DR ZDENKA GOJKOVIĆ: I karcinom je pandemija, ako SZO predviđa da će ga do 2030. imati polovina stanovnika

Kako se odvija liječenje onkoloških pacijenata tokom epidemije korona virusa, imamo li dovoljno stručnog kadra u ovoj oblasti i kako odgovoriti na sve veći broj malignih oboljenja u populaciji, neka su od pitanja na koja u intervjuu za Lola magazin odgovara dr Zdenka Gojković, nacionalni koordinator za maligne bolesti RS i načelnica Klinike za onkologiju.

Takođe objašnjava i zašto se kod nas više umire od karcinoma nego u razvijenijim zemljama.

Kako se trenutna epidemiološka situacija odražava na onkološke pacijente?

Od početka pandemije, u martu ove godine, Klinika za onkologiju je radila punim kapacitetom. U prvoj odluci Republičkog kriznog štaba je rečeno da se samo akutna stanja zbrinjavaju i onkološki pacijenti, dok su svi ostali kapaciteti bili značajno reducirani.

Onkološki pacijenti su dolazili redovno na tretmane. Obavljane su i konsultacije i pregledi za pacijente kod kojih je došlo do progresije bolesti, kao i kod onih koji su u redovnom programu tretmana. Održavani su i Onkološki konzilijumi.

Samo pacijenti kod kojih je liječenje bilo završeno i nisu imali nikakvih znakova bolesti, nisu dolazili u bolnicu. Sa njima smo konsultacije obavljali telefonski, viberom ili mail-om. Osoblje je, u tom periodu, bilo podjeljeno u timove koji se nisu međusobno miješali.

Ono što je nekada bilo pomalo otežavajuće, činjenica da je klinika bila raspoređena na više lokacija, sada je postalo prednost jer smo mogli razdvojiti i osoblje a i pacijente da se ne miješaju.

Koji su najveći izazovi pred klinikom i osobljem u ovom trenutku?

Odjel Radioonkologije je već nekoliko puta preseljavan sa jedne lokacije na drugu. I ovih dana ga ponovno preseljavamo sa lokacije stare Klinike za plućne bolesti, koja mora postati Covid bolnica.

Odjednom će više osoblja biti na jednom mjestu tj. u prostoru klinike za onkologiju – Odjel solidnih tumora i moramo osmisliti kako razdvojiti puteve rada na klinici da se ne ukrštaju a da pacijenti budu u potpunosti opsluženi.

Takođe se ni pacijenti ne smiju mješati, treba odvojiti one koji se zrače, od pacijenata koji dolaze na hemioterapiju ali i od onih koji dolaze samo na jedan dan.

Najzahtjevnija će biti briga i tretman pacijenata kod kojih dolazi do drastičnog pada leukocita i neutrofila (imuniteta) zbog onkoloških tretmana, koje moramo hospitalizovati do oporavka, a kao takvi su izuzetno podložni infekciji Covid-19 virusom.

Šta su vaše preporuke građanima kada je riječ o prevenciji i preventivnim pregledima?

Godinama sam član Saveza žena oboljelih od karcinoma dojki i učestvovala sam u osnivanju Iskre. Zadnjih skoro 20 godina sprovedene su brojne aktivnosti na podizanju svijesti građana/žena na značaju ranog otkrivanja bolesti, film o samopregledu sam prezentovala hiljadama žena svih dobnih uzrasta da bi znale kako da same pregledaju svoje dojke.

A onda sam shvatila da moram početi pričati o još jednom karcinomu, karcinomu grlića materice, koji možemo spriječiti da se uopšte ne pojavi ako redovno radimo ginekološke preglede i PAPA.

A studentima, jer sam profesor i šef katedre za onkologiju pri Medicinskom fakultetu, kao i srednjoškolcima na tribinama, sam objašnjavala značaj vakcine protiv HPV (humanog papiloma virusa).

I nisam ni tu stala jer redovnim kontrolisanjem stolice na okultno krvarenjem i endoskopskim pregledom debelog crijeva možemo spriječiti i ovaj karcinom. A to su vodeći karcinomi. A onda je došao Movember i borba za muško zdravlje. Naime, mjesec novembar je mjesec borbe protiv karcinoma testisa i prostate.

Karcinom testisa se može izliječiti ako se rano otkrije i zato je važno muškarcima reći „počeši se“ jer ti to može spasiti život. A naš mentalitet je takav da se o tome ne priča. Zato su nam potrebne ovakve humanitarne akcije sa jedne strane ali i programi skrininga za rano otkrivanje, sa druge strane, što mora uraditi država.

Da li je po vašem mišljenju opravdan strah građana zbog nedostatka medicinskog kadra, pogotovu u okolnostima pandemije?

Stručan medicinski kadar, po svim nivoima i svim specijalnostima, se edukuje, stvara i profiliše godinama, i svakako da postoji opravdana bojazan od odliva takvih stručnjaka bilo da se radi o stručnim, edukovanim srednjim medicinskim kadrom (bez kojeg ljekar ne može opstati) ili ljekara različitih specijalnosti.

Mene, kao načelnika Klinike za onkologiju, uvijek rastuži kad mi odlazi stručna medicinska sestra. Da bih od mladog čovjeka, koji je izašao iz školske klupe, napravili stručnog, treba da prođe nekoliko godina.

Tako smo se svi učili i prolazili kroz te faze. No, mi imamo mladog kadra i treba ga zaposliti i ako to učinimo ranije, prije će dostiči nivo stručnosti.

Ja moram reći da na Klinici za onkologiju imamo dosta mladih ljekara. Nekako sam se trudila da svake godine ili dvije, dobijem po dva, tri nova ljekara i sada su svi u programu usmjerenih specijalizacija.

U klinici imamo iskusne medicinske sestre i tehničare, iako je dosta njih i otišlo na rad u inostranstvo, došao je mladi kadar koji je, kako vidim a stalno ih pratim, spreman i hoće da uči a iskusne sestre im prenose znanja i vještine.

Da li se i dalje bilježi rast oboljelih od karcinoma i kako stojimo u odnosu na svjetski ili evropski prosjek?

Incidenca, ili broj novooboljelih u jednoj godini na 100 000 stanovnika je u stalnom porastu kod nas, ali na žalos i stopa smrtnosti od karcinoma raste. U razvijenim zemljama situacija je malo drugačija. A evo i zašto.

Programi edukacije, podizanja svijesti kao i skrining programi ranog otkrivanja karcinoma doveli do pada incidence za neke karcinoma, a razvijena, savremena dijagnostika kao i efikasni terapijski tretmani sa najnovijim generacijama lijekova, doprinose smanjenju stope smrtnosti, pa pacijenti ne umiru od karcinoma.

Primjera radi navest ću najnovija dijgnostičkoterapijska dostignića, naime radi se o genetskom testiranju tkiva karcinoma. To je nova generacija genskog testiranja (tj. druga generacija genskihtestova): NGS (next generation sequencing), ili sveobuvatno genetsko profiliranje tumora (comprehensive genomic profiling).

Test kojim se sprovodi ispitivanje je FondationOne CDx. To je najnaprednija tehnologija analize 324 gena koji su do danas poznati da su uključeni u razvoj i rast tumora a uz to se dobijaju podaci za PD-L1, TMB i MSI-parametri koji su bitni za primjenu najnovije imuno terapije check point inhibitorima.

Značaj testiranja je u tome što ljekar dobija i izvještaj koji od najnovijih lijekova je efikasan za mutacije analiziranog tumora, ali i koje kliničke studije su u toku te ljekar može predložiti uključivanje pacijenata u istraživanje.

S obzirom na sve ovo što ste naveli, postoji li kod nas strategija kako odgovoriti sve većem broju novooboljelih ako znamo da nemamo novca za najsavremenije metode liječenja koje ste spomenuli?

Ako govorimo o strategiji, odgovor sledeći:

– podizanje svijesti i edukacija stanovništva o značaju ranog otkrivanja bolesti. Ali i besplatni pregledi i savjetovanje stanovništva osamopregledima (dojke, testisa..) Zatim skrining programi (koje uvodi država) za karcinom dojke, grlića materice, debelog crijeva, prostate a na pomolu je i skruining za Ca pluća.

– Izvanredna (dijagnostika, za što je potreban edukovan i izvrstan kadar.

– Specijalizovane jedinice za liječenje karcinoma kao što su instituti, ali i onkološke orjentacije hirurga, ginekologa, urologa, ali i radiologa, te Multidisciplinarni timovi (onkološki konzilijumi) koji moraju biti sastavljeni od experata iz određenih oblasti (specijalnosti) kako bi donosili najbolje odluke za pacijente.

– Učestvovanje u kliničkim studijama.

– Dostupnost novim dijagnostičkim postupcima ali posebno važno, lijekovima novih generacija koji su dizajnirani tako da unutar tumora imaju svoje mete-markere ili receptore na koje će specifično djelovati i uništavati tumor.

– I jednostavno morate stalno učiti, učiti i učiti, da bi ostali u savremenim tokovima dijagnostike i liječenja karcinoma.

Kao kandidatkinja Socijalističke partije za odbornicu u gradskoj skupštini, kako vidite svoju budućnost na toj poziciji ukoliko budete izabrani?

Ja sam ljekar i akcenat u mom djelovanju ili radu će svakako biti na polju zdravlja i zdravstvene zaštite. Već sam navela da se godinama bavim preventivnim aktivnostima i u tom smislu ću podržavati već započete projekte na tom polju i sigurno bih našla svoje mjesto u platformi „Banja Luka ljudskog lica“ koja je koncipirana da se može stalno dograđivati programima i projektima od interesa za građane a posebno za oboljele od malignih, kardiovaskularnih bolesti, briga za starije osobe,djecu, mlade, lica sa invaliditetom ili poteškoćama u razvoju.

Na ovoj platformi je veliki prostor za skrining programe, za prevenciju hroničnih nezaraznih bolesti kroz brojne akcije besplatnih pregleda, predavanja, tribina i slično, za sve dobne uzraste. Brojni su i drugi izazovi za unapređenje zdravlja stanovništva a prije svega raditi na što boljoj i jednostavnijoj dostupnosti zdravstvenih usluga stanovništvu a naročito u ruralnim područjima.

Naravno da je pandemija Covid-om dosta toga pomjerila u stranu ali zato se moramo potruditi da uskladimo sve oblasti u zdravstvu da rade i pružaju zdravstvenu zastitu stanovništvu koje boluje i od drugih bolesti.

Najgori scenario bi bio kada bi zbog kovida propustili mogućnosti liječenja i izliječenja drugih bolesti kojih je sigurno i više od same pandemije.

Koja pitanja će biti u fokusu vašeg odborničkog mandata?

Unazad godinu dana pokrenuta je inicijativa za izgradnju Instituta za onkologiju i na tome istrajavam i nastavit ću jer kao onkolog znam kakva su predviđanja svjetske zdravstvene organizacije: do 2030 skoro svaki drugi stanovnik će imati neki vid karcinoma. I to je pandemija.

Zato danas trebamo se spremati da spremni dočekamo nova iskušenja. Osim toga gradu je neophodan Hospis-mjesto gdje će se smještati pacijenti u terminalnim fazama maligne bolesti.

Mi ne znamo kako će se dalje razvijati pandemija Covid-19 virusom, možda će gradu trebati opšta bolnica za zbrinjavanje oboljelih, još više opreme, lijekova, ali i kadra obučenog i sposobnog da se uhvati u koštac sa ovom nemani. Nadajmo se i skorom dolasku kako vakcine tako i efikasnih modaliteta liječenja.

(SB/Banjaluka.net)