DODIK SVE BLIŽE POBJEDI: Kandidatski status BiH ubrzava potvrđivanje rezultata izbora u Srpskoj?
Za dobijanje kandidatskog statusa EU u BiH je važno da se ispuni kriterijum demokratije, pa bi formiranje vlasti na svim nivoima, a prethodno potvrđivanje rezultata parlamentarnih izbora za predsjednika Republike Srpske, moglo da bude ubrzano i završeno već do početka decembra.
Savjet EU, podsjećamo, tada bi trebalo da razmatra preporuku Evropske komisije o dodjeljivanju kandidatskog statusa BiH, te se očekuje da bi takva vrsta pritiska spriječila potencijalnu političku krizu u Srpskoj, najavljenu u slučaju poništavanja i ponavljanja izbora za predsjednika Srpske. Prema trenutnim podacima CIK BiH, kandidat SNSD Milorad Dodik odnio je pobjedu sa oko od 30.000 glasova razlike u odnosu na kandidata opozicije Jelenu Trivić.
“Da smo normalna država, ne bi bilo ni potrebe ni svrhe da se takav ‘pritisak’ vrši, na prvom mjestu. Niti bi bilo moguće vršiti ga, naročito ne na CIK. Međutim, moguće je, ali CIK neće imati izlaz nego da potvrdi rezultate izbora, osim ako ne želi haos, drugo objašnjenje doslovno ne postoji”, smatra Vojislav Savić, politički analitičar.
Dodaje da je, prema do sada dostupnim podacima, i ovo “nakaradno” sprovedeno kontrolno brojanje pokazalo da nema značajnih odstupanja i da su rezultati izbora manje-više isti.
Ističe da proceduralno i politički gledano ne bi trebalo da bude veliki razmak od potvrđivanja mandata do formiranja Vlade u Republici Srpskoj, budući da je koalicija već postigla načelne sporazume i da to djeluje prilično stabilno.
“Ako se gleda pravo i zakon, nema nikakvog govora o ponavljanju izbora. Ako se gleda razum, logika i racionalno trošenje novca, još manje ima mjesta za priču o tome da se izbori ponove. Međutim, BiH je sve samo ne uređena zemlja, tako da treba sačekati konačnu odluku. Međutim, ako se izbori ponove uprkos svemu ovome što smo vidjeli, onda je zaista riječ o isključivo političkoj borbi protiv jedne strane ili jednog čovjeka. To bi stvarno bio uvod u politički i društveni haos s nesagledivim posljedicama”, ističe Savić.
Savić dodaje da bi takav politički i društveni haos doveo u pitanje ne samo kandidatski status, nego i sve druge procese. Na kraju krajeva, i investicije, s kojima bismo se mogli pozdraviti do daljeg.
“Kandidatski status je značio nešto prije desetak godina, dok je to predstavljalo određeni novac i projekte. U današnjim uslovima smanjenog budžeta za te stvari, to je prilično protokolarna, simbolična mjera koja bi trebalo da podstakne političare da krenu naprijed. Zato je neophodno da se Vlada formira što prije kako bi mogli da rade na zakonima i drugim aktima koji bi stabilizovali tržište, pravosuđe i slično. U suprotnom, imaćemo haos. A samim tim udaljavamo se ne samo od članstva u EU, nego i od drugih globalnih procesa i organizacija”, dodaje Savić.
Takav rasplet dešavanja u kojem bi kandidatski status mogao ubrzati potvrđivanje rezultata izbora za predsjednika u Srpskoj u određenoj mjeri ipak moglo bi da spriječi samo odsustvo interesa kod dijela političkih elita u BiH da se takvom brzinom ide prema EU, smatra Miloš Šolaja, profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci.
Smatra da je određenim političkim subjektima prebrojavanje glasova i utvrđivanje rezultata prioritet u odnosu na kandidatski status. Međutim, ni on ne isključuje mogućnost da se pod snažnim pritiskom inostranog faktora brojanje brže i preciznije završi, te u skladu s tim brže proglase rezultati.
“Odavno se već zna da političke elite u BiH ne žele baš takvom brzinom da se ide prema EU, jer na taj način gube svoje političke pozicije. Tako ih taj status u smislu njihove političke promocije gotovo i ne zanima. Može se jedino desiti da pod snažnim pritiskom inostranog faktora brojanje ide brže i preciznije i da se brže proglase rezultati. Za EU je veoma važan kriterijum demokratija, a ako toga ne bude brzo, pogotovo ako bude manipulacija, osporavanja od bilo koga i na bilo koji način, teško se može povjerovati da će u tom slučaju i taj kandidatski status BiH, a posebno ostvarivanje uslova, ići brže“, smatra Šolaja.
Šolaja dodaje da ne treba zanemariti ni činjenicu da se inostrani faktor u čitav proces umiješao na “čudan” način, što je stvorilo dodatnu konfuziju.
“Činjenica je da su se oni umiješali na neki čudan način i da su stvorili cijelu konfuziju kada su u pitanju proces koji vodi CIK i brojanje. Lako se može desiti da se uđe u još veću konfuziju i neizvjesnost, jer je očigledno da u ovom procesu ima dosta nepoznanica i improvizacija. Nemoguće je u ovom trenutku sa sigurnošću procijeniti da li će se to smiriti i definisati na vrijeme”, zaključuje Šolaja.
Tokom jučerašnje rasprave u Evropskom parlamentu komesar EU za proširenje, Oliver Varhelyi dotakao se pitanja uzbora u BiH istakavši da se nakon parlamentarnih izbora u BiH od zakonodavaca i vlada na svim nivoima očekuje da se uključe u formiranje vlasti.
(Nevena Stanojević)
Oznake: EU, kandidatski status
Cvijanović i Višković sa Vučevićem: Zajedničkim angažmanom očuvati vitalne nacionalne interese
