska uprava Prema podacima sa kojima raspolaže ovo Područno odjeljenje za posljednja 24 časa u Banjaluci se dogodilo pet krivičnih djela, a jadvni red je narušen jednom. Dogodilo se 10 saobraćajnih nezgoda u kojima su četiri lica lakše i jedno lice teže povrijeđeno. Služba hitne pomoći U

SJEDNICA GRADSKOG ODBORA SP: Jača saradnja Beograda i Banjaluke

U prepunoj  sali Narodnog pozorišta Republike Srpske, održana je proširena Sjednica Gradskog odbora Socijalističke partije Banjaluka. Članovima Gradskog odbora i gostima obratio se predsjednik Socijalističke partije Petar Đokić, a specijalni gost bio je predsjednik Gradskog odbora Socijalističke partije Srbije Beograd i predsjednik Skupštine grada Beograda Nikola Nikodijević. Jedna od tačaka dnevnog reda bilo je unaprijeđenje

EU NIŠANI SNSD: Šta je u pozadini Aćimovićeve kandidature?

Prijedlog DNS-a da Draško Aćimović bude ministar za ljudska prava i izbjeglice u Savjetu ministara BiH podržala je većina članova Predsjedništva te partije, ali ne i Darko Banjac. On o razlozima ćuti, mada se spekulisalo da je jedan od njih činjenica da Aćimović nije učestvovao u izbornom procesu, niti je radio na terenu sa aktivistima

SLUČAJ „AĆIMOVIĆ“: Kako je politička scena RS dobila “kontea Marija Marka del Tintoreta”

Kada je scenarista Siniša Pavić majstorski osmislio, a Vlastimir Đuza Stojiljković maestralno odglumio lik sitnog prevaranta sa pseudonimom „konte Mario Marko del Tintoreto“ u „Srećnim ljudima“, poznatoj domaćoj TV seriji iz devedesetih godina, mnogi su se pitali – da li je postojao uzor u stvarnosti za ovakvu tragikomičnu figuru? Od ponedjeljka, 9. decembra, konačno je