Državna komemoracija RH u Jasenovcu

Kolonom sjećanja od Memorijalnog muzeja u Jasenovcu, minutom ćutanja, čitanjem pisama logoraša te polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća podno spomenika “Kameni cvijet”“ održana je zvanična državna komemoracija žrtvama ustaškog koncentracionog logora, 71. godinu od proboja 600 logoraša, od kojih je preživjelo njih stotinak.

Službenu državnu komemoraciju, jednu od četiri koje se ove godine održavaju, počela je intoniranjem himne “Lijepa naša”. Ova komemoracija je održana u organizaciji Javne ustanove Spomen područje Jasenovac pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora, a prisustvovali su joj, između ostalih, premijer Tihomir Orešković i predsednik Sabora Željko Rajner.

Za razliku od ranijih godina, na komemoraciji, prema želji preživelih logoraša, državni zvaničnici nisu održali govore već je pročitano pismo najstarije žive logorašice Pave Molnar, kao i nekoliko pisama logoraša iz knjige “Pisma iz logora“, autorke Maje Kućan. Molitve za mrtve izmolili su imam katolički i pravoslavni sveštenici.

Molnarova je najpre izjavila da je povukla svoj govor zato što je razočarana ovogodišnjim obilježavanje godišnjice od proboja logoraša u Jasenovcu, ali se kasnije predomislila.

Molnar u pismu svjedoči da su među prvima ubijeni Romi, pa Jevreji i Srbi.

“Teško je zaboraviti kako ustašica zbog jednog aspirina ubija mladu Jevrejku, ne može se zaboraviti kako srpsku djecu odvajaju od majki, plač i krikovi i danas se čuju. Ta djeca mahom su umrla od gladi i bolesti, neka tek rođena“, napisala je Molnarova.

Jasenovac je, ističe, jvelike boli i tuge, “sjećanja i opomene“. No, naglašava, ne smije biti mjesto mržnje.

“Mi preživjeli logoraši odbacujemo zlo, u nama ne živi mržnja“, poručuje. Dužni smo to, kaže, žrtvama Jasenovca te “našim unucima i onima koji dolaze poslije njih“”.

Srpska pravoslavna crkva održala je danas, na godišnjicu proboja jasenovačkih logoraša, liturgiju i pomen za stradale u Jasenovcu i Mlaki.

Pupovac je ranije danas rekao za RTS da SNV nije lako odlučilo ne prisustvuje komemoraciji žrtvama logora Jasenovac, ali da je to moralo da uradi da bi sačuvalo ono što su osnovne vrijednosti ne samo antifašizma, nego i stradanja ljudi u Drugom svjetskom ratu od strane režima koji je bio profašistički.

Uoči komemoracije ministar kulture Hrvatske Zlatko Hasanbegović je izjavio da ne osjeća ličnu odgovornost zbog toga što se ove godine održavaju tri komemoracije u Jasenovcu, a odgovornim smatra one koji bojkotiraju službenu državnu komemoraciju.

Na pitanje novinara ko je kriv što postoje tri komemoracije, Hasanbegović je rekao: “Odgovorni su oni koji bojkotiraju službenu državnu komemoraciju.” Ministar je na pitanje osjeća li ličnu dgovornost kratko odgovorio – ne.

Komemoraciji nisu prisustvovali predstavnici jevrejske zajednice i Srpskoga narodnog veća (SNV) te antifašsitičkih organizacija jer smatraju da je u hrvatskom društvu prisutna revitalizacija ustaštva.

Jasenovac je od avgusta 1941. do 22. aprila 1945. bio logor smrti u kojem su ubijani muškarci, žene i djeca zbog svoje verske, nacionalne ili ideološke pripadnosti. Poimenični popis žrtava logora navodi imena i podatke za 83.145 žrtava – 39.570 muškaraca, 23.474 žena i 20.101 dece do četrnaest godina starosti. Najviše je u 1.337 dana postojanja logora stradalo Srba, Roma, Jevreja i Hrvata.

Od 1.073 logoraša, koliko ih je 22. avgusta 1945. bilo u logoru, u proboj ih je krenulo 600, a preživjelo samo stotinjak. Preostalih 473, koji nisu krenuli u proboj, ubijeni su i spaljeni.

Prije sedam dana žrtvama jasenovačkog logora komemoraciju su održali Koordinacija jevrejskih opština, a u nedelju će biti i komemoracija u organizaciji Saveza antifašističkih boraca (SABA RH).

(RTS)