Dugi redovi ispred marketa zbog uštede nekoliko feninga
Građani redovno prate akcije i sniženja po trgovinama, te obilaze otvaranja i rođendane marketa kako bi hranu kupili što jeftine ili čak pojeli nešto besplatno.
Odavno se već prate sniženja po buticima, salonima namještaja ili bijele tehnike, ali sada je došlo vrijeme da se i osnovne životne namirnice pokušavaju kupiti što jeftinije.
Bijeda građana dovela je državu na visoko prvo mjesto po siromaštvu u Evropi, a slikovit prikaz ovog stanja može se svakodnevno videti po banjalučkim marketima.
Promocije suhomesnatih i mliječnih proizvoda po marketima nekima su postale redovan obrok i način da nešto pojedu, dok akcije i popusti svakodnevno privlače građane sa sve tanjim novčanicima.
– Kao i uvijek, proizvodi koji su sniženi i samo nekoliko feninga uvijek su traženiji. Ljudi gledaju da uštede bilo šta, pa i ne čudi što ispred vrata čekaju da otključamo market, kako ne bi nestalo proizvoda koji je taj dan na akciji – kaže Sanja Tošić, kasirka u jednom banjalučkom marketu.
Nezaobilazna dešavanja za gladne građane postale su proslave na otvaranju marketa.
Na rođendanskim otvaranjima, često bude mnogo stolova sa proizvodima za degustaciju, kao i roštilj i piće za građane, kada se okupi na stotine građana.
– Kada smo otvarali novu poslovnicu, ljudi su bukvalno čekali ispred da otvorimo. Market je bio pun, a kase prazne, jer ljudi su došli da jedu, a ne da troše novac – objašnjava ova kasirka.
– Sniženja ne biraju godine. Ako uzmemo u obzir da oko 70 odsto građana ima primanja od 400 KM, od čega polovina ide na režije, onda nam je jasno da ja bitan svaki fening – kaže Marićeva.
Dodaje da je danas postalo pravilo da se obilazi veliki broj trgovina, kako bi se došlo do bilo kakve potrošačke korpe, zato što je misona imenica u ovo vrijeme imati sve namirnice.
Niske penzije, plate i skupi troškovi života natjerali su potrošače da počnu da štede i na hrani.
Iako socijalna karta Banjaluke još ne postoji, podaci na nivou države su i te kako zabrinjavajući.
Procjenjuje se da 70 odsto građana živi u siromaštvu, a da 30 odsto njih preživljala zahvaljujući hrani iz javnih kuhinja.
Zato ni ne čudi što mnogi zavire u market u nadi da će neki od proizvoda biti na degustaciji, kako bi nešto pojeli.
Nema se ni za voće
Čak se i voće i povrće uglavnom kupuje po akcijama, jer kupci za kilogram nečega novca imaju tek kada se ono prodaje u pola cijene.
– Nažalost, voće i povrće čeka kupce dugo, sve dok ne bude na popustu, iako tada više nije svježe, niti blizu onakvo kakvo je stiglo. Tako da se može reći da većina čeka da voće i povrće prezre da bi sebi mogli priuštiti veću količinu – dodaje Murisa Marić.
(Euro Blic)
Zolak smijenio predsjednika banjalučkog SDS-a sa direktorske funkcije u Vodovodu
