Dr. William Davis: “Potpuno eliminisanje pšenice od najvećeg je interesa za svačije zdravlje!“
Intolerancija na gluten više nije granični zdravstveni koncept. Istraživači su potpuno svjesni da postoji veliki problem s modernim načinom uzgoja pšenice.
Pšenica je daleko od zdrave hrane. Deblja, izaziva gasove i od vašeg probavnog trakta vam stvara neprijatelja. Pšenica uzgojena na način da daje visoke prinose i današnja genetski modifikovana pšenica čine ju žitaricom koju najvjerovatnije želite izbaciti iz prehrane.
233 grupe farmera i konzumenata iz 26 zemalja su potpisale izjavu „Definitivno globalo odbijanje genetski modifikovane pšenice“ kako bi se prestala prodavati (GM) pšenica i povukla iz prodaje i komercijalne upotrebe te da bi podsjetili Monsanto, korporaciju koja se bavi biotehnologijom da genetsko modifikovanje ove važne biljke nije prihvatljivo farmerima ni potrošačima.
Kako i kada je ova drevna žitarica postala ozbiljna prijetnja zdravlju?
Autor i preventivni kardiolog William Davis, dr.med. kaže da se to dogodilo kada je masovna agrokultura prije nekoliko decenija nastojala stvoriti veće prinose pšenice. On kaže da današnja „pšenica“ nije niti pšenica zahvaljujući intenzivnim nastojanjima u području njenog ukrštanja.
-Pšenični proizvodi koji se danas prodaju nisu ni u čemu nalik pšeničnim proizvodima iz vremena naših baka, vrlo su različiti od pšenice ranog 20-tog vijeka i potpuno transformisani u odnosu na pšenicu iz Biblije i raniju – rekao je.
Uzgajivači su dramatično promijenili pšenicu. Nekada više od četiri stope visoka, moderna pšenica – vrsta koja se sadi na 99% žitnih polja na svijetu – sada je niska biljka od dvije stope s neobično velikim sjemenom.
Dr. Davis kaže da se s razradom ovog ukršanja pšenice s travama koje nisu pšenica kako bi se uveli novi geni, koristile tehnike ozračivanja sjemena pšenice i embriona s hemikalijama, gama zrakama i visokim dozama X zraka kako bi se proizvele mutacije.
2009. godine najomraženija kompanija Monsanto je objavila nova istraživanja na GM pšenici te promociju GM pšenice ubacila u petu brzinu.
-Rašireni otpor farmera i potrošača pobijedio je 2004. GM pšenicu, a to globalno odbijanje ostalo je jako što je vidljivo iz današnje izjave – kaže Lucy Sharratt, koordinator Kanadske biotehnološke aktivističke mreže.
-U 2004. koalicija japanskih potrošača i industrije hrane proslijedili su peticiju vladama Kanade i SAD-a tražeći od njih da ne uvode GM pšenicu. Danas je odbijanje GM pšenice u Japanu jako kao i uvijek do sada –
U današnjoj izjavi, Flour Miller’s Association iz Japana napisali su No! GMO kampanji: -U skladu s današnjim uslovima, sa svim sumnjama u pogledu sigurnosti i okoline koji japanski potrošači imaju, uključujući i uticaj GM hrane na ljudsko tijelo, GM pšenica se nalazi u mnogim proizvodima koji nisu prihvatljivi na japanskom tržištu- napisao je No! GMO kampanji Kadota Masaaki, direktor Flour Miller’s Association.
Clearfield pšenica koja raste na skoro milion hektara na pacifičkom sjeverozapadu i koju prodaje BASF – najveći svjetski proizvođač hemikalija – je stvorena u genetskom laboratorijumu izlaganjem sjemena pšenice i embriona industrijskom otrovu natrijum karbonatu koji indukuje mutaciju materije koja je otrovna za ljude i poznata po eksplozivnosti kod nepažljivog rukovanja, kaže dr. Davis.
Ova hibridna pšenica ne preživljava u divljini i većina farmera se oslanja na toksična hemijska gnojiva i pesticide kako bi održale usjev na životu. Što sva ova nauka o biljkama ima s onim što nas muči?
Intenzivno ukrštanje je stvorilo značajne promjene u aminokiselinama u glutenskim proteinima pšenice, potencijalni uzrok za 400 postotno povećanje celijakije zadnjih 40 godina.
Pšenični protein gliadin je također doživio promjene što je direktna posljedica. „U poređenju sa svojim prethodnikom iz doba prije 1960-ih, moderni gliadin značajno stimuliše apetit- objašnjava dr. Davis.
-Novi protein gliadin može također biti odgovoran za eksploziju upalnih bolesti kojih smo svjedoci – Netolerancija na gluten može izazvati široku lepezu simptoma od kojih su neki iscrpljujući. Štaviše, odgađanje dijagnoze ili česte pogrešne dijagnoze mogu biti pogubne za dugoročno zdravlje. Gerta Farber elaborira svoje istraživanje i lično iskustvo s celijakijom.
Moćna mala hemikalija u pšenici poznata kao „pšenična bakterija agglutinin“ (WGA) je uveliko odgovorna za mnoge efekte bolesti koji se manifestuju a teško ih je dijagnostifikovati. Naučnici su nedavno otkrili da je WGA u modernom žitu vrlo različita od one u nekadašnjem žitu.
Ne samo da WGA baca sjenu na naše pretpostavke o primarnom uzroku netolerancije na pšenicu, zbog činjenice da se WGA u najvećoj koncentraciji nalazi u cjelovitom žitu, uključujući i u navodno superiornim klicama, takođe skida veo s jedne od najvećih obmana industrije hrane.
Lectini, iako se nalaze u svim žitaricama, sjemenu, mahunarkama, mliječnim proizvodima i obožavanim ponoćnicama: paradajzu i krompiru, rijetko se o njima priča u kontekstu zdravlja ili bolesti, čak i kada njihova prisutnostu u našoj ishrani može uveliko redukovati kvalitet i dužinu našeg života.
Sastojci moderne pšenice koji stimulišu apetit najvjerovatnije su se pojavile kao nesretni nusprodukt uveliko nereguliranih metoda uzgoja, objašnjava dr. Davis. Međutim, optužbe vezane za njihov uticaj na upalne bolesti mogle bi imati nešto s činjenicom da se u posljednjih 15 godina sve više pojavljuju u procesiranoj hrani.
Sastojci pšenice se danas nalaze u skoro svim vrstama procesuirane hrane. Kao da to što vas čini gladnim nije dovoljno, postoje dokazi da novi biohemijski kod moderne pšenice uzrokuje hormonski poremećaj koji je povezan s dijabetesom i pretilošću.
Zamijenite pšenicu s pirom
Pir je drevna žitarica koja se vratila na velika vrata u Sjevernoj Americi iako je već decenijama popularna u mnogim evropskim zemljama. Pir je nehibridni daljnji rođak današnje pšenice. Jedinstvenost pira proizlazi iz njegovog genetskog sadržaja i nutritivnog profila.
Pir se lakše rastapa u vodi tako da tijelo lakše apsorbuje nutrijente što olakšava probavu. Ima veliku količinu proteina (mnogo veću od pšenice), više B kompleks vitamina i veliku količinu jednostavnih i služenih ugljenih hidrata.
Pir je teže procesirati nego modernu pšenicu što ga čini nešto skupljim. Njegova ljuska ga štiti od onečišćenja i insekata što, za razliku od drugih žitarica, omogućava uzgajivačima da ne koriste pesticide. Ljuska se mora mehanički odvojiti od zrna prije mljevenja (ovo se radi nakon žetve).
Pir se čuva u uslovima s niskom vlagom kako bi se zaštitilo zrno, zadržali nutrijenti i održala svježina. Kroz decenije se moderna pšenica mijenjala kako bi ju bilo lakše uzgojiti i pokositi. To je povećalo prinose i održalo visok nivo glutena u pšenici kako bi se proizveli komercijalni pekarski proizvodi velikog volumena.
S druge strane, pir je zadržao mnogo svojih originalnih osobina i nastavlja biti visoko hranjiv i pun okusa. Od pira se može napraviti izvanredan hljeb i tjestenina.
Napomena o glutenu: Imajte na umu da pir sadrži gluten. Gluten se sastoji od glutenina i gliadinskih molekula. Gluten daje tijestu elastičnost što omogućava dizanje hljeba.
Iako je gluten iz pira krhkiji od onoga u drugim žitaricama, njegov hljeb je manje vazdušast, dobro je formiran i zadržava pun okus.
(Atma.hr)
Đurđevdanski festival: Otvoreno glasanje za najbolju pjesmu po mišljenju publike
