Vijesti 27.06.2016.

Dužničko ropstvo: Više troše nego što zarade

ČITANJE: 2 minute

Više od 70 odsto Banjalučana uzima kredite da bi platili struju, kupili ogrev ili uplatili ratu drugog kredita, tvrde ekonomisti.

Banjalučanka Marica Đurđić kaže da je uzela pozajmicu od banke zbog toga što njena i suprugova primanja nisu mogla da pokriju sve troškove i zaostale obaveze koji su se nakupili tokom zime.

– Kuću smo dogrijavali na struju, pa su nam računi bili duplo veći nego inače. Pošto smo u zimskim mjesecima „zatezali“ sa plaćanjem svih režija, pa i struje, nedavno smo odlučili da uzmemo 1.000 KM pozajmice i sve to platimo. Svjesna sam da to nije rješenje, ali nemamo puno izbora – kaže Đurđićeva.

Ovakvih primjera je mnogo, jer većina Banjalučana troši više nego što realno zaradi, a takav način života vodi u ambis, ocjenjuju ekonomisti.

– Građani tonu u dužničko ropstvo, jer su došli u poziciju da obaveze koje imaju postaju mnogo veće u odnosu na ono što zarade. Zato traže načine da kako tako izmiruju račune, kako bi mogli da nastave dalje – pojašnjava ekonomista Zoran Pavlović.

Upozorava da to neće zauvijek moći tako, te da će se građani morati „ugledati na državu i prodavati nekretnine kako bi opstali“.

– Treba svi da se zapitamo da li su pozajmice i nenamjenski krediti rješenje. Rješenje je pokretanje novih poslovnih aktivnosti, jer u suprotnom – prognoze nisu ni malo optimistične – tvrdi Pavlović.

U Pokretu potošača RS ocjenjuju da više od  70 odsto građana ima problem sa prilivom novca u kućni budžet.

– Podizanje pozajmica ili nenamjenskih kredita za plaćanje tekuće potrošnje loš je znak i pokazuje kakva je platežna moć potrošača. Kredit je smislen jedino ako se njime rješavaju dugoročna pitanja, poput kupovine stana ili automobila, dok je sve drugo „presipanje iz šupljeg u prazno“ – ističu u Pokretu.

Dodaju da je teško očekivati da građani budu odgovorni potrošači, kada i država živi na kredit.

Od 1.500 do 15.000 KM

Dragana Nišić, stručna saradnica za komunikacije Nove banke, kaže da Banjalučani najčešće podižu nenamjenske kredite u iznosu od 15.000 KM, ili pozajmice od oko 1.500 KM.

– Interesovanje klijenata za kredite je pojačano u maju i junu, te novembru i decembru – kaže Nišićeva.

Ekonomisti smatraju da je to pokazatelj da mnogi na kredit ljetuju, spremaju djecu za školu i kupuju ogrev.

(Blic)