Dojče vele: Zbog javašluka propadaju njemački mostovi, 16.000 na listi za sanaciju

Hiljade mostova širom Njemačke trebaju sanaciju, a mnogi moraju i da se ruše. To je rezultat javašluka i veliki problem za ekonomiju. Neki gradići su tako pretrpani saobraćajem koji je trebalo da teče auto-putem, piše DW.

Kako trošni mostovi mogu da ekonomski ugroze cijeli region lijepo se vidi u gradiću Lidenšajdu na zapadu Njemačke. Odande je svega tridesetak kilometara auto-putem do Dortmunda, i time cijelog rurskog megalopolisa.

Die Talbrücke #Rahmede bei #Lüdenscheid ist gesprengt! 🌉💥#Brücke #Sprengung #A45@Wissing @Autobahn_Bund pic.twitter.com/HEi7IloQhz

— BMDV (@bmdv) May 7, 2023

Ali, auto-putem se ne može. Most kroz dolinu rječice Ramede zatvoren je još krajem 2021. godine, a onda je u maju prošle godine dignut u vazduh. Još tri godine će se čekati na novi most.

To ne samo da izaziva saobraćajni haos od kojeg se vozačima diže kosa na glavi, već i ekonomski teško pogađa industrijske gradiće na ruti auto-puta. Kompletnom regionu prijeti odsijecanje od ostatka zemlje.

Šest hiljada kamiona dnevno pred kapijom

Timo Helšer, automehaničar iz Lidenšajda, svjedoči da su na lokalnom putu pred njegovom radionicom i kućom često kilometarske kolone kamiona koji bi inače išli auto-putem. Mušterije teško stižu do Helšera, kaže, promet mu je opao za trećinu.

Kako priča za javni servis WDR, čak je zamišljao da proda sve što ima i iznajmi manji stan. Ovaj robusni čovjek kaže da su brige ostavile traga i na zdravlje – nedavno je preživio srčani udar.

To je svakodnevica – svakog dana kroz gradić Lidenšajd prođe 6.000 kamiona i 14.000 automobila. Sve zbog jednog mosta kojeg nema.

Sve te probleme po ljude i ekonomiju izazvalo je grubo zanemarivanje infrastrukture, kažu autori studije “Mostovi kao faktor rizika” sa Instituta za putne mreže Tehničke visoke škole u Ahenu. Njih su razne industrijske i trgovačke komore regiona Porajnja zadužile da ispitaju koliki je zapravo ceh trošnih mostova.

Rezultat je šokantan: od nekoliko hiljada mostova u regionu – tu se broje i mostići i veliki vijadukti – čak 650 je “teško”, a 350 “veoma teško” oštećeno. Drugim riječima, tim mostovima je istekao rok trajanja iako se i dalje koriste.

Istraživači nemaju sumnje da je to ogroman rizik po privredu regiona i cijele Njemačke.

Ogromni troškovi

Kristijan Kesterman sa Instituta njemačke privrede računa da bi ceh samo zbog zatvaranja auto-puta kod Lidenšajda mogao da iznosi vrtoglavih 1,8 milijardi evra.

Dvije trećine sume zbog dodatnih troškova koji nastaju kad kamioni moraju alternativnim putevima. Posljednja trećina jer prijeti smanjena ekonomska aktivnost.

Pa tome treba dodati još 1,8 milijardi evra gubitka za pojedinačne biznise i radnje, poput one automehaničarske u Lidenšajdu.

Tu je vrijeme novac. “Moramo da skratimo proceduru planiranja. Ne može biti da nam treba deset godina za odobrenje za sanaciju nekog mosta”, kaže Dirk Kemper, stručnjak za saobraćaj sa Univerziteta u Ahenu.

Čak 16.000 mostova za sanaciju

Tek od početka 2021. godine odgovornost za savezne auto-puteve snosi državno preduzeće “Auto-put GmbH”. Prethodno je svaka pokrajina bila odgovorna za svoje dijelove puta.

Njemački mostovi su hitan slučaj

Novo preduzeće namjerava da od 2026. sanira po 400 mostova godišnje. To je ambiciozan cilj, jer danas se ne sanira ni polovina tog broja.

Ukupno Njemačka ima oko 130.000 mostova od kojih 16.000 zahtijeva sanaciju. Među njima, 1.600 nalazi se na saveznim drumovima, a oko hiljadu su u nadležnosti željeznice.

Mnogo je primjera javašluka. Recimo, most na putu A544 kod Ahena moraće da se zamijeni i to je poznato “već nekoliko godina”, kažu u “Auto-putu”. Ali isto je tako poznato da je trebalo reagovati ranije – pa bi postojeći most mogao da opstane, a ne da se ruši i da se troše pare i vrijeme na novi.

Ove godine je doduše Vlada u Berlinu progurala Zakon o ubrzanju infrastrukturnih projekata. Prema njemu, više nisu potrebna nova odobrenja ukoliko se stari most pri sanaciji proširuje. Takođe, za mostove otpada obaveza studije o uticaju na životnu sredinu.