Dogovor o vlasti u Hrvatskoj sve dalje, građani bi mogli opet na izbore
Izbori u Hrvatskoj su održani 17. aprila, a dvije sedmice nakon zatvaranja birališta, ne nazire se odgovor na pitanje: Ko će formirati novu vlast?
Prema rezultatima koje je potvrdilo Državno izborno povjereništvo (DIP), koalicija oko HDZ-a je nominalno pobjednik izbora s 61 mandatom.
Koalicija “Rijeke pravde”, koju predvodi SDP osvojila je 42 mandata, a onda slijede Domovinski pokret (14), Most-Suverenisti (11), Možemo! (10), Istarski demokratski sabor (2), Nezavisna platforma Sjever (2) te Fokus (1).
Manjinama je pripalo osam glasova, od čega tri ima SDSS, a po jedan pripada Bošnjacima (koje će predstavljati Armin Hodžić), Romima i Jevrejima zajedno, te Mađarima. U Sabor su izabrana i dva nezavisna zastupnika – Nino Raspudić i Marija Selak Raspudić. Tačnije, oni su izabrani kao članovi Mosta, ali su nakon izbora istupili iz ove stranke.
Imajući u vidu da Sabor ima 151 predstavnika, za većinu je potrebno 76. Kao nominalni pobjednici, HDZ se odmah nametnuo kao predvodnik vladajuće koalicije, te su krenuli u izbornu matematiku.
Računajući na svoje standardne partnere iz manjinskih stranaka (koje se prema nepisanom pravilu obično drže zajedno), HDZ raspolaže s 69 mandata, sedam manje od onoga što im je potrebno za potvrdu ulaska u vlast.
Najočitiji partner je Domovinski pokret, koji će, prema svemu viđenom, biti faktor odluke. Ipak, za vladajuću partiju u Hrvatskoj i premijera Andreja Plenkovića stigao je “hladan tuš”, u stavu DP-a da neće u vlast s predstavnicima srpske nacionalne manjine, SDSS-om.
HDZ i DP zajedno imaju 75 mandata, što znači da im je potreban samo još jedna ruka da bi formirali vlast. Nezavisni zastupnici, Most, Možemo! i, naravno, SDP su otvoreno rekli da s ovom strankom neće formirati vlast, a i druge partije koje raspolažu s dovoljnim brojem glasova većinom su lijeve političke orijentacije i teško je za očekivati da će baš oni biti presudni.
Ipak, zastupnik Fokusa Dario Zurovec je bivši član HDZ-a, pa pojedini mediji u Hrvatskoj smatraju da bi upravo on mogao biti ključni glas. Pored toga, mada za to u prošlosti ne postoji praksa, moguć je i razjedinjen nastup predstavnika manjina.
S druge strane, SDP i Možemo!, dvije stranke koje će gotovo sigurno ući u partnerstvo, imaju 52 mandata i dosta su daleko od formiranja vlasti. Čak i sa zastupnicima Mosta, te s dva nezavisna zastupnika, ovoj koaliciji bi falila jedna ruka kako bi ušli u vlast. Ako bi kao partnera dobili DP, bez obzira na skepsu dosta liberalnije stranke Možemo!, ova koalicija bi imala dovoljnih 76 glasova da formira vlast. SDP je u pregovorima s DP-om od objave punih rezultata izbora, ali još se ništa konkretno nije dogovorilo.
Imajući sve u vidu, sasvim je realna opcija i da građani ove zemlje opet izađu na birališta. Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović ima rok do 19. maja da sazove prvu sjednicu novog saziva Sabora, poslije kojeg se pokreće nova procedura za izbor mandatara vlade, kojem je potrebna saglasnost predsjednika države.
Prema izvještajima pojedinih hrvatskih medija, pregovori HDZ-a i DP-a su sve dalje od rješenja, dok ništa bolje nije ni u razgovorima SDP-a i treće najveće stranke u Saboru. Što bliži bude rok za prvu sjednicu novog saziva hrvatskog parlamenta, građani ove zemlje će biti sve bliži novom izlasku na izbore.
Pored ovih održanih 17. aprila i potencijalnih novih izbora, građane Hrvatske čekaju još dva izlaska na birališta u 2024. godini. Predstavnike Hrvatske u Evropskom parlamentu biraju 9. juna, a novog (ili starog) predsjednika biraju u decembru ove godine.
