DONOSIMO DETALJE GOVORA Alkalaj žestoko protiv OHR-a, pa iznenada odustao od obraćanja pred SB UN

Da BiH nema ozbiljnu diplomatiju, poznato je već dugo, a to je posebno vidljivo posljednjih godina koje su obilježili brojni skandali umjesto iole ozbiljnog pristupa ili bilo čega korisnog za BiH. To potvrđuje i posljednji primjer iz Njujorka, gdje je stalni predstavnik BiH Sven Alkalaj pred Savjetom bezbjednosti UN trebalo da pročita šestomjesečni izvještaj za BiH.

Naime, dosadašnja praksa je da se SB UN obraća ambasador BiH pri UN, odnosno Alkalaj, međutim njegov govor i prije nego što ga je pročitao naišao je na negativne reakcije dijela javnosti. To je željela da iskoristi ministarka inostranih poslova Bisera Turković, koja je podnijela zahtjev da se obrati ovom međunarodnom tijelu. To je naišlo na oštre reakcije javnosti u Sarajevu, jer tako je otvorena mogućnost da isti zahtjev podnese i Zoran Tegeltija, predsjedavajući Savjeta ministara, a u tom slučaju on bi imao prednost, jer obavlja višu funkciju od Turkovićeve.

Međutim, ono što je u cijeloj situaciji najčudnije je to što je odluka o tome da Alkalaj ne govori pred SB UN došla iznenada i nije poznato zbog čega se odlučio na takav postupak. Prema izvorima portala Banjaluka.net, mnogima je zasmetalo to što je on u svom govoru najviše kritikovao OHR, Kristijana Šmita i njegove posljednje nametnute izmjene Izbornog zakona. U svom govoru najmanje je govorio o Republici Srpskoj kao “faktoru nestabilnosti u BiH”, a što je do sada bila praksa.

Dobro upućeni kažu da su pojedine velike sile “procijenile da sada nije vrijeme da se govori o ulozi OHR”, ali ne isključuju mogućnost da je na takav njegov potez uticala i hrvatska diplomatija. Naime, poznato je da Alkalaj ima i državljanstvo Hrvatske. Iako se za vrijeme svog ministrovanja deklarisao kao pripadnik iz reda ostalih, 2006. godine dobio je državljanstvo Hrvatske u kojem se deklarisao kao Hrvat. U jednoj svojoj izjavi rekao je da je “istovremeno i Jevrej i Hrvat”.

– Odustajanje Alkalaja je, u najmanju ruku, čudno i iznenađujuće. Kritika OHR i zahtjevi da on napusti BiH ne idu u prilog pojedinim državama regiona, ali i dijelu međunarodne zajednice, i njima ne bi bilo drago da se tako nešto čuje u najvažnijem međunarodnom tijelu. Nije isključeno da mu je takav “mig” dala neka zapadna sila, a moguće i Hrvatska, koja preko OHR pokušava da popravi položaj Hrvata u BiH – rekao je izvor iz diplomatskih krugova.

Naš sagovornik ocjenjuje da se Turkovićevoj o glavu sada obija politika koju je ona tokom svog mandata uvela kao praksu.

– Ovi izvještaji su ranije pisani u Predsjedništvu BiH. Ta praksa je promijenjena dolaskom Bisere Turković, koja je svojim postupanjem zaobilazila Predsjedništvo i time direktno kršila Ustav BiH – kaže sagovornik.

ŠTA JE TREBALO DA KAŽE ALKALAJ?

Portal Banjaluka.net došao je u posjed govora koji je Alkalaj trebalo da pročita pred Savjetom bezbjednosti UN, a sada ekskluzivno objavljujemo njegove detalje.

U svom uvodu se osvrnuo na protekle opšte izbore, istakavši da je protekli period bio miran, iako je bilo “sporadičnih pojava secesionističke i nacionalističke retorike”. Odmah nakon toga, on tvrdi da “nije tačna tvrdnja pojedinih zemalja okruženja da su oni garanti Dejtonskog mirovnog sporazuma”, te da one na taj način “stvaraju pogrešno okruženje u kojem žele da intervenišu u političkom, ekonomskom i društvenom sistemu u BiH”. Kaže da je prema Dejtonskom sporazumu OHR-u dodijeljeno ovlaštenje za praćenje samo civilnog aspekta Sporazuma”.

Naveo je četiri sporne tačke:

– Prva sporna stvar je sljedeća. Bosna i Hercegovina je svojim ustavom utvrđena kao demokratska zemlja koja djeluje pod vladavinom prava i slobodnim i demokratskim izborima. Ovaj princip visoki predstavnik je prekršio nametanjem izmjena izbornih pravila po završetku izbora. Sem toga, visoki predstavnik je prevario sve birače u Bosni i Hercegovini, jer sigurno bi glasali drugačije da su bili upoznati s novim izbornim pravilima. Istovremeno, visoki predstavnik je prevario sve aktere izbora, tačnije sve političke partije i nezavisne kandidate, koji bi svakako ponudili drugačije izborne liste i izborni programi koji bi bili u skladu s novim izbornim pravilima. Kako Bosna i Hercegovina može sprovesti svoj ustavni princip da je demokratska zemlja, ako se mijenjaju pravila izbora poslije izbora? To nikako ne može, a visoki predstavnik je taj koji je to onemogućio, koji u svom radu nema pravo da radi bilo šta suprotno Ustavu Bosne i Hercegovine. Da li to znači da Bosna i Hercegovina i njeni građani nisu dovoljno dobri za potpunu demokratiju – tvrdi Alkalaj u svom govoru, te “podsjeća da Ustav BiH nije dio civilnog aspekta Dejtonskog sporazuma, što znači da to ne može tumačiti visoki predstavnik, jer je to dužnost samo Ustavnog suda BiH”.

Druga sporna stvar, prema Alkalaju, je sljedeća: “Visoki predstavnik je nametnuo ovakve izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine čije se vrednovanje sprovodi kroz matematičku formula i koeficijent za učešće u izbornom procesu je određen u skladu s nacionalnom pripadnošću glasačkog tijela. To znači da imate državljana Bosne i Hercegovine koji su etnička manjina u određenim dijelovima zemlje i koji imaju koeficijent od, na primjer, 0,5, dok građani iste nacionalnosti u južnom dijelu Bosne i Hercegovine imaju koeficijent 1,5, što im daje veća prava i šanse u izbornom procesu. To je krajnji oblik etničke diskriminacije, koji je zabranjen aktima Ujedinjenih nacija kao što su UN Konvencija o građanskim i političkim pravima i Evropska konvencija o ljudskim prava i osnovnim slobodama. Podsjećam vas da su ovi međunarodni instrumenti sastavni dio Ustava Bosne i Hercegovine i imaju direktnu primjenu. Kako može bilo koja država da vrednuju ljude, živa ljudska bića, daju im viši ili niži  koeficijent, po kome bi trebalo da imaju viši ili niži nivo ljudskih prava? Odgovor je vrlo jednostavan, nema zemlje koja to može. To je posebno zabrinjavajuće jer je visoki predstavnik u potpunosti uništio princip vladavine prava koji podrazumijeva jednakost svih pred zakonom bez izuzetka. Nasuprot tome, stvorio je sistem u kome građani, lica, pojedinci nisu ravnopravni pred Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine. Osim toga, visoki predstavnik nije poštovao svaku pojedinačnu presudu Evropskog suda za ljudska prava u kojima je utvrđeno postojanje sistemske diskriminacije, što je ustavna obaveza u Bosni i Hercegovini”.

Naveo je primjer da on kao “kao etnički Jevrejin iz Bosne i Hercegovine, u ovom novom izbornom sistemu koji je nametnuo visoki predstavnik, neće imati jednaka prava, mogućnosti ili šanse adekvatnim učestvanjem u izbornom procesu”.

– U Bosni i Hercegovini, očigledno je da neko pokušava da stvori okruženje zasnovano na premisi “Jednaki, ali odvojeni”, koja je zasnovana na rasnoj i etničkoj osnovi diskriminacije, a koja je decenijama unazad odbačena, baš kao i svi elementi aparthejda koji su odbačeni, što se nažalost kroz intervencije visokog predstavnika pokušava nametnuti u političkom i društvenom sistemu BiH. Ovo je apsolutno neprihvatljivo – kaže Alkalaj.

Treća sporna stvar za njega je ta da je visoki predstavnik nametnuo amandmane na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine koristeći dva različita popisa, jedan iz 1991. i drugi iz 2013. Tvrdi da njegova odluka pokazuje tačnu namjeru da u saradnji sa susjednom Republikom Hrvatskom obezbijedi neograničeno učešće u vlasti za jednu političku stranku – HDZ – koja je ogranak te političke stranke iz susjedne Hrvatske.

“Ovim je visoki predstavnik sve građane Bosne i Hercegovine doveo u stanje potpune pravne nesigurnosti”.

Četvrta sporna stvar odnosi se na činjenicu da je visoki predstavnik sve ovo planirao i uradio u saradnji sa susjednom Republikom Hrvatskom, što je i sama Vlada Republike Hrvatske javno najavila, vjerovatno smatrajući sebe garantom Dejtonskog sporazuma, što svakako nije. Ovim je visoki predstavnik izvršio, između ostalog, krivično djelo propisano Krivičnim pravom Bosne i Hercegovine. Pored toga, visoki predstavnik je selektivno sprovodio presude Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, odnosno nije sproveo jedinu koji se tiče suzbijanja diskriminacije i to onaj u predmetu “Komšić”, čime je počinio još jedno krivično djelo iz nepoštovanje odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

– Namjera visokog predstavnika da omogući pravednije izbori s njegovim odlukama nije realizovana. Naprotiv, uveo je broj zbunjujućih elemenata i otežao je  izvođenje izbornog procesa. Njegova druga namjera je da kroz intervencije u Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine i Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, što je pravdao navodnom željom da omogući deblokadu procesa formiranja vlasti. Jednostavno rečeno, nije tačno, jer deblokade nisu bile uklonjene, a istovremeno je uveo značajnu asimetriju u formacijske vlasti u dva  entiteta BiH, gdje oba entiteta moraju poštovati Ustav Bosne i Hercegovine. Nije moguće da se imaju dva različita načina formiranja vlasti u dva entiteta, koji su dužni da poštuju odredbe Ustava Bosne i Hercegovine – kaže Alkajaj i dodaje:

– Unošenjem izmjena u izborna pravila neposredno prije i poslije izbora, visoki predstavnik je prekršio Ustav Bosne i Hercegovine i niz međunarodnih akata ugrađenih u zakonodavni sistema Bosne i Hercegovine. To sigurno nije i ne može biti njegova uloga. Obmanjivanje birača promjenom izbornih pravila poslije izbora održan je akt visokog predstavnika koji je izazvao takvu destabilizaciju prilika u Bosni i Hercegovini koja se manifestuje masovnim protestima građana ispred zgrade OHR-a u Sarajevo, koji su nezadovoljni i smatraju da je aparthejd bio uveden u svojoj zemlji. Pored toga, podnesena je žalba Ustavnom sud Bosne i Hercegovine protiv visokog predstavnika jer je očigledno djelovao neustavno. Umjesto čekanja za ishod tog sudskog procesa, visoki predstavnik  vrši pritisak na političke aktere, pa čak i na sudske instance, da se sprovedu njegove odluke što prije. Ovo je apsolutno neprihvatljivo – naveo je on.

U svom zaključku kaže:

“Iz svih ovih razloga, postalo je više nego očigledno da je uloga sadašnjeg visokog predstavnika da destabilizuje zemlju u korist jedne od susjednih zemlja, kao i nekim od njegovih međunarodnih mentora, ali na štetu države Bosne i Hercegovine i njenih građana. Koristim ovu priliku da naglasim da Bosna i Hercegovina još uvijek podržava instituciju visokog predstavnika, u skladu sa mandatom datim Dejtonskim mirovnim sporazumom, ali da je aktivnost sadašnjeg vršioca dužnosti visokog predstavnika postala problem koji treba da bude rješen u najkraćem mogućem roku. Zato je važno još jednom reći da neko  ko obavlja dužnost visokog predstavnik  ne može vršiti  protivustavne stvari ili raditi van datih ovlašćenja, što je nažalost sada slučaj. Zato vas ovim putem pozivam da ovo pitanje riješite zajedno i izvedete Bosnu i Hercegovinu na demokratski put u predstojećem periodu”.

(Aleksandar Stojanović)