DUGOVJEČNA LEGENDA: Klint Istvud slavi 90. rođendan

S energijom i listom filmova Clinta Eastwooda teško da se ko može nositi. Prljavi Harry i legendarni junak vesterna primjer je holivudske priče o uspjehu, temeljene na malo sreće i puno rada. Najstariji dobitnik Oscara za režiju još uvijek ne ustaje iz rediteljske stolice, a na njegov jubilarni rođendan, podsjećamo vas na kultne naslove koji su obilježili najdugovječniju karijeru u Hollywoodu.

Clint Eastwood je nagrađivana glumačka legenda, producent i reditelj, rođen 31. maja 1930. godine u San Franciscu. Sin radnika, sa porodicom se često selio u mladosti. Radio je kao vozač i drvosječa, a po povratku iz vojske je odlučio otići u Los Angeles, gdje mu je pošlo za rukom dobiti male uloge u B produkciji. Studio Universal mu je pedesetih godina dopustio da se pojavi u nekoliko horora, da bi pravi proboj doživio na kraju te dekade u televizijskom projektu “Rawhide”. Popularnost ovog serijala, koji je trajao šest sezona, omogućila mu je da dobije ulogu u vesternu “A Fistful of Dollars” (1964.), koji je režirao Sergio Leone.

Usamljeni revolveraš bez imena pojavio se i u dva uspješna nastavka „Dolarske trilogije“. Uslijediće naslovi „For a Few Dollars More“ (1965.) i “The Good, the Bad and the Ugly”(1966.), od kojih će ga ovaj potonji lansirati u internacionalnu glumačku zvijezdu. Postao je prepoznatljivo lice koje se mršti u vesternima i pokazuje prijezir prema svojim oponentima. Ipak, njegova najveća filmska ostvarenja tek će uslijediti. 1971. godine Eastwood se prihvata režije svog prvog filma “Play Misty For Me”, o muškarcu kojeg prati opsesivna nasilna obožavateljica.

Iste godine portretirao je policijskog inspektora Harryja Callahana u “Prljavom Harryju”. Cinični detektiv imao je niz legendarnih izjava, a najcitiranija je ona koja se tiče mišljenja. Maksimalno upristojen filmski citat kaže: „Mišljenja su kao guz…, svako je ima“. Ne samo da je ovo bio odličan filmski serijal nego je i raskrčio put televizijskom kriminalističkom žanru u decenijama koje će doći. U sedamdesetima oduševljava filmsku publiku i kritiku naslovom “The Outlaw Josey Wales” te zatvorskim filmom “Escape From Alcatraz”.

U ulozi Harryja Callahana našao se četvrti put u filmu “Sudden Impact” (1983.), najavivši da će dominirati Hollywoodom i u osamdesetima. Međutim, tada mu se dogodilo nekoliko filmskih promašaja, poput “Pink Cadillacka” i “The Rookyja”. Potom se 1985. ponovo vraća kao vestern junak u „Bijelom jahaču“, a spektakularan povratak žanru dešava se i 1992. godine kada režira film “Unforgiven”, u kojem igra glavnu ulogu, nasuprot svom dugogodišnjem prijatelju Morganu Freemanu. Za „Nepomirljive“ je nagrađen Oscarom za režiju i najbolji film. Godinu kasnije, kao agent tajne službe branio je predsjednika u filmu “In the Line of Fire”.

Nakon romantičnog izleta s Meryl Streep u film“Mostovi Okruga Madison”, režira i glumi u filmovima “Absolute Power” i “Space Cowboys”, a potom će uslijediti njegovi zapaženi filmovi “Mistic River” (2003.) i “Million Dollar Baby” (2004.). Dobivši Oscara za režiju potresne priče o uspjehu amaterke koja se želi okušati u profesionalnom boksu (koju je igrala Hillary Swank), postao je najstariji dobitnik Oscara u ovoj kategoriji, nakon čega je napravio glumačku pauzu.

2006. godine pravi ratni film „Pisma s Iwo Jime“, a dvije godine kasnije se vraća kao čangrizavi starac u filmu “Gran Torino”. Iste godine režira film „Changeling“, temeljen na istinitom događaju koji je uzdrmao kalifornijski pravni sistem i javnost dvadesetih godina. Priča je to o Christine Colllins (Angelina Jolie), koja nikada nije prestala tražiti svog sina Waltera, iako je ubica djece, poznat kao “Koljač iz kokošinjca” priznao njegovo ubistvo.

Biografska drama „Američki snajper“ (2014.) će ostati upamćena kao najduže prikazivano januarsko izdanje nekog filma. Film je bio nominovan za Oscara, a govori o Chrisu Kyleu (Bradley Cooper), najsmrtonosnijem američkom snajperisti u američkoj historiji, koji ima potvrđenih 160 ubistava u Iraku, za šta je izjavio da ga jako zabavljalo. Film je podijelio javnost zbog glorifikacije ubijanja nevinih ljudi, ali i otvorio temu povratka američkih vojnika u „normalan život“ nakon ratnih trauma.

Posljedni Eastwoodov film je biografska drama „Slučaj Richarda Jewella“, o zaštitaru koji je spasio hiljade života od bombaškog napada na Olimpijskim igrama 1996. godine, a potom se suočio s optužbama da je bombu sam postavio. Richard Jewell je u konačnici oslobođen svih sumnji, ali tek nakon što su mu mediji i FBI-a doslovno uništili život.

Za razliku od ljudi, dobri filmovi nikada ne ostare. Neki od naslova Clinta Eastwooda ni danas ne gube na svojoj vrijednosti i predstavljaju obavezno „filmsko štivo“, prije svega zbog činjenice da je njihov autor uspio otvoriti gotovo sve goruće teme američkog društva. Ukoliko ste propustili neke od ovih filmova, još uvijek nije kasno da ispravite tu pogrešku.

(Klix)