Države EU dogovorile nova fiskalna pravila: Dosta toga se mijenja, ovo je važno

Pregovarači Evropskog parlamenta i Savjeta EU, koje predstavlja države članice, postigli su u subotu u ranim jutarnjim satima privremeni politički dogovor o reformi fiskalnih pravila EU koja predviđa nešto fleksibilnija pravila od dosadašnjih. Sada je preostalo da obje zakonodavne institucije EU – Savjet i Parlament, izglasaju ovaj politički dogovor, koji će stupiti na snagu objavom u službenom listu.

Nova pravila trebala bi zamijeniti preventivni dio Pakta o stabilnosti i rastu koji propisuje da budžetski deficit ne smije prelaziti tri posto BDP-a, a javni dug 60 posto BDP-a.

Primjena tog pakta bila je suspendovana 2020. zbog pandemije koronavirusa, a suspenzija je istekla sa zadnjim danom prošle godine. Zbog nadolazećih izbora za Evropski parlament u junu, ovo je bila posljednja prilika za dogovor o novim pravilima jer bi se u suprotnom morala primjenjivati dosadašnja, koja su se primjenjivala prije pandemije.

Države članice s velikim dugom morat će ga smanjivati 1 posto godišnje

Prema novim pravilima, države članice s velikim javnim dugom iznad 90 posto svog BDP-a trebaće smanjivati dug za jedan postotni bod godišnje, a one s umjerenim dugom između 60 i 90 posto BDP-a za 0.5 postotnih bodova. Sadašnja pravila propisuju da sve države članice s dugom iznad 60 posto smanjuju taj dug za pet posto godišnje od iznosa koji premašuje 60 posto omjera u BDP-u.

Sve zemlje članice izrađivaće srednjoročne planove u kojima će zacrtati ciljne rashode i koje će investicije i reforme preduzeti. Države s visokim deficitom i javnim dugom prije izrade svojih planova od Komisije će dobiti smjernice koje bi im trebale pomoći u održivom smanjenju duga.

Nova pravila primjenjivaće se za izradu nacionalnih budžeta za sljedeću godinu, a zemlje članice trebaće podnijeti svoje prve planove do 20. septembra 2024. godine.

Države s deficitom iznad 3 posto BDP-a trebaće ga smanjivati u razdoblju privrednog rasta kako bi manjak dovele na razinu od 1.5 posto BDP-a i na taj način stvorile rezervu za razdoblje kada privreda ne raste ili pada.

Države s dugom iznad 60 posto BDP-a neće ga morati smanjiti ispod tog nivoa na kraju razdoblja koje pokriva plan, nego će na kraju dogovorenog razdoblja morati imati smanjivanje duga na “razumnoj silaznoj putanji”.

Države će moći zatražiti da podnesu revidirani plan u slučaju kada postoje objektivne okolnosti koje sprječavaju njegovu provedbu, a u to se računa i promjena vlade.

Odluke o ulaganjima

U svojim nacionalnim planovima države članice trebaće se obavezati da će ulagati u prioritetna područja definisana na razini EU, kao što su klima i digitalna tranzicija, energetska bezbjednost i odbrana.

Komisija mora uzeti u obzir već poduzeta ulaganja u ta područja kada sastavlja svoje izvješće o odstupanjima države članice od njezine putanje rashoda. Na taj bi način države članice mogle izbjeći pokretanje postupka zbog prekomjernog deficita ako dokažu da se tim deficitom finansiraju investicije u prioritetna područja.

Osim toga, sredstva kojima država članica sufinancira programe koji se većim dijelom finansiraju iz evropskog budžeta neće se računati u rashode, čime se stvara podsticaj da investiraju još više.

Nova pravila sadrže odredbe koje daju državama članicama dodatne tri godine za ispunjavanje ciljeva postavljenih u četverogodišnjim nacionalnim planovima. To produženo razdoblje odobravaće se samo kada poduzete investicije i reforme pružaju utemeljene razloga za to, u skladu sa određenim kriterijima.

Savjet EU moći će odobriti državi članici odstupanje od putanje smanjivanja rashoda u slučaju izvanrednih okolnosti koje imaju velik učinak na njezine javne financije. To odstupanje odobravat će se na razdoblje od godinu dana i dodatno na još jednu godinu ako su te izvanredne okolnosti i dalje prisutne.

Dogovor je pozdravila predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen.

(A. S.)