Druga mirnodopska godišnjica 11. septembra

Danas pada 21. godišnjica od najvećeg terorističkog napada na Sjedinjene Američke Države, a ovo je tek drugi put da se 11. septembar obilježava bez američkih trupa u Avganistanu.

Ubrzo poslije udara Al Kaide i pogibije oko 3.000 ljudi u Njujorku, Vašingtonu i Pensilvaniji, Amerika je povela rat u Avganistanu. To je bio najduži rat u njenoj istoriji i trajao je do prošlog ljeta, kad je predsjednik Džo Bajden naredio povlačenje.

Šef Bijele kuće danas obilazi Pentagon, gdje se 2001. zario jedan od otetih aviona, dok potpredsjednica Kamala Haris odlazi u Njujork, gdje su napadači srušili Kule bliznakinje Svjetskog trgovinskog centra. Kako dodaje AP, prva dama Džil Bajden prisustvovaće ceremoniji u Šenksvilu u Pensilvaniji, gdje se survao jedan od aviona kad su putnici pokušali da savladaju teroriste i preuzmu kontrolu.

Bajdenova popularnost je opala kad je prošlog ljeta proglasio kraj rata u Avganistanu. Do Amerikanaca su dopirale dramatične scene sa aerodroma u Kabulu, pa je povlačenje ocijenjeno kao haotično. Kako su pokazali podaci istraživačkog centra „Pju”, većina Amerikanaca je podržavala povratak trupa kući i kraj rata, ali je smatrala da je vlada nevješto izvela tu operaciju.

Amerika je u sukobu s talibanima izgubila oko 2.000 vojnika. Na rat u Avganistanu potrošila je više biliona dolara. Skoro 70 odsto stanovnika SAD vjeruje da su to bile uzaludne žrtve i da njihova zemlja nije postigla ono što je zacrtala vlada predsjednika Džordža Buša mlađeg.

Takav stav je očekivan s obzirom na to da su se s američkim odlaskom iz Avganistana na vlast u toj zemlji vratili talibani, koje je Amerika svrgla 2001. Buš je naložio invaziju jer je tadašnja vlada u Kabulu pružala utočište članovima Al Kaide, pa se s povratkom starih vladara postavlja pitanje da li će Avganistan ponovo postati stecište militantnih grupa. Lider Al Kaide Ajman el Zavahiri živio je u Kabulu sve dok ga Amerikanci krajem jula nisu likvidirali gađajući iz drona kuću u kojoj se skrivao.

Iako je završen rat u Avganistanu, nije završena i priča o 11. septembru, makar ne za povrijeđene u napadu i porodice žrtava. Oni još traže pravdu. Riječ je grupi Amerikanaca koji su se razboljeli od posljedica razaranja na Menhetnu i srodnicima nastradalih. Tužili su avganistansku vladu i protiv nje dobili spor na sudu u Njujorku, ali i dalje čekaju odštetu. Bijela kuća se prije nekoliko mjeseci složila s tim da se oštećeni obeštete sa 3,5 milijardi dolara iz avganistanskih deviznih rezervi koje se čuvaju u SAD. Talibani od Vašingtona potražuju sedam milijardi dolara, koliko Avganistan ima na računu u Americi, ali Bajdenova administracija ne pristaje na to jer SAD, kao nijedna druga zemlja na svijetu, ne priznaju talibansku vladu.

Američke žrtve će još teže doći do pravde kad je riječ o njihovoj tužbi protiv zemlje koja je jedan od najvažnijih saveznika Vašingtona na Bliskom istoku. Oštećeni su 2017. tužili Saudijsku Arabiju zbog uloge u terorističkim napadima, ali spor tapka u mjestu jer vašingtonska vlada ne želi da preda tajna dokumenta za potrebe suđenja.

Rijad odbacuje bilo kakvu povezanost, ali više hiljada podnosilaca tužbe podozreva da je zalivska kraljevina umješana. Ne samo da je Osama bin Laden, lider Al Kaide u vrijeme napada, bio Saudijac već je i 15 od 19 terorista koji su izveli udar imalo saudijski pasoš. Državna komisija koja je istraživala 11. septembar pronašla je da su dvojici otmičara pomagali pojedini ljudi koji su bili povezani sa saudijskom vladom, uključujući tadašnjeg saudijskog ambasadora u Vašingtonu, ali nije pronašla dokaze da je saudijska vlada bila neposredno odgovorna. Amerikanci koji su tužili Saudijsku Arabiju vjeruju da bi se to promijenilo kad bi Bajdenova administracija otvorila tajna dokumenta.

Iako kraj nije na vidiku, i sama tužba je uspjeh jer je vašingtonska vlada godinama zabranjivala da se povede spor protiv Rijada. Tek kad je Kongres 2017. preglasao veto tadašnjeg predsjednika Baraka Obame, žrtve su dobile pravo da podnesu tužbu. Tada su se udružili demokratski i republikanski kongresmeni donoseći zakon da u slučajevima terorizma građani smiju da pred domaćim sudovima tuže strane države i zvaničnike, koji su dotad uživali potpuni imunitet.