Dva crnogorska ministra i predstavnici Hrvatske postavili spomen-ploču u Morinju, dio mještana protiv

Desetak mještana Morinja u Boki Kotorskoj onemogućilo je da konvoj Vojske Crne Gore prođe ka lokaciji gdje se nekada nalazio logor Morinj. Ministri odbrane i spoljnih poslova Raško Konjević i Ranko Krivokapić sa hrvatskim kolegama juče su postavili spomen-ploču na taj objekat.

Mještani Morinja saopštili su da se najoštrije suprotstavljaju postavljanju bilo kakvih obilježja na objektima bivših kasarni u Morinju, prenosi RTCG.

Oni tvrde da su bivše kasarne u vrijeme ratnih dešavanja devedesetih služile kao sabirni centri za isljeđivanje, a nikako kao koncentracioni logori kakvima se danas žele predstaviti.

– Politikantske odluke i činjenja ostavljamo onima koji su za to plaćeni, a jedino što mi želimo jeste da se skine ljaga sa našega mjesta – rekli su mještani Morinja.

Mještani poručuju da je to jedini razlog zašto ne dozvoljavaju da se “nikakve table sa gnusno lažnim kvalifikacijama” postavljaju nigdje na području te mjesne zajednice.

Službenici Uprave policije pregovarali su sa građanima da omoguće prolaz Vojsci Crne Gore.

Prisustvovali Grlić Radman i Medved

Ministri vanjskih poslova i odbrane Crne Gore i Hrvatske otkrili su u ponedjeljak spomen ploču na bivšem logoru Morinj u Opštini Kotor, u kome su “tokom opsade Dubrovnika, početkom devedesetih zatvarani i zlostavljani hrvatski zarobljenici”, javila je Anadolu Agency (AA).

Spomen ploču su otkrili ministri odbrane i vanjskih poslova Crne Gore Raško Konjević i Ranko Krivokapić, uz prisustvo hrvatskog ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana i ministra hrvatskih branitelja Toma Medveda.

Na spomen ploči posvećenoj je ispisano – „Sjećajmo se zločina počinjenih da bi se osramotili ime i duh Crne Gore. Izražavamo žaljenje za sve patnje koje su proživjeli zatočeni. Da se nikada ne ponovi!”.

Ministar odbrane Crne Gore Raško Konjević je kazao da se “dio Crne Gore našao u ratnom vrtlogu tuđih velikodržavnih interesa i ciljeva”.

“Ipak, sa ove distance, moramo reći da nam je drago što su neki ubrzo shvatili svu pogrešnost vlastitih zabluda, a žal što mnogi i danas slijede propale projekte iz kojih su uvijek ostajale samo suze i bol”, rekao je Konjević.

Kako je naveo, “jedna od tih njihovih istina je i Morinj, mjesto sa kojeg suze iz svakog časnog oka i danas teku”.

Ministar vanjskih poslova Crne Gore Ranko Krivokapić, kazao je da “najveći narodi i najveće države imaju ponore koje naprave njihove elite – ideologije zla, mržnje, koje unište i male narode u njihovim državama”.

“Takva ideologija je imala cilj ne samo da uništi Dubrovnik i ne samo da pokori Hrvatsku. Njen cilj je bio da se uništi Crna Gora”, dodao je Krivokapić.

Istakao je da je “jedna od najvećih istorijskih stranputica koje je Crna Gora napravila ta što je išla u rat za ubijanje same sebe”.

“Zatvarajući vas u ovaj logor, ona je zatvarala sebe. Šireći tu ideologiju, ona je pucala u sebe, i zbog toga ne manja žrtva od vas u ovom logoru je bila i Crna Gora, gdje su ubijeni njen duh i njeno ime. Sa namjerom da se zatre onako kako se htjelo zatrijeti vaše ljudsko dostojanstvo, snaga, uvjerenje i ljubav prema lijepoj vašoj i lijepoj našoj Hrvatskoj”, rekao je Krivokapić.

On je, obraćajući se ljudima za koje se tvrdi da su logoraši kazao da “njihova patnja ne smije ostati zaboravljena, prije svega zbog Crne Gore”.

“Da bi Crna Gora bila ona koja je najbolja i evropska Crna Gora. Da bi bila Crna Gora koja vjeruje u te vrijednosti. Građanska Crna Gora zajedništva i multikulture”, kazao je Krivokapić.

Hrvatski zvaničnici zahvalili su Konjeviću i Krivokapiću “na hrabrosti i što su bili glasni protiv rata devedesetih”.

Od oktobra 1991. do avgusta 1992. godine u naselju Morinj, Opštini Kotor, tadašnja Jugoslovenska narodna armija (JNA) je , navodi Anadolija, formirala “Centar za prihvat zarobljenika iz Hrvatske” u kojem su bile zatvorene 292 osobe uglavnom sa područja Dubrovnika i okoline. Dodaje se da je, tokom opsade Dubrovnika 1991. godine, “koju su sprovodili rezervisti JNA uglavnom iz Crne Gore, zarobljenici sa hrvatske strane su odvođeni u logor Morinj, gdje su zlostavljani, psihičkom i fizičkom torturom od strane vojnih policajaca i stražara”.

Broj preminulih zarobljenika u Morinju nikada nije zvanično utvrđen, ali se najčešće spominjalo da je stradalo osam osoba.

Tokom suđenja za ratni zločin protiv civilnog stanovništva u slučaju Morinj, koji je počeo 2007. godine, osuđena su četvorica pripadnika rezervnog sastava JNA na ukupno 12 godina zatvora.

Najviša pojedinačna kazna koja je dosuđena je bila četiri godine zatvora za Iva Menzalina, koji je bio kuvar u logoru Morinj. Boro Gligić je bio osuđen na tri godine, Ivo Gojnić na dvije godine i šest mjeseci i Špiro Lučić na dvije godine.

Prvostepeno osuđeni Mlađen Govedarica i Zlatko Tarle su nakon žalbi oslobođeni optužbi za ratni zločin. Konačne presude su donesene 2013. godine, prenijela je Anadolija.

(SB)