Politika 25.10.2015.

Džozef Bajden odustao od predsjedničke trke: Kraj sna dugog četiri decenije

ČITANJE: 3 minute
Bajden
Okončan je san američkog potpredsjednika Džozefa Bajdena da bude predsjednik SAD, iako je mogućnost da postane stanar Bijele kuće prvi put pomenuta kada je, kao tridesetogodišnjak, 1973. postao član Senata.

Okončan je san američkog potpredsednika Džozefa Bajdena da bude predsednik SAD, mada je mogućnost da postane stanar Bele kuće prvi put pomenuta kada je, kao tridesetogodišnjak, 1973. postao član Senata.

Neke od karakteristika zahvaljujući kojima je kao senator uživao poštovanje, ostvarivanjem dogovora i pravljenjem kompromisa, uticale su, međutim, da Bajdenovi napori u predsjedničkim kampanjama budu neuspješni.

Svojevremeno je 1988. godina izgledala kao obećavajuća za Bajdena, jer njegova Demokratska stranka nije imala favorita, poslije propasti 1984. na izborima.

Bajdenova kampanja je, međutim, završena skandalom vezanim za plagijat, pošto je priznao da je koristio dijelove govora lidera britanske Laburističke partije Nila Kinoka.

Bajden je ponovo pokušao 2007. godine, ali je za budućeg predsjednika SAD Baraka Obamu odmah na početku kampanje rekao da je “prvi Afro-Amerikanac koji je artikulisan, bistar, čist i prijatnog izgleda”, pa je na prvom izjašnjavanju u Ajovi dobio 0,9 odsto glasova.

Ovog puta je postojala prilika unutar Demokratske partije, zbog postavljanja pitanja o poštenju i pouzdanosti vjerovatno glavnog kandidata stranke Hilari Klinton, poslije otkrića da je kao američki državni sekretar odlučila da koristi privatni server za slanje elektronske pošte, ali je Bajdenu u maju umro najstariji sin Bo.

Prije nekoliko dana je sedamdesetdvogodišnji Bajden, stojeći ispred Bijele kuće, između supruge i Obame, rekao da je njegova porodica dostigla tačku bola kada pomisao na Boa “donosi osmjeh, prije suza”, ali da je suviše kasno za predsjedničku kampanju.

Da se odlučio za predsjedničku trku, Bajden bi u nju krenuo sa gotovo nenadoknadivim zaostatkom – bez izbornog štaba, izgrađene kampanje i predizbornih fondova kakve su prikupili Hilari Klinton i njen glavni suparnik Berni Sanders.

Osim toga, Bajden i Hilari Klinton se obraćaju istim biračima Demokratske partije, a malo toga ukazuje da glasači žele njegovu kandidaturu.

Prema poslednjim istraživanjima, Bajden je imao podršku 15 do 16 odsto birača Demokratske partije, dok je Hilari Klinton bilježila rast sa 42 odsto u septembru na 54 odsto.

Priče o Bajdenovoj kandidaturi su počele tokom ljeta, kada su mediji objavili da je Bo, pri kraju borbe sa rakom mozga, zatražio od oca da se kandiduje za Bijelu kuću, navodi Tribjun Njuz Servis.

Bajden je prije nekoliko dana obećao da će tokom posljednjih 15 mjeseci na funkciji potpredsednika SAD, insistirati na istraživanju raka.

– Ako bih nešto želio da budem, to je predsjednik koji je iskorijenio rak – izjavio je Bajden.

Njegova odluka da odustane od kandidature je dobra vijest za Hilari Klinton, koja više ne mora da brine da bi prijatni, srdačni Bajden mogao da izazove poređenja sa njenim ličnim slabostima.

Bajdenov iskreni pristup bi bio u oštroj suprotnosti sa strogo utvrđenim stilom Hilari Klinton. Kao i dugogodišnja Bajdenova podrška pravima pripadnika gej zajednice i kontroli oružja. Istraživanja javnog mnijenja ukazuju da će zahvaljujući Bajdenovom neučešću u trci, Hilari Klinton povećati prednost u odnosu na Sandersa.

Hilari Klinton je ocijenila da je Bajden “dobar čovjek i veliki potpredsjednik”, koji je pomogao spašavanju američke autoindustrije i oživljavanje ekonomije, boreći se za veće plate, bezbjednije društvo i miroljubiviji svijet.

– To je rezultat kojim se treba ponositi, braniti ga i na njemu graditi. Ubijeđena sam da istorija nije završena za Bajdena… Još toga treba uraditi. I koliko poznajem Džoa, on će uvijek biti na prvoj liniji, boreći se za sve nas – poručila je Hilari Klinton.

(Novosti)